

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine
U Srbiji virtuelna realnost tek treba da se uvede u škole jer je fokus na opremanju škola primarnom IT infrastrukturom, to jest računarima i internetom. Srbija je razumela da je ovo naša razvojna šansa i primetni su krupni koraci koji su napravljeni, ali oni nisu dovoljni jer druge zemlje nastavljaju da rade, ne čekajući nikoga
Unicef ima dugu istoriju inoviranja – u tom kontekstu je stvoren unicef-ov Inovacioni fond, koji ima za cilj da ulaže u napredne tehnologije otvorenog koda. Iz fonda od nekoliko miliona dolara već je investirano u timove širom sveta koji razvijaju inovativna rešenja koja kroz UNICEF-ovu globalnu mrežu stižu do krajnjih korisnika – dece.
Važno je dotaći se pitanja digitalnog jaza (digital divide) – odnosno realnosti da u najvećem broju slučajeva isključivo najobrazovaniji i najbogatiji slojevi društva imaju pristup naprednim tehnologijama i koristi od primene tih tehnologija. Deca u nerazvijenim zemljama sveta i deca koja su se našla usred globalnih katastrofa kao što su oružani sukobi, prirodne nepogode ili ekstremno siromaštvo gotovo nikada nemaju priliku da osete pozitivne efekte tehnoloških rešenja u svojim životima. UNICEF aktivno radi da promeni tu situaciju i da tehnologiju i njene pozitivne efekte učini dostupnim baš svoj deci sveta i tako im obezbedi mogućnosti za obrazovanje i napredovanje u životu.
Zato smo početkom septembra otvorili još jedan globalni poziv za startape širom sveta – UNICEF-ov Inovacioni fond obezbeđuje do 100.000 dolara investicije, po jednom timu, za rano finansiranje tehnološkim startap kompanijama. UNICEF ne uzima vlasnički udeo u kompaniji, ali očekujemo da se kompletno rešenje objavi pod nekom od licenci otvorenog koda (open–source).
Do sada je bilo nekoliko ovakvih poziva, ali je njihova vidljivost u Srbiji bila minimalna. Sada želimo da Srbiju i region Zapadnog Balkana stavimo u fokus i pružimo priliku inovativnim timovima iz ovog regiona da svojim znanjem obezbede investiciju koja će im omogućiti da razviju svoj proizvod i lansiraju ga kroz UNICEF-ovu mrežu. Ovaj konkurs stavlja u fokus Srbiju i naš region, a na konkursu nemaju pravo da učestvuju tehnološki najnaprednije zemlje kao što su Sjedinjene Američke Države, Nemačka, Velika Britanija ili Izrael. Činjenica je da u Srbiji ima puno kreativnih ljudi koji imaju potencijal, znanje i iskustvo da odgovore na globalne izazove.
UNICEF-ov poziv im pruža mogućnost da se za njih čuje na globalnoj sceni i da uz podršku UNICEF-a kreiraju rešenja koja prevazilaze granice jedne zemlje. Radeći sa UNICEF-ovim Inovacionom fondom, naši timovi dobijaju stručnu podršku, mrežu partnera i svetska iskustva koja mogu da primene u svom radu.
Tehnologije kao što su virtuelna i proširena stvarnost, mašinsko učenje i veštačka inteligencija menjaju svet. U Africi deca u improvizovanim školama bez krova i tekuće vode koriste VR da bolje razumeju koncepte geometrije i funkcionisanja ljudskog tela – odnosno primenjuju ono što se u svetu inovacija zove leapfrogging, tj. preskakanje nekoliko tehnoloških nivoa, kako bi se uhvatio priključak sa svetom i odmah prešlo na najnoviju tehnologiju. U Srbiji virtuelna realnost tek treba da se uvede u škole, jer je fokus na opremanju škola primarnom IT infrastrukturom, to jest računarima i internetom. Srbija je razumela da je ovo naša razvojna šansa i primetni su krupni koraci koji su napravljeni, ali oni nisu dovoljni jer druge zemlje nastavljaju da rade, ne čekajući nikoga.
Kao što u meteorologiji predviđamo kretanja uragana i njihove efekte na infrastrukturu i stanovništvo, UNICEF koristi mašinsko učenje da modeluje i predvidi širenje epidemija zaraznih bolesti. U Kolumbiji smo modelovali širenje denga virusa korišćenjem podataka zdravstvenih ustanova o registrovanim slučajevima virusa i informacija o mobilnosti stanovništva koje smo dobili od operatera mobilne telefonije. Jedan od timova iz portfolija UNICEF-ovog Inovacionog fonda je razvio rešenje koje primenom mašinskog učenja sa visokim procentom sigurnosti detektuje da li je dete neuhranjeno – jednostavnim fotografisanjem lica. Ovakav pristup ubrzava snimanje situacije na terenu na ugroženim područjima i snižava troškove operacija, obezbeđujući da pomoć pravovremeno stigne najugroženijoj deci.
Ukoliko ste vlasnik startap kompanije koja se bavi mašinskim učenjem (ML), veštačkom inteligencijom (AI), blokčejn tehnologijama ili proširenom stvarnošću (VR/AR) u jednoj od zemalja uključenih u UNICEF-ove programe, i posedujete funkcionalni prototip otvorenog koda (ili ste voljni da otvorite pristup kodu) koji daje obećavajuće rezultate, UNICEF-ov Inovacioni fond traži upravo vas. Možda ćete dati rešenja za evidenciju broja dece koja su vakcinisana, broja dece koja su upisana u vrtiće ili kako da jednim klikom utvrdimo koji broj prvaka se već bavi sportom, koliko prvaka govori jedan strani jezik, a koliko njih ima umetnički talenat. To su sve podaci koji olakšavaju učenje i razvijanje veština kod dece.
U ovom konkretnom pozivu tražimo timove koji korišćenjem pomenutih tehnologija rešavaju izazove učenja i rada na daljinu, digitalnog povezivanja i dopunskog obrazovanja. Otvoreni smo za rešenja koja se mogu primeniti u Srbiji, ali posebno želimo ona koja se mogu skalirati kroz našu mrežu na globalnom nivou. Srbija je u nedavnom Startup Genome istraživanju ocenjena kao jedna od zemalja sa velikim blokčejn potencijalom. Veliki broj naših blokčejn programera radi na projektima inostranih kompanija, bez previše mogućnosti da utiču na pravac i način razvoja rešenja. Verujemo da je ovaj poziv odlična prilika da oni stečeno znanje upotrebe za postizanje univerzalno dobrih ciljeva i kreiraju sopstveni proizvod koji mogu da oblikuju onako kako smatraju da je najbolje. I što je najvažnije, da pozitivan uticaj na kvalitet života dece bude i veći i suštinskiji. Kada kažem kvalitet života dece, mislim na svu decu na planeti, jer ovaj konkurs nije vezan za nacionalne granice, već nas sve zajedno motiviše da razmišljamo globalno.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve