img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Film – Prvi srpski rimejk

Filmski slučaj službenice PTT

25. januar 2017, 18:31 Radoslav Ćebić
Copied

Šta povezuje Evu Ras i Ljumu Petrov, Slobodana Aligrudića i Albina Salihovića, Ružicu Sokić i Anu Todorović Diallo, Ljubu Moljca i Aleksandra Medu Jovanovića, Dušana Makavejeva, Branka Vučićevića i Milutina Petrovića sa devet preditora, filmskih entuzijasta različite starosti i zanimanja – od maturanata i studenata, preko arhitekata, advokata i dizajnera, sve do rentijera

Preditor je naziv filmske škole koju su osnovali reditelj Milutin Petrović i montažerka Nataša Pavlović nastao od engleskih reči producer, editor, writer, director (producent, montažer, pisac, reditelj). Devet polaznika (preditora, kako sami sebe zovu) ove škole je snimilo rimejk filma Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT Dušana Makavejeva na pedesetu godišnjicu od premijere. Iako je sam Makavejev 1968. snimio Nevinost bez zaštite prema istoimenom filmu „najjačeg čoveka na svetu“ Dragoljuba Aleksića, napravljenog u okupiranom Beogradu 1942, taj film bi veoma uslovno mogao da se klasifikuje kao rimejk. Tako će devet autora: Danijela Čeranić, Zorica Svetličić, Gorana Cvetković, Đorđe Cvijović, Petar Mitrović, Sava Reljin, Aleksa Borković, Jelena Antonić i Mila Krsmanović na premijeri svog filma u Domu omladine, 26. januara, u 20 sati, ući u filmsku istoriju kao reditelji prvog srpskog rimejka.

SLUČAJ: „Ljubavni slučaj… je bio Milutinova ideja“, kaže za „Vreme“ jedan od autora Petar Mitrović, i dodaje: „Taj film je dosta zgodan, jer nema mnogo igranog materijala. Mi smo, bukvalno, krenuli bez ičega. Stalno je neko nešto jurio, jedni su nabavljali opremu, drugi lokacije, Sava je radio na scenariju.“

„Svako je doprinosio filmu, to je devetoro ljudi, devet glava“, nadovezuje se Zorica Svetličić.

Da ih je sve Milutin Petrović „bacio u vodu da bi naučili da plivaju“ potvrđuje i Sava Reljin: „On je hteo da se mi organizujemo i da stvarno snimimo film tokom leta. Da ne smišljamo mi neki svoj scenario pa da se to između nas devetoro raspadne. Trebala nam je početna tačka na koju možemo da se oslonimo. Ceo film je nastavak priče iz Preditora – uzmi kameru u ruke i snimaj. Ovo je pokazna vežba kako je moguće da se skupi grupa ljudi, gotovo bez predznanja, i da snimi film. A, šta smo mi konkretno uspeli s našim filmom samo je još jedan plus preko toga.“ Za razliku od drugih filmskih škola gde postoje čitave katedre za jedno filmsko zanimanje, u Preditoru insistiraju na tome da svako mora da nauči ponešto i da svako bude osposobljen i da snima, montira, piše ili režira. Otuda i ova kovanica za naziv škole. „Sve kroz šta smo prošli, ceo taj radni proces bio je najbitniji“, kaže Đorđe Cvijović, i nastavlja: „Nisam ni znao šta će od svega ispasti, nisam očekivao ovoliku pažnju, ali učešće na ovom projektu je veoma dragoceno. U toku snimanja ja sebi nisam postavljao pitanje da li će film da se dopadne publici. Meni je bio bitan svaki dan – od kamere, glumaca, kadrova, svetla, neočekivanih situacija. Samo sam o tome razmišljao.“ Milutin Petrović tvrdi da je dugometražni film jedna ogromna energija, „slično kao brak, na primer, i za sve njih je to jedno veliko iskustvo koje je ponekad bilo neprijatno i bolno. Ali, na kraju ostaje ono da ‘nema boljeg posla od šou-biznisa’. Ja sam pokrenuo stvar i pripomagao kad je zafalio snimatelj, mikroman, kurir… A kako su svi moji učenici, bio sam neka vrsta trenera, autoriteta.“ Svi učenici potvrđuju da im je rad na filmu poslužio da se osposobe da prave samostalne projekte. „A, ja imam i ozbiljne ambicije u tome“, kaže Petar Mitrović. „Jedino što mi nismo radili na filmu bila je montaža“, dodaje Zorana Svetličić: „To je rad jedne osobe – Nataše Pavlović. Bio je to veoma mukotrpan rad koji je trajao preko dva meseca.“ Na konstataciju da najstariji reditelj rimejka ima 48, a najmlađi samo 17 godina, Petrović jednostavno kaže: „Da, preditori su veoma različitih godina i bekgraunda, ali u tome i jeste šarm ‘preditorskog’ pristupa filmu.“

RIMEJK: Ovaj novi Ljubavni slučaj… se veoma verno drži originalnog scenarija Dušana Makavejeva i Branka Vučićevića, koji je preminuo pre godinu dana. Uz pomoć supervizora scenarija Ane Rodić, preditori su uspeli da naprave jednako provokativan, aktuelan i razbašuren film smeštajući radnju u današnji Beograd sa svim njegovim nedoumicama i problemima isto onako kako je Makavejev to uradio baveći se društvom i svojim okruženjem od pre 50 godina. Da je Makavejev lično pravio rimejk svog filma, verovatno bi izgledao veoma slično. Današnji junaci Ljubavnog slučaja… provociraju svojom seksualnošću (kao i onda), ali se oni upuštaju i u homoseksualne veze. „Danas je veoma teško isprovocirati. Šta je danas tabu? Golotinja nije“, kaže Zorica Svetličić, i dodaje: „Mi smo našli neke svoje modele. Pitanje je kada se danas poigravaš sa seksualnošću i homoseksualnošću da li ti podilaziš, da li si mejnstrim ili si avangarda? To je vrlo tanka linija. Ti tu samo barataš isključivo svojim osećajem, i sa svojim ličnim poimanjem slobode i provokacije. Mi smo u ovom filmu našli najmanji zajednički imenilac svih nas, šta mi danas smatramo da su teme koje mogu biti angažovane i provokativne. To je danas jako teško naći, a preduslov za to je da te stvarno niko ne finansira. Mi smo imali privilegiju da nas je bilo baš briga šta ćemo da kažemo, jer nikome ne polažemo račune.“ U novoj verziji Ljubavnog slučaja… svoja mesta su našli i savremeni problemi Beograda i Srbije: rušenje u Savamali, Parada ponosa, izbeglice, spasovdanska litija, gradonačelnik i premeštanje spomenika Dimitriju Tucoviću (još jedan mali omaž Makavejevu i njegovom filmu Gorila se kupa u podne, gde se uklanja spomenik Lenjinu). Tu je i čuvena crna mačka na goloj stražnjici harizmatične Ljume Petrov, koja je igrala ulogu koja je svojevremeno proslavila Evu Ras. „Onaj glavni“ se u modernoj verziji filma nazire koliko i „tadašnji glavni“ u originalnom filmu. „Mi smo pokrenuli teme koje su aktuelne. Pojavile su se i kritike da je ovo povratak Crnog talasa. U stvari, Crni talas je bio nekako nametnut, jer oni su morali da rade u sličnim uslovima kao i mi, da se snalaze kako znaju i umeju“, kaže Petar Mitrović. S druge strane Gorana Cvetković tvrdi da su tu „izletele i poneke podsvesne stvari, a to će već neko staviti u određeni kontekst. Mi smo radili po osećaju.“ Milutin Petrović kaže da je ovaj Makov film pesma, njegov bend bi je svirao: „Genijalna je, a može lako da se odsvira. Ljubavni slučaj… je zahtevan što se tehničkog aspekta ‘svirke’ tiče, stvar je više u stavu i hrabrosti, a to je upravo ono što ja želim od svakog benda.“

MAK: Otkad se rodila ideja o rimejku Ljubavni slučaj… je imao podršku Dušana Makavejeva i Eve Ras. Pored dozvole za besplatno korišćenje autorskih prava, njih dvoje su posetili ekipu tokom snimanja. „Što se njihovih privatnih reakcija tiče, što bi klinci rekli, bili su megakul“, kaže Petrović, i dodaje: „Komplikovano je takvim veličinama kada vreme u kome su stvarali ‘prohuji s vihorom’. Uvek dođe nova civilizacija i šta će ostati kao tumačenje tvog rada je kao neka kocka. Treba biti veoma hrabar pa gledati kako te jedni zaboravljaju, a drugi razvlače po raznim doktoratima. Ja baš imam ogromno poštovanje prema Makavejevu i nadam se da ovo što smo učinili doprinosi vrednovanju njegove zaostavštine koja je u korpusu onoga po čemu je srpski film važan za evropski i svetski film.“ Dušan Makavejev za „Vreme“ kaže da je rimejk Ljubavnog slučaja… njemu dirljiva posveta koju je doživeo kao zadivljujuće vickast i politički oštrouman film. „Zgodno je bilo videti novu pitu od višanja, i novu crnu mačku na beloj guzi, i nove seksologe, i nove kriminologe, ali najviše me je obradovalo montažno urezivanje borbe protiv pacova u protest inicijative Ne davimo Beograd. I onaj idiotski moleban… Zlatne montažerske makaze mentora Nataše Pavlović. Dođe mi da se upišem u tu školu“, zaključuje Mak.

…i ekipa filma sa Evom Ras
...i ekipa filma sa Evom Ras
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura
Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu.

„ne:Bitef“

19.decembar 2025. B. B.

Mileni Radulović Gran pri „ne:Bitefa“

Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu

Intervju: Nenad Pavlović, reditelj

18.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Stvaralaštvo je jedini protivotrov za smrtnost

Reč je o odnosu između oca i sina, o suočavanju sa konačnošću očinske figure, što se uvek događa iznenada bez obzira na to koliko se u mislima pripremali za to

Striming

18.decembar 2025. Zoran Janković

Dok nuklerani projektil leti prema tebi

Kuća dinamita, režija Ketrin Bigelou, igraju Idris Elba, Rebeka Ferguson, Gabrijel Baso; Netflix 2025.

Pozorište

18.decembar 2025. Marina Milivojević Mađarev

Rekonstrukcija užasa

Proces Peliko, režija Milo Rau
“Ne: Bitef”

Filozofija

18.decembar 2025. Slobodan Simović

Zabranjene jabuke, obmane i manipulacije

Nenad Fišer, Anatomija grijeha: kroz istoriju propagande
Nomad, Sarajevo 2025.

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure