img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam – Ser Šon Koneri (1930–2020)

Plemić radničkog porekla

04. novembar 2020, 20:04 J. Gligorijević
foto: wikipedia
Copied

Tvorac Džemsa Bonda Jan Fleming govorio je da je Koneri "ocvali kaskader". Ipak, decenijama kasnije, svaki glumac koji je igrao agenta 007 ostao je u njegovoj senci. Poslednji put pojavio se u ulozi Bonda nakon što je dobio garancije producenata da ga više nikada neće zvati da igra u tom serijalu

Poslednjeg dana oktobra ove jezive godine umro je ser Šon Koneri. Otišao je u 91. godini, u snu, okružen porodicom, na Bahamima. Umirućem čoveku verovatno je svejedno gde će umreti, sve dok nije u mukama, ali sve u vezi sa načinom i mestom na kom je slavni škotski glumac umro poručuje da nema mesta „ripovanju“, naricanju i standardnom zakukavanju na društvenim mrežama. Živeo je dugo i umro je lepo. Otuda nijedan in memoriam ne bi trebalo da bude vapaj nad smrću, nego tekst u slavu života Šona Konerija.

Rođen je 1930. u industrijskom gradu Fauntinbridžu, u okolini Edinburga, u porodici oca zidara i majke čistačice, najpoznatiji filmski Džems Bond sa 16 godina priključio se Kraljevskoj mornarici. Tamo je radio niz fizičkih poslova, kao građevinac, spasilac, čak je jedno vreme bio zadužen i za poliranje mrtvačkih sanduka. Zahvaljujući mišićnoj masi koju je stekao rintajući, jedno vreme je zarađivao pozirajući za aktove studentima slikarstva. Muževna figura ubrzo ga je uvela u svet manekenstva, pa je postao model za kupaće gaće.

Suprotno verovanju većine, u ulozi Džemsa Bonda nije se pojavio niotkuda. Prvo, imao je već nešto pozorišnog iskustva na Vest Endu, a pre Bonda snimio je desetak filmova od kojih britanski „Gardijan“ izdvaja tri vredna pomena – „Kraljevi iz pakla“ (1957), naivni akcioni film o surovim vozačima kamiona, avanturistički „Akcija tigra“ (1957) i „Drugo vreme, drugo mesto“ (1958), ratnu melodramu sa Lanom Tarner u glavnoj ulozi.

Za Diznijev film „Mali ljudi“ odabrao ga je lično Volt Dizni 1959. Godinu dana kasnije pojavio se u BBC-jevom serijalu ekranizacija Šekspira, „Doba kraljeva“. A onda se dogodio Bond. Producent prvog filma po romanu Jana Fleminga Albert Brokoli kasnije je izjavio: „Hteo sam odvažnog tipa. Trebalo je staviti malo finog celofana na tog škotskog grubijana i dobili smo Flemingovog Bonda.“

Sam Fleming nije bio oduševljen. Štaviše, pakosno je izjavio da želi „komandanta Bonda, a ne odrtavelog kaskadera“, te da je „mišićavi Škot od metar i devedeset nerafiniran“. Flemingov favorit bio je Dejvid Niven, neko ko se jednako dobro uklapa u restoranu od pet zvezdica i u sobi za mučenje. Promenio je mišljenje kad mu je tadašnja devojka rekla kako je Koneri izuzetno seksi. „Doktor No“, prvi u serijalu filmova o Bondu, izlazi 1962. Kritika ga ne prima sa naročitom ljubavlju, ali zato publika biva oduševljena. Film je u bioskopima zaradio, za to doba neverovatnih, osam miliona dolara.

Slede „Iz Rusije s ljubavlju“ (1963), „Goldfinger“, (1964), „Operacija grom“ (1965) i „Samo dvaput se živi“ (1967). Koneri se nakratko povlači pa ulogu Bonda u „U službi njenog visočanstva“ 1968. preuzima slabo upamćeni Australijanac Džordž Lejzenbi. Očajni producenti uspevaju da nagovore Konerija da se 1971. poslednji put pojavi kao Bond u ostvarenju „Dijamanti su večni“. Dil je bio sledeći: milion dolara unapred (sve je donirao u Škotski međunarodni fond za obrazovanje) i 10.000 dolara nedeljno, plus obećanje producentske kuće „United Artists“ da će finansirati dva filma po njegovom izboru. I klauzula da ga više nikada neće zvati da igra Bonda. Njemu se ipak vraća 1983. u filmu „Nikad ne reci nikad“, što je ujedno bio i naklon njegovoj decenijskoj odluci da nikad više ne glumi čuvenog tajnog agenta. Značku sa brojem 007 preuzeo je Rodžer Mur, potom Timoti Dalton, pa Pirs Brosnan i najzad Danijel Krejg. Nijednog nije zaobišla tužna sudbina poređenja sa Konerijem, ali nijedan nije ni bio „grubijan u finom celofanu“.

Posle Bonda, Koneri je igrao šta je hteo. Mogao je da zavede Mišel Fajfer u „Ruskoj kući“, ali i da igra oca Indijane Džonsa iako je od Harisona Forda stariji samo 12 godina. Bio je i kapetan Ramijus u „Lovu na Crveni oktobar“ i Vilijam od Baskervila u „Imenu ruže“. Godine 1975. igrao je Robina Huda uz Odri Hepbern kao Marijanu, a 1991, u drugoj verziji Robina Huda, bio je Ričard Lavlje Srce.

Naravno, kao žestok zagovornik nezavisnosti Škotske, 2014. godine bio je jedan od najglasnijih agitatora za izlazak iz Ujedinjenog Kraljevstva. Međutim, čak i pristalice nezavisnosti zamerale su mu što se petlja u referendum u zemlji u kojoj ne živi. Prvo je živeo u Marbelji u Španiji, a potom na Bahamima, od kraja devedesetih. Ipak, u julu 2000. svratio je do Edinburga gde mu je kraljica Elizabeta uručila titulu sera.

Obećao je da će se u Škotskoj ponovo nastaniti kada postane nezavisna. Nije uspeo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Slučaj Šabačko pozorište

13.septembar 2026. Sonja Ćirić

Odlukom direktorke, Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava a glume samo tri glumca

Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava zato što je tako odlučila direktorka. Zbog toga 80 posto glumaca ansambla nije stalo na scenu godinu i po dana. Međutim, budžet pozorišta je 15 miliona dinara

Cenzura

12.septembar 2026. S.Ć.

Film Jasmile Žbanić je dobar za MoMu, ali ne i za direktorku Muzeja Jugoslavije

Bez obrazloženja, Gordana Vujović v.d. direktorka Muzeja Jugoslavije otkazala je prikazivanje filma Jasmile Žbanić „Blum – Gospodari svoje budućnosti“ na programu Leto u Muzeyu

59. Bitef

12.septembar 2026. Sonja Ćirić

Sutra počinje Bitef, karata ima

Od 13. do 20. septembra biće odigrano sedam predstava Bitefa. Rasprodate su karte za rusku, gruzijsku i tursku predstavu, a za ostale nisu

Ekspo 2027

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Sukob Ekspa i Ministarstva kulture zbog konkursa za kulturno stvaralaštvo

Ministar kulture Nikola Selaković zapretio je da će oboriti konkurs Ekspa za kulturno stvaralaštvo ukoliko podršku ne dobiju kandidati koje favorizuje Ministarstvo, tvrdi izvor „Vremena“ blizak jednom članu komisije, što je zakočilo objavljivanje rezultata konkursa

ne:Bitef

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Tim ne:Bitefa: Naš gerilski poduhvat je izvan dometa vlasti

Dužnost bitefovske zajednice je da kroz ne:Bitef pruži otpor kidnapovanju zvaničnog festivala, kažu u timu koji 20. septembra organizuje ne:Bitef sa gostima i temama koje smo navikli da viđamo na Bitefu

Komentar
Veliki transparent Studenti pobeđuju ispred Narodne skupštine

Pregled nedelje

Padaj mržnjo i nepravdo

Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti

Filip Švarm
23. maj

Komentar

Rađanje građana iz duha republike

Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije

Ivan Milenković
Vučić

Komentar

Vučić sam protiv svih, ali stvarno

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapljuvao je sebe u ćošak, odvajajući se od svih, pa i od svoje partije. Zato će, kad stupi protiv 250 ljudi od integriteta sa Studentske liste, konačno stvarno biti sam, kako se već godinama bizarno hvališe

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure