Proizvođač brenda hello! uspeo je za tri godine da osvoji četvrtinu tržišta negaziranih pića u Srbiji
KOMPANIJA IMA POTENCIJAL: Direktor Goran Redžić
Za tri godine kompanija za proizvodnju voćnih sokova Fruvita je sa prepoznatljivim brendom hello! uspela da zauzme četvrtinu tržišta negaziranih pića u Srbiji. Ovaj visoki rejting kompanija je postigla od maja 2003. godine, kada je počela s radom prva fabrika na 900 kvadrata u selu Lunjevac kod Smedereva, poznatom voćarskom kraju. Danas su proizvodni pogoni i skladišta Fruvite smešteni na oko 5000 kvadrata. Fruvita godišnje prerađuje oko 3000 tona voća, koje otkupljuje od lokalnih uzgajivača, uglavnom iz smederevskog kraja, a kapacitet tri proizvodne linije iznosi 100 miliona litara gotovih proizvoda godišnje.
KLJUČNAODLUKA: Generalni direktor Fruvite Goran Redžić kaže za „Vreme“ da kompanija, od samog početka, nije mnogo obraćala pažnju na jaku konkurenciju, nego se okretala potrebama potrošača insistirajući na poštenom pristupu i kvalitetu proizvoda. Iako je početni plan bio da se u veoma jakoj konkurenciji Fruvita probije proizvodnjom kvalitetnih voćnih nektara, najveći rast kompanija je ostvarila izbacivanjem na tržište voćnih napitaka u plastičnoj (PET) ambalaži sa 12 odsto voćnog sadržaja.
„U jednom trenutku smo, zbog ograničenih kapaciteta, morali da odlučimo da li ćemo da proizvodimo u podjednakim a nedovoljnim količinama i voćne nektare i voćne napitke, ili da se opredelimo za proizvod sa većim izgledom za uspeh“, podseća na dilemu Redžić. On objašnjava da je segment voćnih napitaka, u to vreme, bio nov na našem tržištu i potrošači su pokazivali veliko interesovanje za tu vrstu proizvoda i ambalaže. Pored toga, podaci sa tržišta razvijenih evropskih zemalja ukazivali su na to da je ovaj segment najbrže rastući među negaziranim pićima u Evropi. „Zato smo doneli odluku da voćni napici budu težište naše proizvodnje. Današnje tržišno učešće od 75 odsto u kategoriji voćnih napitaka potvrđuje ispravnost te odluke. U kategoriji voćnih nektara učestvujemo sa 10 odsto, ali u budućnosti ćemo se mnogo više baviti njima. Svi naši proizvodi zajedno čine 25 odsto tržišta negaziranih pića u Srbiji“, navodi direktor Redžić.
USPEH: Najpoznatiji proizvodi Fruvite
Kompanija je jednu od najvećih investicija ostvarila 2004. godine kupovinom italijanske opreme za preradu voća i proizvodnju voćnih kaša sa aseptik punjenjem. Do 2005. godine Fruvita je voćnu kašu i koncentrate kupovala od domaćih i stranih proizvođača, ali u nekim periodima nije bilo moguće nabaviti sirovine odgovarajućeg kvaliteta, što je prouzrokovalo da neke osetljive ukuse, kao što je, na primer, voćni nektar jagode, kompanija ne proizvodi godinu dana. „Sada je ovaj problem rešen. Sopstvena linija za preradu voća omogućava nam da u potpunosti kontrolišemo kvalitet sirovina i gotovih proizvoda. Ipak, najznačajnijom investicijom smatram kupovinu KHS apsetic linije za punjenje voćnih napitaka bez konzervansa. Pokretanjem ove linije Fruvita je postavila nove standarde kvaliteta za nadolazeću konkurenciju u oblasti voćnih napitaka i sačuvala poziciju lidera“, tvrdi Redžić.
Prema njegovim rečima, Fruvita trenutno izvozi samo 10 odsto od ukupne proizvodnje na tržišta Bosne i Hercegovine, Makedonije i Crne Gore, gde je 2004. osnovana Fruvita Montenegro.
BRZRAST: „Vrlo brzo smo rasli i nismo imali problem kako prodati, nego kako proizvesti dovoljno da bismo zadovoljili tražnju potrošača. Od 2003. godine povećali smo broj zaposlenih 10 puta, tako da kompanija sada zapošljava oko 200 ljudi. Fruvita ima potencijal da zaposli još ljudi u proizvodnji, ali mladi se teško odlučuju da rade van Beograda“, navodi direktor Redžić. On smatra da je, pored mogućnosti da poslovnu karijeru započnu u inovativnoj domaćoj kompaniji koja kontinuirano ulaže u sebe i svoje zaposlene, dobar podsticaj i to što je najmanja plata u Fruviti na nivou prosečne u Srbiji, a prosečna za 30 do 50 odsto veća od prosečne u Srbiji.
Fruvita je na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu osvojila devet zlatnih i tri srebrne medalje za voćne napitke i voćne sokove i nagradu Dobar dizajn za dizajn hello!, voćni nektar u brik pakovanju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kada pričamo o formalnim vezama opozicije, tu se govori o dogovorima lidera, pozicioniranju u javnosti, raspravi u medijima. Suština promene je u masovnom uključivanju građana. Ako je ovo cilj povezivanja, onda je to nešto što je suštinski važno kako bi se zajedno pokrilo 16.000 kontrolora na izborima i obavila uspešna terenska kampanja. Kada imate stranku-kartel koja je okupirala sistem i protiv koje se borite, jedini način da pobedite jeste stvaranje masovnog fronta i pokreta. Prosto medijsko povezivanje i pozicioniranje opozicionih lidera i javni sastanci nisu ključ za takvu promenu
“Ključni faktor za izbore na leto jeste to što će vlast proceniti da na jesen neće imati bolju situaciju po sebe kad je reč o izbornom rezultatu. Naime, posle leta, zbog ekonomske situacije, može da im se desi dodatno krunjenje glasača”, smatra analitičar Aleksandar Ivković
Izbori za Studentski parlament Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu (II deo)
“Zahvaljujući našim profesorima, zadržan je optimizam i elan i dogovoren je sastanak sa predstavnicima obe organizacije (“Medicinski krug” i SINAPSA), prodekanom Živaljevićem, v. d. dekanom Trajkovićem i nezavisnim profesorima”, kažu za “Vreme” predstavnici Studentskog protesta. “Čekajući petak i potvrdu svih pozvanih članova, organizacija SINAPSA uz pomoć profesora i advokata sastavlja krivične prijave i tužbe”
Kao dete rođeno i odraslo u komunizmu-socijalizmu, rano sam naučio značaj Prvog maja. To je bio dan kada mama nije radila, za razliku od tate koji je imao takav posao da se radilo uvek ako ste radnik i ako su se delile Prvomajske nagrade. Ukratko, mama je tog dana bila kod kuće, a tata – zavisno od slučaja do slučaja
Dečji program RTS-a nekad i sad, uz upitnu budućnost
Vladimir Manojlović je ceo radni vek proveo u Redakciji programa za decu. Kad je novom sistematizacijom programa RTS-a pripojena drugoj redakciji, napisao je pismo piscima i ostalim autorima za decu da to spreče. Ovo je njegova priča
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!