Gotovo dve decenije naše visoko školstvo se kretalo putevima stagnacije i padova. Suštinske reforme su izostajale. Institucionalni sistem se raspadao a profesionalizam nepovratno iščezavao. Sledstveno je nastupilo vreme velikih destrukcija, degradacija i dekadencija. Nasilno su izmeštene i pokrenute velike mase stanovništva, sa još nesagledanim efektima
Prof. dr Mijat Damjanović
Prva debata je predviđena za kraj oktobra, uz učešće ambasadora Italije kao predstavnika zemlje predsedavajućeg Savetom ministara EU-a. Italijansko predsedavanje Evropskom unijom za nas je dodatno značajno jer je reč o zemlji koja je tradicionalno zainteresovana za region Zapadnog Balkana i koja pruža podršku pridruživanju Srbije i Crne Gore Evropskoj uniji. Za vreme italijanskog predsedavanja počela je izrada Studije o izvodljivosti pregovora o pridruživanju. Prvi put je uspostavljen formalni politički dijalog na najvišem nivou kao nov oblik saradnje SCG i EU-a a obezbeđeno je pružanje makroekonomske pomoći našoj zemlji.
Nedovoljno obrazovani i pogrešno vaspitavani ljudi postali su lak plen prizemnih političkih fantazija i umišljenosti sa kojima se ne izlazi lako na kraj, jer su uslovljene lažnim i zavodljivim egalitarizmom i nerazumnom sveopštom samodovoljnošću na ekstremno niskim nivoima. Tako je stvoren svojevrstan paradoks da svako može obavljati svaki posao, a da su zalaganje i uspeh u formiranju solidnih institucija mogući sa ljudima niske profesionalne pripremljenosti, snalažljvim laicima i improvizatorima. Stoga ne čudi odsustvo ozbiljnije zainteresovanosti da se ozbiljno prate i analiziraju kvantitet i kvalitet diplomiranih studenata, specijalizanata, magistara i doktora nauka. Iluzorno je očekivati da proradi berza stručnjaka, tržište rada u uslovima blokiranog privrednog sistema, moratorijuma pravnog sistema i nekonsolidovanog političkog sistema. S druge strane, dužina studiranja, planirani i iznuđeni prekidi, pa potom dugo iščekivanje (prikladnog) posla po sticanju diploma uzrokovali su pojavu kvazistručnjaka, uz to najčešće nespremnih za dodatno (re)obrazovanje.
Favorizovani centralizam i uniformnost obrazovnog sistema, naspram decentralizovanog i diverzifikovanog obrazovnog sistema u razvijenim društvima, nije u našim uslovima stvorio stanje konkurentnosti među obrazovnim institucijama, bez koje nema napretka. Razvijena kompeticija obrazovnih modela je ključni pokretač u formiranju stručnjaka visoke profesionalnosti, koji su u stanju da pomeraju civilizacijske granice u širokom spektru stvaralaštva. U naprednim društvima konkurentnost je dodatno snažno podstaknuta kada su u sferu obrazovanja, pored crkve i države, „uplovili“ i privatni univerziteti i fakulteti, koji su u nekim sredinama, tokom vremena, visoko nadmašili državne univerzitete. Naš privatni sektor, decenijama osujećivan, pa potom selektivno i pristrasno podstican, nije imao niti ekonomske snage niti vizije da se upusti u područja koja su zahtevala posedovanje široke informisanosti i dubokog znanja. Nedokazani kvalitet i očigledno spora afirmacija privatnog obrazovnog sektora u nas i njegova niska konkurentnost, znatnim delom je posledica nedostatka sopstvenog kvalitetnog predavačkog kadra, koji je najčešće personalno ojačavan unajmljivanjem stručnjaka upravo sa državnih univerziteta, pa i iz škola uže i šire dijaspore, i to najčešće ne onih najprestižnijih.
Za sistem koji se posle pogrešnog strategijskog vođenja našao u uslovima i potrebama sveobuhvatne tranzicije, odnosno krupnih promena, ne otvara se samo i isključivo problem školovanja redovnih studenata već i brojnih ešalona već zaposlenih, ali i onih koji su posao izgubili, a obrazovani su u drugačijim uslovima i formirani sa drugačijim vrednosnim opredeljenjima. Dok su inovativni vokacioni oblici obrazovanja u mnogim vodećim državama današnjice postali realna šansa za lica sa skromnijim profesionalnim znanjima (koja su bila uskraćena da se redovno školuju), u našim uslovima je vidljiv nedostatak obrazovne strategije i materijalnih sredstava da se i ova populacija pripremi za nove sadržaje, nova radna mesta. Sa postepenim podizanjem ekonomskih kapaciteta države neizbežan je veći državni intervencionizam u politiku obrazovanja, izdašnijim davanjem stipendija za redovne studente i prikladnih kotizacija za vanredne studente, različitih kategorija stručnosti, pre svega onih koji streme pragmatičnijim i praktičnijim radnim profilima.
Od odgovorne vlasti takođe se očekuje da konačno proceni efekte braindraina koji se odigrao, u poslednjoj deceniji XX veka i koji još nije zaustavljen. Implikacije nekontrolisanog odliva, naročito mlade i obrazovane populacije, brojne su i raznovrsne, počev od ekonomskih, preko političkih do demografskih. Stoga, ostaje velika obaveza budućih vlasti da učine veće i organizovanije napore da obezbede realne šanse za povratak najnovijeg emigracionog korpusa u svoju zemlju, čime bi očekivana revitalizacija naše države, privrede i društva bila izglednija.
Ovoga puta, na talasu velikih inovacija i visokih standarda u sistemu obrazovanja evropskog kontinenta, koje se temelji na novim kvalitetima procesa obrazovanja: okrenutog istraživanju budućnosti, podsticanju konkurentnosti, decentralizovanosti, različitosti, fleksibilnosti i mobilnosti svih aktera obrazovanja, pruža i nama veliku i jedinstvenu priliku da se oslobodimo brojnih zabluda koje su učinile naš sistem, pa i sistem obrazovanja neefektivnim, neefikasnim i neekonomičnim. Konačno, ta velika rekonceptualizacija i reorganizacija institucija i organizacija obrazovnog sistema, koji pretpostavlja prethodnu nacionalnu integrisanost, uslov je bez koga nije moguće postupno i višedimenzionalno povezivanje sa zemljama regiona a potom i s celinom evropskog prostora.
Dijalog o Evropi
Pridajući značaj evropskim integracijama, Fakultet političkih nauka pokreće seriju debata, u mesečnim intervalima, koje će inaugirisati predstavnici zemalja članica EU-a, pristupajućih zemalja, kao i međunarodnih organizacija. Stručne rasprave u kojima će učestvovati studenti i profesori biće posvećene ne samo političkim i pravnim aspektima integracije već i ekonomskim, obrazovnim i kulturološkim sadržajima, kao i stavovima evropskih zemalja o uslovima komfornog približavanja naše zemlje evropskim integracionim procesima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Triler uživo. Slučaj “Jovanjica” postao je luđi od TV serije koja se emitovala u vreme Koluvijinog hapšenja. Sudski postupci “Jovanjica Jedan” i “Dva” postali su objedinjeni. To znači da će se od sada za proizvodnju droge – marihuane i skanka – zajedno suditi osamnaestorici optuženih. Šta će Srbija pre dočekati: presudu za Jovanjicu ili legalizaciju kanabisa? S tolikim brojem optuženih, suđenje može da traje “odavde do večnosti”
Šta ako je način na koji se jedno društvo odnosi prema ubijenoj bebi Danki Ilić, zapravo način na koji se odnosi prema sebi? To onda povlači pitanje – a prema kome imamo milosti i čije dostojanstvo čuvamo ako to ne možemo da pružimo ni ubijenom detetu
Kako je moguće da je sporazume teže sprovesti nego postići? Analitički se može samo reći da je to rezultat nedovoljnog pritiska Zapada, nepostojanja političke volje zvaničnog Beograda i zvanične Prištine, ali možda je i metodologija prevaziđena. Ovakva stagnacija ne daje rezultate, tako da i nema velikih očekivanja od dijaloga koji je i Beogradu i Prištini jedan od glavnih uslova za nastavak evropskih integracija
Šta posle junskih izbora? Na tu temu za “Vreme” govore opozicioni stranački akteri s obe strane “modre reke”. Dakle, lider stranke “Srce” Zdravko Ponoš, predsednik Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković i politički analitičar Dejan Bursać. Inače, “Srce” je bojkotovalo beogradske izbore, ali ne i izbore u nekim drugim lokalnim sredinama, dok su PSG i NPS delovi takozvane borbene, odnosno opozicije koja je odlučila da izađe na junske izbore
Ako je svako javno grupisanje – političko, kako se izboriti s paradoksom i opasnošću od toga da grupa koja se konstituisala kao politička razori i zatruje političko tkivo iz kojeg je iznikla? Onako, kako su to uradili Francuzi
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!