img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Serija

Bilo bi dobro da postoji

03. март 2021, 18:59 Vladislava Vojnović
foto: screenshot
Copied

O Inspektoru Džordžu Džentliju, ne tako novoj seriji koja se upravo prikazuje, i o njenom neuobičajenom glavnom liku

Ono što je nekada zbog drugorazrednosti i trivijalnosti bilo pomalo sramota uzimati za ozbiljno, to danas predstavlja najvažnije sadržaje TV programa i ostalih legalnih i ilegalnih mesta za uživanje u vizuelnim, narativnim umetnostima. Razloge možemo potražiti, s jedne strane, u globalnoj liberalizaciji ukusa publike, koja od devedesetih na ovamo velikim delom konzumira sve; s druge strane, a i uz manje brige zbog pustog konzumerizma i minimalnog prosuđivanja kvaliteta (što na izvestan način svedoči o etičko-estetskom klizanju ka propasti civilizacije kojoj pripadamo), tu je, za utehu, i velika raznolikost umetničkih, žanrovskih i ideoloških dostignuća savremenih TV serija.

One se danas, i strane i domaće, više i pažljivije gledaju nego filmovi, pokrivaju sve uzrasne i obrazovne grupe i profile, a posredstvom planetarne medijske premreženosti obraćaju se čitavom svetu i tako postaju kulturološka referenca par excellance: „Reci mi koju seriju voliš i reći ću ti ko si!“ I odmah smo na čvrstom tlu opštih znanja i najmanjih zajedničkih sadržalaca kulture, a koje formalno obrazovanje više ne pruža.

Inspektor Džordž Džentli britanske produkcijske kuće Company Pictures za BBC 1 snimana je od 2007. (kad je snimljena nulta, tj. pilot-epizoda), pa do 2017. kad je serija neopozivo završena, sa ukupno 25 epizoda raspoređenih u osam sezona. Format serije nije uobičajen, trajanje epizoda od po sat i po relativno je retko, kao i to da u sezoni izađu samo po dve ili četiri epizode. Reklo bi se da ni producenti i autori, a ni distributeri nisu bili sigurni kako će proći priče ovlaš zasnovane na romanima Alena Hantera (1922–2005) i na njegovom više nego pristojnom i etički stamenom glavnom junaku.

Pilot epizodu Gently go man režirao je Juros Lin, Velšanin poznat po radu na serijama Doctor Who, Sherlock, Black Mirror i Daredevil. Za razliku od svih ostalih epizoda, koje uprkos različitim rediteljima karakteriše klasičan filmski jezik i razgovetna kamera, pilot je sniman kamerom iz ruke, drmusav je i musav i ozbiljna radnja i karakteri stoje u određenoj neproporcionalnosti prema kobajagi modernom stilu pripovedanja. Na sreću gledalaca, taj se postupak ne ponavlja ni u jednoj od naredne 24 epizode. Hipoteza koju ću navesti nije proveriva – iste 2007. kad je snimljen pilot za Inspektora Džentlija, svetlost malih ekrana ugledala je i prva sezona maestralne danske serije Forbrydelsen (što znači Zločin, ali je na engleski prevedena kao The Killing); kako je remek-delo The Killing ne samo u rodnoj Skandinaviji ili komšijskoj Engleskoj, već u čitavom svetu odmah steklo mnoge obožavaoce među ljubiteljima kriminalističko-detektivskog žanra, moglo bi biti da su i oni koji su bili zaduženi za Inspektora Džentlija zaključili kako publika odana ovom žanru nije ona ista koja voli da joj se uverljivost postiže televizijsko dokumentarističkim snimateljskim postupcima nastalim iz nužde.

Radnja TV serije Inspektor Džordž Džentli dešava se na severoistoku Engleske, u okrugu Daram, najviše u radničkom, industrijskom Njukaslu. Za razliku od nekih drugih, a naročito izvikanih TV serija koje su smeštene u šezdesete tek da bi kostim, rekvizita i scenografija bili šareni i pinterestoliki, ova serija pored svojih žanrovskih whodunit obeležja ozbiljno govori o socijalnim i političkim promenama između 1964. i 1970. Svet se udaljava od starinskog reda i rada, od vrednosti potvrđenih herojstvima Drugog svetskog rata i posleratnog dostojanstvenog siromaštva, ali se takođe približava humanijem tretmanu ljudskih prava.

Glavni junak i glavni inspektor Džordž Džentli (glumi ga sjajni Martin Šau) i njegov sančopansasti pomoćnik (drugačije, ali ne manje sjajan Li Inglbi) rešavaju slučajeve ubistava od 1964. u kojoj još uvek postoji smrtna kazna, ali u kojoj osumnjičeni, svedoci, krivci i policajci još dovoljno često imaju savest, pa preko muzičke pop-kulturalne groznice i šezdesetosmaških revolucionarnih ideja, do sedamdesete kao uvoda u savremeno, beskrupulozno materijalističko političko i ekonomsko doba. Kad god autori nekog narativnog dela pripovedaju o prošlosti, oni nam govore nešto o sadašnjosti, bilo da to čine prikriveno jer je u sadašnjosti zabranjeno kritikovanje, bilo da je kritikovanje sličnih pojava u prošlosti efektniji način za kritiku. Džordž Džentli je kritika društva sam po sebi: on danas ne bi mogao da postoji! Tj. šanse za nekorumpiranog, neposlušnog, tvrdoglavog, lepo vaspitanog i dostojanstvenog očinskog inspektora, koji je karakter kakve su u svoje vreme tumačili Spenser Trejsi ili Žan Gaben, a koji uz to nije homofobičan, nije mizoginičan, nije rasista, razume imigrante, razume radničku klasu, ne mrzi aristokratiju, ne plaši se stranaca, pa čak ni Nemaca protiv kojih je ratovao… – da, da, tj. ne, ne, nema toga više nigde, ako ga je ikada i bilo. A bilo bi tako dobro da ga ima, barem onoliko dobro kao što bi, na primer, bilo dobro da postoji lekar sa znanjima i integritetom ludog doktora Hausa.

I kao što je rekao scenarista i kritičar Branko Vukojević (1956–2003): „Kriminalistički žanr svojim akcionim delom, a pogotovo odnosom prema moralu, korene ima u vesternima, a vesterni su, iako na prvi pogled tako ne izgledaju, najintelektualniji filmski žanr.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Pretplata

01.октобар 2025. R. V.

Za 35. rođendan „Vreme“ časti sa 35 odsto popusta

Povodom rođendana nedeljnika „Vreme“, tokom oktobra lavovski popust na pretplatu. Jer, uz verne čitaoce nameravamo da odolevamo i dalje

KSS

30.септембар 2025. N. M.

Dušan Alimpijević novi selektor košarkaške reprezentacije Srbije

Dušan Alimpijević, 39-godišnji trener Bešiktaša i bivši strateg Crvene zvezde, novi je selektor muške košarkaške reprezentacije Srbije

Košarka

30.септембар 2025. B. B.

Pešić više nije selektor, KSS poručio: Kari, hvala na strpljenju i autioritetu

„Uz Karija, reprezentacija je ponovo postala simbol pripadnosti, ponosa i srpskog sportskog duha“, naglasio je KSS

FIFA

30.септембар 2025. N. M.

FIFA kaznila Srbiju: Smanjen kapacitet stadiona na utakmici sa Albanijom

Disciplinska komisija Svetske fudbalske federacije (FIFA) kaznila je Fudbalski savez Srbije smanjenjem kapaciteta stadiona za naredni meč kvalifikacija za SP protiv Albanije, ali i sa 80.000 švajcarskih franaka

Direktor bolnice kaže da se godišnje uradi deset ovakvih operacije

Briga o zdravlju

30.септембар 2025. I.M.

Izveštaj: Čak 57 odsto Srba više veruje veštačkoj inteligenciji nego lekarima

Prema najnovijem Štada zdravstvenom izveštaju, Srbi najčešće u Evropi koriste veštačku inteligenciju za konsultacije o zdravlju, zbog trenutnih odgovora i dostupnosti non-stop

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1812
Poslednje izdanje

Režim u kontraofanzivi

Ko se to nama sprema za izbore Pretplati se
Intervju: Vida Petrović Škero, pravnica

Aleksandar Vučić sprovodi državni udar

Intervju: Kokan Mladenović, reditelj

Ako se Srbija sada ne promeni, prestaće da postoji

Intervju: Vladan Joler, vizuelni umetnik

Mali koraci – veliko buđenje

Istina i mitovi: Srpsko-ruske specijalne veze

I služba i družba

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure