img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Drugi život Vivijen Majer

25. април 2019, 00:13 Iva Herc
foto: print screen
Copied

„Ja sam pomalo špijunka“, odgovorila je navodno Vivijen Majer, Amerikanka koja je veći deo života radila kao dadilja, na pitanje jedne poznanice čime se bavi. Nakon što je 21. aprila 2009. umrla u 83. godini, njene autorske fotografije, pronađene u jednom skladištu u Čikagu, donele su joj svetsku slavu i stavile je u red najboljih uličnih fotografa 20. veka. Za života, Vivijan Majer svoje fotografije nikome nije pokazala. Nije ih čak ni razvila. „Kada se doselila kod nas, tražila je ključ, da može da zaključa svoju sobu“; „Nije volela da priča o sebi“; „Rekao bih da se oblačila kao fabrička radnica u Sovjetskom Savezu pedesetih godina“; „Uvek je oko vrata nosila foto-aparat“. Ovako o njoj u dokumentarnom filmu Finding Vivian Maier (2013) govore oni koji su je poznavali – sada odrasla deca kojima je bila dadilja, poslodavci i komšije sa kojima je provodila vreme. Stiče se utisak da je kontakt sa drugima za nju bio stvar primoranosti – kao da su svi bili poznanici, a niko prijatelj. Za njom su ostale hiljade fotografija na rolnama 35-milimetarskog filma, složene u stotine kutija. Kad je novac za rentu prestao da stiže, skladište je prodato. Životno delo Vivijen Majer kupio je 2007. godine agent za nekretnine i kolekcionar-hobista Džon Maluf na aukciji. Maluf tvrdi da je između 2007. i 2009. pokušavao da pronađe Majerovu. Potraga je bila bezuspešna sve dok se u novinama nije pojavila umrlica. Fotografije su prvi put objavljene u junu 2008. godine, na blogu koji je Maluf, kad je razvio fotografije, vodio sa svojim prijateljem. Reakcija je bilo malo. Majerova, još uvek živa, ni o pronalasku, ni o objavljivanju ništa nije znala. Da li je, kada je ponestalo novca, mislila kako je sav njen rad izgubljen i bačen? Da li je brinula zbog toga? „Uvezali smo blog sa Flikerom 2009. i fotografije su se viralno proširile“, priča Maluf u pomenutom filmu za koji je sa kolegom Čarlijem Siskelom uradio scenario i režiju.

Vivijan Majer je rođena 1. februara 1926. godine u Njujorku. Majka joj je bila Francuskinja, a oni koji su je poznavali kažu da je govorila sa primesom francuskog akcenta. „Zvučalo je veštački, kao da je neka lažna Francuskinja“, ispričao je u filmu čovek kojem je bila dadilja. Bila je „stroga“, „čudna“, „prava Meri Popis“ i „povremeno nasilna“. „Terala me je sve da pojedem. Ja sam plakala, a ona je čvrsto držala i grubo mi gurala hranu usta. To se ponavljalo i bolelo me je dok je to radila“, ispričala je u suzama njena vaspitanica. Živela je po kućama u kojima je radila, u koje je donosila malo garderobe i mnogo kutija. „Uvek nas je vodila u neke siromašne delove grada, meni se to nije dopadalo“, prisetio se jedan vaspitanik. Najviše fotografija napravljeno je u Njujorku i Čikagu sredinom prošlog veka. Dosta portreta prikazuje beskućnike, ljude uhvaćene u svakodnevnim poslovima, dame sa prepariranim lisicama oko vrata i muškarce u finim odelima sa debelim cigaretama; na jednom radoznali dečak sa vrha malih merdevina gleda u dno velike kutije. Napravila je nekoliko foto-serija: o sadržaju čikaških kanti za đubre, razbijenim spomenicima, lutkama u izlozima, golim nogama, kao i seriju autoportreta u staklima i ogledalima. Oko 1959. otišla je na proputovanje – na kadrovima iz Indije, Tajlanda, Jemena, Egipta i zemalja Latinske Amerike je mnogo musave dečurlije, jedna majka koja doji negde u Aziji, konjska zadnjica na platou Gize, jogini, moreplovci, prosjaci, senke i prljava stakla prozora, izloga i vozova. Više od 100.000 priča, crno-belih i kolor, po jedna na svakoj fotografiji, moglo je ostalo neispričano nakon što su, izbačene iz skladišta zbog besparice, pre 12 godina zamalo završile u smeću.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
17.септембар 2025. Jasna Furtinger-Tošić

Tihi ljudi

10.септембар 2025. Bojan Bednar

Mir

03.септембар 2025. Dragica Jakovljević

Vraćanje duga

28.август 2025. Nebojša Broćić

Proba, moj azil

21.август 2025. Aleksandar Marković

Ćuti, tako mora

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure