img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Teorija

Patologije kolektivnih identiteta

03. novembar 2021, 19:37 Aleksandar Ostojić
Copied

Feliks Gatari: Shizoanalitičke kartografije; prevela Olja Petronić; Grupa za konceptualnu politiku, Novi Sad

O „drugačijem“ mišljenju, pristupu i istraživanju, o alternativi, često se teoretizuje, a još češće govori, bilo da su takvi pojmovi deo tinejdžerskog, muzičkog, političkog ili nekog drugog govora. Kada je reč o samoj teoriji, takav gest, kao rezultat refleksije ili kritičke analize, nesumnjivo ima veću težinu i donekle veću delotvornost. Međutim, ta delotvornost vrlo često biva nemoćna kada se u stvarnosti sudari sa određenim „uspostavljenim“ i opšteprihvaćenim porecima, naročito onim institucionalnim (i institucionalizovanim). Drugim rečima, retko vidimo da institucije menjaju svoje prakse, a još ređe, ili skoro nikad, naglu promenu, radikalnu, koja bi, pritom, bila rezultat „tamo nekog“ teorijskog uvida. Pa ipak,takva institucija „drugačijeg pristupa“ postoji, ime joj je La Borde. Reč je o psihijatrijskoj klinici koja se decenijama bavi ne lečenjem, već eksperimentalnim ispitivanjem fenomena psihe, nastojeći da ukine distinkciju između psihijatra i pacijenta, u korist otvorenog razgovora, grupne terapije kao rezultata ravnopravne saradnje. Upravo u takvoj klinici je radio, a svojevremeno je i vodio, francuski psihijatar Feliks Gatari.

Ma kako oskudna i nedorečena, gorepomenuta informacija neophodan je uslov za razumevanje makar i samo dela projekta koji je Gatari otpočeo, zajedno sa Žilom Delezom, u delima Anti–Edip i Hiljadu platoa, a koji je sada prisutan unutar Shizoanalitičkih kartografija. Šta je uopšte shizoanaliza i kako ona funkcioniše? Nasuprot integrisanim pristupima koji su kroz istoriju nastojali da utemelje i fiksiraju svoje uvide i time teoretski „zagospodare“ procesima psihe, sada je pred nama jedna „razdeljena, iscepkana, fraktalna“ shizoanaliza, kojom Gatari nastoji da opiše proces konstituisanja, funkcionisanja i proizvodnje subjektivnosti, ali tako što će „pobeći“ od postojećih, uspostavljenih teritorijalnosti. Destrukcija, postajanje, linije bega – dakle, pojmovi što su ih zajedno razradili Gatari i Delez – ponovo su tu, ali Gatari ih sada suočava sa dobro poznatim kategorijama svesnog, nesvesnog, ega, ida… zamenjujući ove strukture subjektivnosti pojmom sklopa.

Shizoanaliza je svakako više od potrebe da se iznađe pristup u psihoanalizi koji neće biti redukcionistički u onoj meri u kojoj su to bili raniji pristupi. Pored svojih destabilizujućih karakteristika, Gatari nas, poučen iskustvom, podseća da su institucionalne prakse lečenja šizofrenije često beležile krajnje iznenađujuće fenomene, gde su pacijenti tokom svoje „odsutnosti“ najednom počinjali da saopštavaju najsitnije detalje iz života lekara. Odsustvo na jednom mestu znači prisustvo na drugom, a Gatari nas upućuje na neprekidnu kopulaciju „sopstva“ i „drugosti“. Problem individue postaje pitanje (ne fizičkog) prostora unutar kog se sopstvo postvaruje. Utoliko pitanje glasi: mogu li se ovi unutrašnji procesi artikulisati pre teritorijalizacije – odnosno pre nego što se sopstvo uspostavi? Mogu, reći će Gatari, upravo shizoanalizom: reteritorijalizacija sopstva, vraćanje sopstva na procese koji ga konstituišu.

Ako shizoanaliza stvara „prelom“ koji će omogućiti „skok“ nečemu što se pogrešno naziva individuom, onda svakako pisanje Anti–Edipa jeste jedno shizoanalitičko iskustvo, ali zbog opterećenosti brojnim ideologijama Gatari će naknadno primetiti da je za „pisanje o shizoanalizi bio neophodan shizoanalitički metod“ i otuda ovo delo pred nama. Nelinearan i nedeterministički diskurs upućuje na još mnogo toga, a možda se najviše da povezati sa „teorijom haosa“ i nobelovcem Priđionijem, čija je teorija u fizici, zanimljivo, usledila nakon dela Deleza i Gatarija. U Kartografijama Gatari će nastojati da do kraja razvije procese „autopoiesisa“, da prikaže tačke bifurikacije u kojima spontani red nastaje iz haosa, tokom jednog neprekidnog, potencijalno uvek novog procesa, tokom kog se tokovi svesti prelivaju jedan u drugi. Deteritorijalizovati znači razgraditi dominantne obrasce, kao što je Edipov kompleks u psihoanalizi, ali i brojne uloge i kolektivne identitete koji nas određuju, a sa kojima se svaki dan susrećemo, kao što su nacionalni, klasni, a iznad svega kapitalistički identitet, u svojoj neprekidnoj težnji da nas iznova uobliči u potrošače zajedno sa svim patologijama koje uz to idu.

Ovakav poduhvat, naravno, ima svoje probleme. Prvi je što projekat shizoanalize, zahvaljujući smrti autora, ostaje nezavršen, pa tim i nedorečen, manjkav u svojim teorijskim razradama. Drugo, pobeći od pojmova i njihovih predefinisanih značenja, kako bi se otvorila nova mogućnost mišljenja, niti je laka, niti nova zamisao (setimo se samo Beketove potrebe da piše na francuskom ili Džojsovog Fineganovog bdenja), ali na području psihoanalize Gatari je morao da se probije kroz čitav“divlji zapad“ psihoanalitičkih tradicija – pre svega kroz Frojda i Lakana, što je, naravno, nosilo svoj ceh. Jezik kojim je knjiga pisana izuzetno je težak i, uprkos odličnom prevodu Olje Petronić, čitaocu predstoji naporno probijanje kroz tekst, što je vrlo teško ukoliko se ne vlada makar nekim od pojmova iz Gatarijevih ranijih tekstova. Takav napor se, ipak, na kraju isplati.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Slučaj Šabačko pozorište

13.septembar 2026. Sonja Ćirić

Odlukom direktorke, Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava a glume samo tri glumca

Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava zato što je tako odlučila direktorka. Zbog toga 80 posto glumaca ansambla nije stalo na scenu godinu i po dana. Međutim, budžet pozorišta je 15 miliona dinara

Cenzura

12.septembar 2026. S.Ć.

Film Jasmile Žbanić je dobar za MoMu, ali ne i za direktorku Muzeja Jugoslavije

Bez obrazloženja, Gordana Vujović v.d. direktorka Muzeja Jugoslavije otkazala je prikazivanje filma Jasmile Žbanić „Blum – Gospodari svoje budućnosti“ na programu Leto u Muzeyu

59. Bitef

12.septembar 2026. Sonja Ćirić

Sutra počinje Bitef, karata ima

Od 13. do 20. septembra biće odigrano sedam predstava Bitefa. Rasprodate su karte za rusku, gruzijsku i tursku predstavu, a za ostale nisu

Ekspo 2027

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Sukob Ekspa i Ministarstva kulture zbog konkursa za kulturno stvaralaštvo

Ministar kulture Nikola Selaković zapretio je da će oboriti konkurs Ekspa za kulturno stvaralaštvo ukoliko podršku ne dobiju kandidati koje favorizuje Ministarstvo, tvrdi izvor „Vremena“ blizak jednom članu komisije, što je zakočilo objavljivanje rezultata konkursa

ne:Bitef

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Tim ne:Bitefa: Naš gerilski poduhvat je izvan dometa vlasti

Dužnost bitefovske zajednice je da kroz ne:Bitef pruži otpor kidnapovanju zvaničnog festivala, kažu u timu koji 20. septembra organizuje ne:Bitef sa gostima i temama koje smo navikli da viđamo na Bitefu

Komentar
Veliki transparent Studenti pobeđuju ispred Narodne skupštine

Pregled nedelje

Padaj mržnjo i nepravdo

Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti

Filip Švarm
23. maj

Komentar

Rađanje građana iz duha republike

Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije

Ivan Milenković
Vučić

Komentar

Vučić sam protiv svih, ali stvarno

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapljuvao je sebe u ćošak, odvajajući se od svih, pa i od svoje partije. Zato će, kad stupi protiv 250 ljudi od integriteta sa Studentske liste, konačno stvarno biti sam, kako se već godinama bizarno hvališe

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure