Otac koji je očigledno sina vaspitao da bude pošten nije mogao da obuzda gnev zbog takve pretpostavke nastavnika i pokazao mu je da otac može da nauči sina poštenju, ali i nasilju zbog pretpostavke nastavnika da je prepisivao
BEZ ZAŠTITE: Žrtve nerealnih očekivanja
Otac jednog đaka u niškoj Osnovnoj školi „Ivo Andrić“ pretukao je nastavnika srpskog jezika zbog slabe ocene na pismenom zadatku. Incident se dogodio na malom odmoru, pred učenicima i kolegama nastavnika, koji je učeniku za pismeni zadatak sa temom o Banoviću Strahinji dao dvojku. Verbalnu podršku svom suprugu davala je i majka deteta koja je sa vežbankom u ruci „objasnila“ nastavniku da nije u pravu.
Roditelji učenika najpre su želeli da pitaju nastavnika zbog čega je pismeni njihovog sina ocenjen niskom ocenom i ispred učionice ga verbalno napali. Nastavnik je pokušao da objasni da sumnja da je njihov sin prepisivao na času. Otac koji je očigledno sina vaspitao da bude pošten nije mogao da obuzda gnev zbog takve pretpostavke nastavnika i pokazao mu je da otac može da nauči sina poštenju, ali i nasilju.
Srećom po nastavnika, učenik nije dobio jedinicu za pismeni zadatak, jer bi priča verovatno mogla da posluži kao scenario za horor film. Ovako, nezadovoljni roditelj završio je samo s prekršajnom prijavom koju je protiv njega podnela niška policija, a nastavnik s lakšim povredama.
„Koreni ovakvog ponašanja su duboki, najpre zbog toga što danas roditelji imaju jako nerealna očekivanja od svoje dece. Suština je u tome da oni ne prihvataju svoje dete onakvo kakvo ono jeste sa svim potencijalima, vrlinama, ali i manama, već su spremni da prihvate neku sopstvenu sliku o detetu. U takvim okolnostima pate svi, a pre svega dete koje ne može da odgovori prevelikim očekivanjima roditelja i ostvari njihove neostvarene ambicije“, objašnjava psiholog centra za socijalni rad u Nišu Violeta Blagojević.
Prema njenim rečima, mnogi roditelji pokušavaju da svoje neostvarene želje i ono što oni kao deca nisu mogli da učine i postignu, postignu preko svoje dece. U takvim situacijama, prema oceni psihologa, osim dece pate i roditelji jer im dete nije onakvo kako oni žele da bude, „pa se osećaju neuspešnim jer im dete nije ispalo po onom šnitu kako su želeli da ga skroje“. „Važno je da se tada roditelji osećaju promašenim i, da bi se odbranili od tog osećanja, mogu da skliznu u agresiju“, kaže Violeta Blagojević.
Sigurno da je malo učenika kojima roditelji nisu bar jednom umesto njih napisali zadatak. Razlog za roditeljski povratak u škole kroz domaće zadatke može i da izgleda opravdan s obzirom na školski raspored đaka i opterećenost, raznim reformama i pokušajima reformi. „Ipak, roditelji su zaboravili da je učenje dečji zadatak i dečji problem i da dete mora samo da rešava neke svoje probleme u školi. Roditelji često imaju običaj da im napišu domaći zadatak. Na taj način pružaju deci medveđe usluge. Takođe, kada dete dobije nižu ocenu ili ima neki problem u školi, roditelji su često nekritični i spremni da umesto deteta odrađuju deo njegovog posla“, kaže Blagojević.
„Slični incidenti s roditeljima problem su mnogih gradskih škola, koje postaju potpuno nezaštićene institucije. Pojedini roditelji su prava učenika i svoja lična prava počeli da zloupotrebljavaju. Njihove želje nisu usklađene s mogućnostima dece i postaju nerealni kada je reč o ocenama. To je posebno izraženo na polugođu i na kraju godine, kada od roditelja ne možemo da prođemo hodnikom. Kako ovo nije usamljen slučaj fizičkog obračunavanja roditelja s nastavnikom zbog ocene, ostaje nam još samo pitanje da li će jednog dana neko da ušeta u školu s pištoljem i tako ispuni svoje želje“, kaže direktorka škole „Ivo Andrić“ Slavica Tomić i objašnjava da problem može da reši jedino država.
U zemlji u kojoj je nasilje bilo važan deo državne politike nije ni čudno da u društvu ne postoji jasno razvijena svest o nasilju. Incident u niškoj školi mogao bi da posluži svima koji se već godinama pitaju otkud toliko povećano nasilje u školi. „Ne samo što je strašna priča o tome kako roditelj tuče nastavnika na radnom mestu pred učenicima i kolegama, još je strašnija druga strana priče – kakvu je poruku pružio takav roditelj pre svega svome detetu, a onda i ostaloj deci. Tu se vraćamo na priču o tome da je nasilje dozvoljeno i da nasiljem možeš sve, a drugi ti ne mogu ništa. Često u slučaju nasilja u porodici i izvan nje pravosuđe ne reaguje na pravi način“, kaže psiholog Violeta Blagojević uz ocenu da na nasilje mora da se odgovori represijom. „Ukoliko na nasilje ne odgovorimo represijom, nasilja će i dalje biti. Plašim se da ćemo imati još goru situaciju ukoliko ne radimo s mladima na razvijanju svesti o tome šta je nasilje i šta je dozvoljeno.“
Oni koji su dužni da primenjuju represiju odlučili su se za prekršajnu prijavu za remećenje javnog reda i mira, protiv oca koji je nasrnuo na nastavnika u Osnovnoj školi „Ivo Andrić“. „Otac učenika Jovica Gligorijević do sada nije evidentiran kao izvršilac remećenja javnog reda i mira i zbog toga nema elemenata za krivičnu odgovornost“, saopšteno je u niškoj policiji.
Policija je nakon incidenta apelovala da učenici, roditelji i nastavnici pokažu više tolerancije, ali je i ocenila da ovakva dešavanja nisu česta pojava, mada je „bilo pojedinačnih slučajeva“. Tako će nezadovoljni otac, koji je učenike za početak naučio da nasiljem mogu da reaguju na lošu ocenu, proći uz nekoliko hiljada dinara eventualne kazne kod sudije za prekršaje. Policija je poslala poruku svim roditeljima da ukoliko im pretekne nekoliko hiljada dinara, nezadovoljstvo radom nekog profesora mogu da ispolje nasiljem. Ne bi bilo čudno da posle ovakve odluke policije neko dete zamoli tatu da prebije nastavnika koji ga nervira, a ono će mu kaznu platiti od džeparca.
Ferka pred tatom
U kojoj je meri nasilje sastavni deo porodice najbolje ilustruje primer iz niške srednje škole, gde je otac posle tuče svog sina s jednim vršnjakom primenio originalnu vaspitnu meru. Valjda da bi svom sinu povratio samopouzdanje, naterao ga je da se pred njim potuče s vršnjakom. Ishod tuče nije ni važan, ali je sin svakako naučio lekciju – nasiljem možeš sve.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!