Iako je pokrenut pre svega nekoliko dana, televizijskom kanalu B92 Info već sada je garantovana visoka gledanost. U nekom drugom trenutku, bilo bi prilično diskutabilno koliko će se novi program "primiti" među gledalištem, ali mesec dana pred izbore, koncept 24-časovnih vesti i politike nesumnjivo je dobar poslovno-medijski potez
NOVO NA KABLU: Informativni kanal na B92
Još jednom opravdavajući imidž avangardne medijske kuće koja se trudi da bude prva u svemu, RTV B92 je 7. aprila počela s emitovanjem informativnog kanala – medijske forme koja je nekako prirodna u zemlji u kojoj su vesti najgledanije emisije i u kojoj su politički TV sadržaji privlačniji i zabavniji od bilo čega drugog. Naravno, informativni ili njus kanali nisu nepoznati domaćoj publici. Zahvaljujući satelitskim antenama i kablovskim provajderima, već godinama se ovde prate BBC News, Sky News, Euro News, CNN i drugi slični programi. Ovaj put, međutim, eto prilike da se u vestima i politici uživa na maternjem jeziku i to po vasceli dan.
Pored redovnih vesti i emisija „Kažiprst“ i „Poligraf“, koje se emituju i na „običnoj“ TV B92, na B92 Info vesti se emituju mnogo češće, na ekranu se stalno vidi telop s kratkim i svežim informacijama, a već tokom prva dva dana emitovanja jasno je da će tu moći da se vide i neki novi sadržaji. „Naš program ima nove elemente koji neće ići na zemaljskom kanalu. Imamo nekoliko izdanja pregleda svetskih vesti. Emitujemo i posebna izdanja emisije „Berza“ koja se bavi kretanjem akcija na berzi i generalno finansijama u Srbiji. Svaki dan emitujemo debatne emisije „Uvećanje“, koje neće ići na osnovnom B92 kanalu, a baviće se svim dnevno aktuelnim temama. Posebno su izraženi i prognoza i stanje na putevima ili živa slika sa ulica srpskih gradova. Sport se emituje u svim vestima, ali postoji i dnevni polusatni pregled“, kaže za „Vreme“ urednik B92 Info kanala Igor Božić. Što se vizuelnog identiteta tiče, B92 Info ne razlikuje se od TV B92, pošto je istovremeno s početkom emitovanja informativnog kanala promenjena i scenografija najgledanijih emisija „devedesetdvojke“. Iako su novinari i voditelji vidno raspoloženi zbog toga (npr. Jugoslav Ćosić je u emisiji „Poligraf“ emitovanoj 7. aprila, pre reklama, sav srećan obavestio gledaoce da se „za par minuta vraćamo u novi studio“), običnom gledaocu za sada je malo teže da se snađe, jer čak i one emisije koje se pojavljuju samo na B92 Info „liče“ na one koje se emituju na oba kanala.
Sličnost s TV B92 ne završava se samo na scenografiji – uprkos tome što je u pitanju sasvim nov kanal, tu su i već poznata TV lica. „Info kanal je zamišljen kao spoj stare, proslavljene redakcije TV B92 i novih mladih snaga izabranih na konkursu prošle jeseni. Vesti pravi stara ekipa, ali uz pomoć novih mladih kolega kojima smo dali šansu posle konkursa na koji se prijavilo 1200 ljudi“, objašnjava Igor Božić. Po njegovim rečima, cela operacija podrazumevala je 75 novoangažovanih ljudi, od čega 20 novinara i urednika. „Među njima su i vedete, poput Ivana Protića ili Slobodana Kostića, ali i neke nove neafirmisane snage, kao npr. Stefan Goranović, Milica Spasić ili Milan Srdić.“
Program B92 Info, prema informacijama iz te kuće, može da prati 70 odsto domaćinstava u Srbiji koja poseduju kablovsku televiziju – za sada, prijem omogućavaju glavni operateri (SBB, PTT KDS i IKOM), dok ostali operateri signal mogu da preuzmu besplatno, sa paketa Total TV. No, bez obzira na tehničke detalje, već sada može da se pretpostavi kako je ovom novom kanalu zagarantovana visoka gledanost – u nekom drugom trenutku, bilo bi prilično diskutabilno koliko će se B92 Info „primiti“ među gledalištem, ali mesec dana pred izbore, koncept 24-časovnih vesti i politike nesumnjivo je dobar poslovno-medijski potez.
Taj detalj, međutim, ne može da iznenadi nikog ko iole poznaje istoriju B92: noviteti koji su dolazili s tog mesta uvek su dolazili u pravi čas. Veb-sajt je napravljen u vreme ekspanzije interneta u Srbiji i danas je jedan od najposećenijih u Srbiji; televizijski program počeo je da se emituje u vreme kada su postojeće televizije (posle Petog oktobra) ubrzano menjale uređivačku politiku i pokušavale da se „nađu“; VIP blog koji danas ima priličan uticaj i koji se rado citira u štampanim i elektronskim medijima, napravljen je u trenutku kada je ta medijska forma ovde još bila novitet; izdavačka i produkcijska delatnost B92 oživela je baš u trenutku kada je na ovdašnjem tržištu nedostajalo kvalitetnih domaćih i licencnih izdanja,…
Iako među najvernijim slušaocima radija B92, pa i unutar same redakcije, ima onih koji se već godinama prisećaju „starih dobrih vremena“ i tvrde da RTV B92 nije ono što je nekada bila „devedesetdvojka“, gorepomenuti detalji razvoja B92 govore u prilog tezi da je Veran Matić, direktor te kuće (danas već prave kompanije), jedan od najuspešnijih biznismena u medijskoj sferi. U tom kontekstu, ne čudi što je B92 Info pokrenut baš sada, a ne recimo povodom „rođendana“ B92, koji se proslavlja 15. maja – Matić i njegovi saradnici logično su zaključili da je predizborna kampanja pravi trenutak za lansiranje koncepta „non-stop politika“.
Posle samo dva dana emitovanja, teško je ipak pretpostaviti kako će čitava ta stvar izgledati, koliko će se suštinski razlikovati od TV B92 i od ostalih TV kanala. Glavni urednik Igor Božić kaže da bi voleo kada bi B92 Info ličio na Sky News „jer je to kanal koji postavlja nove standarde“, ali da bi bio „prezadovoljan kada bi nas makar malo poredili sa CNN-om ili BBC-jem“.
Imajući u vidu kako obično izgledaju ovdašnje predizborne kampanje i u kakvim okolnostima rade naši mediji, pa i B92, to „makar malo poređenje“, ukoliko ga bude, biće veliki uspeh.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Stvari se odigravaju zapanjujućom brzinom, jednako zapanjujućom kao i brzina kojom je Vučić priznao ubedljiv poraz. Nestrpljenje je razumljivo, ali nije na mestu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.