Otac koji je očigledno sina vaspitao da bude pošten nije mogao da obuzda gnev zbog takve pretpostavke nastavnika i pokazao mu je da otac može da nauči sina poštenju, ali i nasilju zbog pretpostavke nastavnika da je prepisivao
BEZ ZAŠTITE: Žrtve nerealnih očekivanja
Otac jednog đaka u niškoj Osnovnoj školi „Ivo Andrić“ pretukao je nastavnika srpskog jezika zbog slabe ocene na pismenom zadatku. Incident se dogodio na malom odmoru, pred učenicima i kolegama nastavnika, koji je učeniku za pismeni zadatak sa temom o Banoviću Strahinji dao dvojku. Verbalnu podršku svom suprugu davala je i majka deteta koja je sa vežbankom u ruci „objasnila“ nastavniku da nije u pravu.
Roditelji učenika najpre su želeli da pitaju nastavnika zbog čega je pismeni njihovog sina ocenjen niskom ocenom i ispred učionice ga verbalno napali. Nastavnik je pokušao da objasni da sumnja da je njihov sin prepisivao na času. Otac koji je očigledno sina vaspitao da bude pošten nije mogao da obuzda gnev zbog takve pretpostavke nastavnika i pokazao mu je da otac može da nauči sina poštenju, ali i nasilju.
Srećom po nastavnika, učenik nije dobio jedinicu za pismeni zadatak, jer bi priča verovatno mogla da posluži kao scenario za horor film. Ovako, nezadovoljni roditelj završio je samo s prekršajnom prijavom koju je protiv njega podnela niška policija, a nastavnik s lakšim povredama.
„Koreni ovakvog ponašanja su duboki, najpre zbog toga što danas roditelji imaju jako nerealna očekivanja od svoje dece. Suština je u tome da oni ne prihvataju svoje dete onakvo kakvo ono jeste sa svim potencijalima, vrlinama, ali i manama, već su spremni da prihvate neku sopstvenu sliku o detetu. U takvim okolnostima pate svi, a pre svega dete koje ne može da odgovori prevelikim očekivanjima roditelja i ostvari njihove neostvarene ambicije“, objašnjava psiholog centra za socijalni rad u Nišu Violeta Blagojević.
Prema njenim rečima, mnogi roditelji pokušavaju da svoje neostvarene želje i ono što oni kao deca nisu mogli da učine i postignu, postignu preko svoje dece. U takvim situacijama, prema oceni psihologa, osim dece pate i roditelji jer im dete nije onakvo kako oni žele da bude, „pa se osećaju neuspešnim jer im dete nije ispalo po onom šnitu kako su želeli da ga skroje“. „Važno je da se tada roditelji osećaju promašenim i, da bi se odbranili od tog osećanja, mogu da skliznu u agresiju“, kaže Violeta Blagojević.
Sigurno da je malo učenika kojima roditelji nisu bar jednom umesto njih napisali zadatak. Razlog za roditeljski povratak u škole kroz domaće zadatke može i da izgleda opravdan s obzirom na školski raspored đaka i opterećenost, raznim reformama i pokušajima reformi. „Ipak, roditelji su zaboravili da je učenje dečji zadatak i dečji problem i da dete mora samo da rešava neke svoje probleme u školi. Roditelji često imaju običaj da im napišu domaći zadatak. Na taj način pružaju deci medveđe usluge. Takođe, kada dete dobije nižu ocenu ili ima neki problem u školi, roditelji su često nekritični i spremni da umesto deteta odrađuju deo njegovog posla“, kaže Blagojević.
„Slični incidenti s roditeljima problem su mnogih gradskih škola, koje postaju potpuno nezaštićene institucije. Pojedini roditelji su prava učenika i svoja lična prava počeli da zloupotrebljavaju. Njihove želje nisu usklađene s mogućnostima dece i postaju nerealni kada je reč o ocenama. To je posebno izraženo na polugođu i na kraju godine, kada od roditelja ne možemo da prođemo hodnikom. Kako ovo nije usamljen slučaj fizičkog obračunavanja roditelja s nastavnikom zbog ocene, ostaje nam još samo pitanje da li će jednog dana neko da ušeta u školu s pištoljem i tako ispuni svoje želje“, kaže direktorka škole „Ivo Andrić“ Slavica Tomić i objašnjava da problem može da reši jedino država.
U zemlji u kojoj je nasilje bilo važan deo državne politike nije ni čudno da u društvu ne postoji jasno razvijena svest o nasilju. Incident u niškoj školi mogao bi da posluži svima koji se već godinama pitaju otkud toliko povećano nasilje u školi. „Ne samo što je strašna priča o tome kako roditelj tuče nastavnika na radnom mestu pred učenicima i kolegama, još je strašnija druga strana priče – kakvu je poruku pružio takav roditelj pre svega svome detetu, a onda i ostaloj deci. Tu se vraćamo na priču o tome da je nasilje dozvoljeno i da nasiljem možeš sve, a drugi ti ne mogu ništa. Često u slučaju nasilja u porodici i izvan nje pravosuđe ne reaguje na pravi način“, kaže psiholog Violeta Blagojević uz ocenu da na nasilje mora da se odgovori represijom. „Ukoliko na nasilje ne odgovorimo represijom, nasilja će i dalje biti. Plašim se da ćemo imati još goru situaciju ukoliko ne radimo s mladima na razvijanju svesti o tome šta je nasilje i šta je dozvoljeno.“
Oni koji su dužni da primenjuju represiju odlučili su se za prekršajnu prijavu za remećenje javnog reda i mira, protiv oca koji je nasrnuo na nastavnika u Osnovnoj školi „Ivo Andrić“. „Otac učenika Jovica Gligorijević do sada nije evidentiran kao izvršilac remećenja javnog reda i mira i zbog toga nema elemenata za krivičnu odgovornost“, saopšteno je u niškoj policiji.
Policija je nakon incidenta apelovala da učenici, roditelji i nastavnici pokažu više tolerancije, ali je i ocenila da ovakva dešavanja nisu česta pojava, mada je „bilo pojedinačnih slučajeva“. Tako će nezadovoljni otac, koji je učenike za početak naučio da nasiljem mogu da reaguju na lošu ocenu, proći uz nekoliko hiljada dinara eventualne kazne kod sudije za prekršaje. Policija je poslala poruku svim roditeljima da ukoliko im pretekne nekoliko hiljada dinara, nezadovoljstvo radom nekog profesora mogu da ispolje nasiljem. Ne bi bilo čudno da posle ovakve odluke policije neko dete zamoli tatu da prebije nastavnika koji ga nervira, a ono će mu kaznu platiti od džeparca.
Ferka pred tatom
U kojoj je meri nasilje sastavni deo porodice najbolje ilustruje primer iz niške srednje škole, gde je otac posle tuče svog sina s jednim vršnjakom primenio originalnu vaspitnu meru. Valjda da bi svom sinu povratio samopouzdanje, naterao ga je da se pred njim potuče s vršnjakom. Ishod tuče nije ni važan, ali je sin svakako naučio lekciju – nasiljem možeš sve.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!