img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Premijere (i obnove) – Lažljivica i Art

Dve igre na sigurno

12. februar 2020, 21:51 Marina Milivojević Mađarev
foto: promo
Copied

Atelje 212 izašao je pred publiku s predstavom koju je publika volela i voleće je opet, i s glumicama koje igraju onako kako publika voli

Krajem prošlog meseca, tačnije 30. januara, Atelje 212 je vratio na repertoar svoju nekada hit predstavu Art Jasmine Reze. Beogradska premijera je bila 1997. godine, samo tri godine nakon praizvedbe, godinu dana nakon što je komad izveden u Londonu i godinu dana pre nego što je izveden na Brodveju. Tako je Beograd, u ono mračno vreme, bar u domenu pozorišta išao u korak sa velikim svetom. Art je tada (a i sada) režirala Alisa Stojanović, koja je baš nekako u tom periodu režirala više popularnih, intelektualno i teatarski zanimljivih predstava (Iza kulisa Atelje 212, Bliže u JDP-u, Zapali me u BDP-u…). Predstava Art je u toj svojoj prvoj postavci igrana mnogo puta i gostovala je širom regiona. Iz ove današnje perspektive godina 1997. čini se kao neko drugo vreme i drugačiji kontekst… Međutim, za razliku od nekih tekstova na kojima se već oseća „rad vremena“, za dramski tekst Art kao da se ništa nije promenilo. Tome doprinosi tema koja je relevantna i u 20. i u 21. veku – kako vrednovati savremenu umetnost, gde je granica između snobovskog praćenja novih tendencija i istinskog razumevanja umetnosti i kako umetnost i novac utiču na međuljudske odnose. Atelje je ovu predstavu u potpunosti obnovio – ista svedena, bela, ali izuzetno funkcionalna scenografija (Darko Nedeljković), ista podela – Tihomir Stanić (Mark), Svetozar Cvetković (Serž) i Branislav Zeremski (Ivan). Jedina nova uslovnost je mobilni telefon koji se u međuvremenu pojavio, te je i to uključeno. Obnova starih hit predstava može biti rizičan posao poput podgrevanja sarme iz zamrzivača. Međutim, ovde nije taj slučaj, a razlog je prilično očigledan – tri glumca su pristala da obnove predstavu zato što vole da je igraju i spremni su da je igraju sa istim onim elanom koji su imali pre dvadeset i više godina. I ta njihova radost igre lako se prenosi na publiku. Svetozar Cvetković igra Serža, imućnog vlasnika platna belo na belom, sa istom lakoćom i nonšalancijom kao i onda. Mark Tihomira Stanića ima manje novca, ali zato više zadrte principijelnosti i nekakvog divljeg besa prema svemu što mu se učini lažnim. Ivan Branislava Zeremskog ima najmanje novca i najmanje energije za bilo šta. Ivan stalno radi ono što drugi žele od njega, a sve što on želi je da se niko ne sukobljava ni sa kim, a baš to popuštanje ga vodi u stalne, što veće, što manje sukobe. Komad Jasmine Reze završava optimistički – prijateljstvo je jače od novca i ličnih principa, i tom prijateljstvu treba pretpostaviti sve – pa i umetnost, pa i principe. Tri prijatelja, tri sjajna glumca Ateljea 212 vole da igraju ovu predstavu, pa i mi volimo da gledamo kako oni vole da igraju. Za dobro veče provedeno u pozorištu to može biti sasvim dovoljno.

foto: promo
Lažljivica

Na sceni „Petar Kralj“ prošle nedelje gledali smo praizvedbu Lažljivice, duodrame Nikolaja Koljade u režiji Stefana Sablića. Komad je preveo Novica Antić, koji je sa značajnim uspehom preveo čitav niz Koljadinih drama. U predstavi igraju dve sjajne glumice starije generacije, Jelisaveta Seka Sablić i Gorica Popović. Zaplet komada je sledeći: jednoga dana Serafima Margaritovna (Seka Sablić) pri kraju radnog vremena upadne u provincijski muzej koji vodi Margarita Serafimovna (Gorica Popović). Serafima je došla u muzej jer je besna na čitav sistem u kome glavnu reč vodi tajkun koji se raznim malverzacijama obogatio. Pošto ne može da dođe do glavnog krivca, Serafima svoj bes iskaljuje na onome do koga može da dođe, a to je direktorka muzeja – Margarita. Serafima Seke Sablić je buntovna starica koja vrišti, krešti, kidiše i vređa sa namerom da raskrinka sistem koji predstavlja službenica muzeja. Sistem jeste oduran jer je muzej plod muljanja sa nekretninama lokalnog tajkuna i lokalnih vlasti, eksponati u zavičajnom muzeju su besmisleni, službenici su u lošim odnosima i neradnici… Sve što ona kaže je tačno. Međutim, budući da službenica ima samo zarotirano ime u odnosu na pobunjenu Serafimu Margaritovnu / Margarita Serafimovna, njih dve su, u stvari, samo dve strana istog novčića – obe su izgubljene građanke u

vrtlogu tranzicije. To drugo lice (Margarita) je ono koje se trudi da bude ispravno, korektno, prihvata nametnuta pravila igre, dokazuje svoju nacionalnu, moralnu i profesionalnu ispravnost, radi kako oni odozgo kažu, pravi kompromise da bi zadržala svoju skromnu poziciju sa koje može s visine da gleda na one koji se, poput Serafime, nisu uspeli uklopiti. Ta Margarita se, na kraju krajeva, intimno stidi sebe, svoje pozicije i činjenice da je promašila svoju sreću. Serafima Seke Sablić i Margarita Gorice Popović su i fizički dva antipoda – Serafima je mala, energična, kreštava, a Margarita je velika, troma i trudi se da sebi dâ na značaju svojim držanjem i gestovima. Ta njihova različitost mogla je biti dodatna osnova za razvoj dramskog sukoba. Ipak, sam pisac nakon početne zanimljive situacije ne nudi izlaz jer Margarita i Serafima završavaju komad na istim početnim pozicijama. Serafima može da se buni, ali je nemoćna da bilo šta promeni, a Margarita može da se postidi i da se seti svog izgubljenog detinjstva, ali ne može da napusti jedino mesto koje ima. Njih dve mogu i da zaplaču nad svojim mizernim životima, ali ne mogu da pobegnu iz laži u kojima žive, jer je to jedini život za koji znaju. Reditelj Stefan Sablić nije našao načina da napravi jasan i postepen prelaz od bučnog besa i birokratske ukočenosti na početku, do zajedničke mizerije koja se manifestuje kroz samosažaljive suze na kraju. Da je u tome uspeo, predstavu bismo na početku gledali sa znatiželjom i smehom, a na kraju bi nam bilo žao ovih žena. Ovako, čitavu predstavu Jelisaveta Seka Sablić igra izuzetno energično i time zaista pleni pažnju – ona ima jako mnogo iskustva u igranju tih energičnih, histeričnih, kreštavih žena buntovnica. Gorica Popović ubedljivo igra Margaritu kao pasivnu ženu koja iz pozicije ukočene gospođe sa frizurom začas pređe u razoružanu osobu kojoj ruke nemoćno vise niz telo. Gorica Popović i Jelisaveta Seka Sablić igraju svoje uloge u prepoznatljivom glumačkom maniru, koji publika jednostavno voli da gleda.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Sterijino pozorje

03.jun 2026. Sonja Ćirić

Direktor Sterijinog pozorja: Policija je u zgradi pozorišta bila u rutinskoj kontroli

Policija je ušla u Srpsko narodno pozorišta u okviru rutinske kontrole, tvrdi Miroslav Radonjić direktor Sterijinog pozorja, a ne da bi uticala na žiri

Junaci filma izviruju iza peščane dine

Njuzleter

02.jun 2026. R.V.

Čitajte Međuvreme: Kako do besplatnih ulaznica za bioskop

„Vreme“ u svom njuzleteru vodi čitaoce na filmove „Histerija“ i novi film iz serijala „Ratova zvezda“, a poklanjamo knjigu „Rođaci sa Sicilije“ Leonarda Šaše. Prijava na njuzleter prosta i besplatna

Festival knjige

01.jun 2026. S. Ć.

Beogradski festival evropske književnosti: Razgovori u vreme kad ih nema

Tri panela posvećena važnim pitanjima književnosti i kulture na 15. Beogradskom festivalu evropske književnosti, u vreme kad su razgovori o kulturi retki

Nagrada

01.jun 2026. S. Ć.

Arhitektonski događaj 2025: „Amfiteatar kulture“ Josifovskog kao javna artikulacija bunta

Po oceni žirija Društva arhitekata Beograda, „Amfiteatar kulture“ Andreja Josifovskog Pijaniste je arhitektonski događaj 2025. jer prevazilazi okvir umetničke instalacije i postaje kritički komentar stanja kulture i kulturne politike u gradu

Novi Pazar

31.maj 2026. S. Ć.

Mikser festival u Novom Pazaru: Zvuk „Novog svijeta“

Jubilarni 15. Mikser festival biće održan u Novom Pazaru, gradu mladosti. Učestvuju Partibjekersi, Vroom, Marčelo, Amira Medunjanin i slični, a na programu su i pozorišne predstave

Komentar
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković

Komentar

Prikaze Vučićevih košmara

U subotu je konstituisano političko telo koje će posmrtne ostatke Vučićevog režima da otpremi na đubrište istorije. Eto, to se dogodilo 23. maja

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1847
Poslednje izdanje

“Ti i ja, Slavija”

Simbol pobune i narodne volje Pretplati se
Slučaj Veselina Milića

Policijski crni labud u predsednikovom bazenu

In memoriam

Prof. Dragoljub Mićunović Mićun

Intervju: Vesna Pusić

Srbija je spremna za političke promene

Reportaža

Kota 2525: bitka na Kajmakčalanu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure