"Ne pristajemo da budemo taoci nesposobne, zle i korumpirane vlade Vojislava Koštunice", poručeno je Evropi 9. maja sa Trga Republike
VESELO: Čedomir Jovanović
Oko šest hiljada Beograđana okupilo se na Dan pobede nad fašizmom i Dan Evrope zahtevajući ostavku Vlade Srbije, raspisivanje vanrednih parlementarnih izbora i Srbiju u Evropi. Miting u organizaciji Liberalno demokratske partije, Građanskog saveza Srbije, Socijaldemokratske unije i osam nevladinih organizacija počeo je intoniranjem Betovenove „Ode radosti“, koja je od 2003. zvanična himna Evropske unije. Zatim je na binu izašlo petnaestak mladića i devojaka koji su na srpskom, engleskom, nemačkom, francuskom i drugim svetskim jezicima poslali poruku koja kaže: „Poručujemo našim evropskim prijateljima da Srbija jeste za Evropu i da više nikada nećemo dozvoliti da nas iko od nje udalji.“ Nakon toga, Branislav Lečić, funkcioner LDP-a i bivši ministar kulture, pročitao je Deklaraciju građanske Srbije. Okupljeni na Trgu Republike tokom mitinga potpisivali su deklaraciju, koja je kasnije, tokom protestne šetnje, odneta u poštu u Takovskoj ulici, odakle je poslata u Brisel, predsedniku Evropske komisije Žozeu Manuelu Barozu. Potpisnici su na ovaj način obavestili Evropu da ne pristaju na „povratak u bedu i izolaciju, na odbranu zločina koji su protiv naše volje učinjeni u naše ime“, ukratko da ne pristaju da budu taoci „nesposobne, zle i korumpirane Vlade Vojislava Koštunice“. Inače, svaki pomen premijerovog imena izazivao je buru zvižduka i negodovanja. Okupljenima na mitingu „Srbiju u Evropu“ obratili su se lider SDU-a, Žarko Korać i predsednica Građanskog saveza Srbije Nataša Mićić, a kao predstavnik nevladinih organizacija govorio je Miljenko Dereta iz Građanskih inicijativa.
ENERGIČNO: Nataša Mićić
Ipak, najveće oduševljenje mase izazvalo je pojavljivanje Čedomira Jovanovića, predsednika LDP-a. Čedin izlazak na binu propratila je vesela muzika, a on sam izašao je igrajući, uz povik da je danas – praznik. Lider LDP-a oštro je kritikovao premijera Vojislava Koštunicu, optuživši ga da je odgovoran što Mladić nije izručen Haškom tribunalu i za predstavljanje Srbije u lošem svetlu u međunarodnoj zajednici: „Nije tačno da je Srbija onakva kakvom je danas pravi Koštuničina vlada. Ona je mnogo bolja, ali je rasuta i razbijena, zanemela pre tri godine, želela bi da živi bolje, ali nema organizacije i nema politike.“ Iako bolja, po Jovanovićevoj oceni, Srbija se nije rastala sa sistemom vrednosti iz prošle decenije, pa i dalje stoji „musava od krvi i prljava od baruta“. Kada je reč o situaciji nastaloj zbog neizručenja Ratka Mladića Haškom tribunalu, govornici na ovom skupu jedinstveni su u stavu da Srbija nije talac haškog begunca. „Nismo mi taoci Mladića“, rekao je Jovanović, „to je laž. Mi smo taoci onih koji su stvorili ideologiju u kojoj je Mladić mogao da uradi ono što je uradio. To su oni koji nam danas kroje život, iz Akademije, Crkve, iz Vlade i parlamenta, Udbe.“ Slična je bila i poruka Nataše Mićić koja je rekla da je Srbija talac „neodgovorne Vlade, obmana, prevara, zaostalosti i neodgovornosti Vojislava Koštunice, gramzivosti i mahinacija G17 plus, nestručnosti mafijaških i pilićarskih veza Nove Srbije, izopačene primitivne radikalske ideologije, podrške sablasne politike socijalista, ali i kohabitacije i saradnje Demokratske stranke koja je u ovaj projekat dobrovoljno ušla.“ Demokratsku stranku i njenog lidera Borisa Tadića prozvao je i Čedomir Jovanović: „Molim Tadića da nas povede kao predsednik demokratske Srbije ili da nam dopusti da mi njega povedemo, samo neka ne stoji više i neka ne ponavlja njihove fraze. Nikada se moderna Srbija nije okupljala na ovom mestu bez DS-a. Tu im je mesto, a ne u dogovoru o Zakonu o crkvi s Koštunicom.“ Poziv Demokratskoj stranci propraćen je burnim aplauzom prisutnih. Miting je završen kraćim koncertom grupe Kristali, nakon kog su demonstranti krenuli u protestnu šetnju, tokom koje su žestoko zviždali ispred Skupštine Srbije i Radio-televizije Srbije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kada pričamo o formalnim vezama opozicije, tu se govori o dogovorima lidera, pozicioniranju u javnosti, raspravi u medijima. Suština promene je u masovnom uključivanju građana. Ako je ovo cilj povezivanja, onda je to nešto što je suštinski važno kako bi se zajedno pokrilo 16.000 kontrolora na izborima i obavila uspešna terenska kampanja. Kada imate stranku-kartel koja je okupirala sistem i protiv koje se borite, jedini način da pobedite jeste stvaranje masovnog fronta i pokreta. Prosto medijsko povezivanje i pozicioniranje opozicionih lidera i javni sastanci nisu ključ za takvu promenu
“Ključni faktor za izbore na leto jeste to što će vlast proceniti da na jesen neće imati bolju situaciju po sebe kad je reč o izbornom rezultatu. Naime, posle leta, zbog ekonomske situacije, može da im se desi dodatno krunjenje glasača”, smatra analitičar Aleksandar Ivković
Izbori za Studentski parlament Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu (II deo)
“Zahvaljujući našim profesorima, zadržan je optimizam i elan i dogovoren je sastanak sa predstavnicima obe organizacije (“Medicinski krug” i SINAPSA), prodekanom Živaljevićem, v. d. dekanom Trajkovićem i nezavisnim profesorima”, kažu za “Vreme” predstavnici Studentskog protesta. “Čekajući petak i potvrdu svih pozvanih članova, organizacija SINAPSA uz pomoć profesora i advokata sastavlja krivične prijave i tužbe”
Kao dete rođeno i odraslo u komunizmu-socijalizmu, rano sam naučio značaj Prvog maja. To je bio dan kada mama nije radila, za razliku od tate koji je imao takav posao da se radilo uvek ako ste radnik i ako su se delile Prvomajske nagrade. Ukratko, mama je tog dana bila kod kuće, a tata – zavisno od slučaja do slučaja
Dečji program RTS-a nekad i sad, uz upitnu budućnost
Vladimir Manojlović je ceo radni vek proveo u Redakciji programa za decu. Kad je novom sistematizacijom programa RTS-a pripojena drugoj redakciji, napisao je pismo piscima i ostalim autorima za decu da to spreče. Ovo je njegova priča
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!