"Finansijska pomoć SZO-a nikad nije ogromna u novcu, mnogo je važnija tehnička ekspertiza ove agencije UN-a"
UČESTVUJMO NA SVIM VAŽNIJIM SKUPOVIMA SZO-a: Tomica Milosavljević
Uoči regionalne evropske konferencije Svetske zdravstvene organizacije u Beogradu, ministar zdravlja Tomica Milosavljević u razgovoru za „Vreme“ govori o ulozi i značaju ove organizacije, kao i o rezultatima multisektorskog, odnosno ukupnog društvenog angažovanja u rešavanju problema javnog zdravlja kod nas: „U toku je poslednja faza pripreme nacionalne strategije za prevenciju i kontrolu masovnih nezaraznih bolesti i javnog zdravlja. Pored toga, Vlada je usvojila nekoliko strategija, za borbu protiv HIV-a/side, za razvoj zdravlja mladih, za zaštitu mentalnog zdravlja, kontrolu duvana… Kontrola duvana od 2002. godine naovamo najbolji je model prevencije tumora pluća. Prema istraživanju zdravlja stanovnika Srbije iz 2006. vidi se da je broj pušača u Srbiji smanjen za oko šest odsto. Prema strategiji, svake godine trebalo bi da bude jedan odsto manje pušača tako da do 2015. njihov broj prepolovimo a da među decom to bude retkost. Međutim, kontrola duvana podrazumeva smanjenje i potražnje i ponude. To znači da cena mora da raste da bi se smanjila potražnja, da se mora sprečiti šverc duvana, da treba ojačati svest o tome da 10.000 ljudi umire svake godine zbog posledica pušenja. To je javno zdravstveni interes i zbog toga je prvi međunarodni dokument iz oblasti javnog zdravlja upravo Okvirna konvencija o kontroli duvana SZO, doneta 2002. godine. U balkanskom regionu, mi smo odmah posle Bugarske pristupili ratifikaciji tog ugovora, a od SZO-a za Evropu dobili smo prestižnu nagradu za kampanju ‘Jedan pušač – mnogo žrtava’.“
TOMICAMILOSAVLJEVIĆ: Prema podacima najnovijih istraživanja, u odnosu na 2000. godinu, za četvrtinu više ljudi kaže da redovno ima fizičku aktivnost, svake nedelje. Bolji su i podaci o unošenju voća i povrća, ali je poražavajući podatak da među adolescentima raste upotreba alkohola, pri čemu u takvom stanju sedaju da voze. Veliki izazov vidim u tom podatku i Vlada će uskoro usvojiti strategiju za borbu protiv alkoholizma i narkomanije, koja je u prethodne dve-tri godine pažljivo multisektorski rađena. Strategija neće rešiti problem, ali ona je dobra alatka, dobra osnova za narednih nekoliko godina.
Finansijska pomoć SZO-a ciljano Srbiji nikad nije ogromna u novcu, ona iznosi nekoliko stotina hiljada dolara. Mnogo je važnija tehnička ekspertiza ove agencije UN-a koja se ogleda u obezbeđivanju resursa pomoći u domenu preporuka za zdravstvenu politiku, u razvoju nacionalnih strategija zasnovanih na rezolucijama i programima SZO-a, kao i aktivno učešće na svetskim konferencijama i radionicama gde se razmenjuju iskustva sa drugim zemljama o postignutim rezultatima i ograničenjima.
Kao delegacija učestvovali smo na svim važnijim skupovima SZO-a od 2002. godine. Prvi rezultat koji je pokazao da je trud urodio plodom bio je moj izbor za člana Stalnog komiteta na sastanku u Bukureštu 2005. godine. Stalni komitet čini devet članova koji se biraju na tri godine, i to telo rukovodi radom regionalnog komiteta za Evropu.
Na prvom sastanku posle mog izbora već sam počeo razgovore s ostalim članovima Stalnog komiteta o tome koja je naša šansa. Pre nego što smo podneli zvaničnu kandidaturu, početkom 2006, imali smo pripremljen teren. Takođe, sigurno je značajno i to što je jedna od uvodnih rečenica na septembarskoj skupštini u Kopenhagenu bila posvećena saradnji zdravstvenog sistema Srbije i ministra zdravlja Srbije sa SZO-om u rešavanju problema privremeno raseljenih Roma iz južne Kosovske Mitrovice u njen severni deo. Posle rušenja njihovih kuća 1999. godine i proterivanja, grupa Roma bila je smeštena blizu jalovine rudnika olova i došlo je do povećanja koncentracije olova u krvi i kod dece i kod odraslih. Koncentracija olova kod dece bila je najviša dosad zabeležena u svetu. SZO je imao vrlo ozbiljan zadatak i uz naše aktivno učešće, učešće naših ustanova u Kosovskoj Mitrovici, u Beogradu i međunarodnih organizacija, radilo se na rešavanju problema.
Na primer, delovanje u kriznim situacijama kakva je bila velika vrućina u Francuskoj pre dve godine. Pa onda, ptičji grip, koji je najznačajnija tema unazad dve godine. Na primer, za ptičji grip imenovan je savetnik direktno nominovan od sekretara UN-a, profesor Nabaro, koji je sarađivao i s našim ekspertima. Zatim, kod zaraznih bolesti vakcinacije su veoma važna oblast. Imamo sertifikat o iskorenjenom poliomijelitisu u našoj zemlji, kao što je iskorenjen i na čitavom kontinentu. Pod patronatom SZO-a organizovani su i drugi važni događaji, na primer Ministarska konferencija o mentalnom zdravlju u Helsinkiju 2005. godine. Rezultat toga su naša strategija i predlog zakona o zaštiti prava osoba sa mentalnim poremećajima. Institut za mentalno zdravlje u Beogradu je, inače, kandidat za dobijanje statusa kolaborativnog centra SZO-a. U ovom trenutku postoji samo jedna ustanova koja je kolaborativni centar, a to je Institut za medicinu rada u Beogradu. Taj status podrazumeva ozbiljno učešće u projektima za celu Evropu, komunikaciju, aktivno učešće naših stručnjaka.
Pod tim se podrazumeva strategija razvoja kadrova, u smislu edukacije, kontinuirane edukacije, jačanja kvaliteta rada, individualnog licenciranja, usklađivanja specijalizacija širom Evrope. Posebna oblast su migracije pod kojima se pre svega misli na probleme u evropskom regionu zbog novog članstva u EU-u, nedostatak radne snage u jednim i višak u drugim delovima Evrope. Na primer, sada su aktuelne migracije iz Mađarske, Češke, Poljske prema Velikoj Britaniji i Nemačkoj. Značajno je i pitanje ograničavanja radnog vremena zbog čega se povećava broj potrebnih lekara u nekim oblastima evropskog regiona.
Ako me pitate kako stoje stvari sa našim ljudskim resursima, onda govorimo o zaposlenima u zdravstvenom sistemu, o 100.000 njih u zdravstvenom sistemu Srbije u državnom vlasništvu i oko 5000 u privatnim ustanovama. Mi takođe imamo strategiju ljudskih resursa, ali imamo i paradoks, a to je veliki broj nezaposlenih, i doktora i sestara. U ovom trenutku ima 1899 doktora i 3550 sestara na Birou za zapošljavanje. Naime, svake godine upiše se dva puta više studenata medicine nego što bi to trebalo, uprkos našim naporima da se ograniči taj broj. Što se nezaposlenosti tiče, imamo strategiju da je do 2010. godine prepolovimo. Od januara 2006. do decembra 2007. kada se bude sumiralo videće se da smo zapošljavali svakog dana po jednog doktora i tri sestre. Do sada smo ih već zaposlili oko dve hiljade.
Drugatemakonferencijejegojaznost…
Postoji evropski akcioni plan za hranu, ishranu i implementaciju zaključaka donesenih u Istanbulu u novembru 2006. godine. Taj plan govori o tome da je nedopustivo velik nivo gojaznosti u Evropi, zbog male fizičke aktivnosti i nezdrave ishrane. To je danas prioritet za Evropu, u kojoj je broj gojaznih povećan i među decom i među odraslima. Svaka zemlja na svom nivou pokušava da uradi nešto, a biće obeležen i međunarodni dan borbe protiv gojaznosti.
Pošto imam sat vremena za izlaganje, trudiću su da iznesem što više u što kraćem roku. Dakle, imaćemo prezentaciju u kojoj ću reći kakvo je stanje zdravlja građana Srbije, kakvi su koreni našeg sistema od ranije i kako on izgleda danas, koje su naše aktivnosti, koliko su one u skladu sa SZO-om i tendencijama u drugim državama. Reći ću im šta je u ovih nekoliko godina urađeno u smislu održivosti sistema, koliko novca imamo, kako se finansira sistem, izneću poređenja zdravstvenog stanja iz 2000. i 2006. godine. Govoriću o sadašnjim rezultatima i pored tih nemogućih uslova 90-ih, bez ulaganja u opremu, u obnavljanje infrastrukture, sa gubljenjem svesti o odgovornosti za svoje zdravlje, sa potiskivanjem prevencije, sa širenjem rizičnog ponašanja, gojaznosti i fizičke neaktivnosti, neredovne ishrane, pušenja, alkoholizma… Eto, na primer, po procentu pušača bili smo na samom vrhu u Evropi, zajedno sa Turskom i Bosnom, ali sada ta tendencija počinje da se snižava, pa nismo baš prvi.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Bio je ispraćaj iz Pionirskog parka, jogurt bačen na glumicu poslanicu SNS-a, pesma pred ulazak u Skupštinu, stotine novinara, desetine kamera, pokušaj opstrukcije, višesatni govor onoga koji ne može da shvati da više nije bitan... I sve to samo u prvom danu rada novog parlamenta. Ako se po jutru dan poznaje, biće ovaj petnaesti saziv praćen i zanimljiviji nego ijedan pre njega. Očekivanja su ogromna
Oliver Ivanović je pre ubistva otišao u Biju da prijavi ugroženost. Njegov bratanac Aleksandar za “Vreme” rekonstruiše taj odlazak. Tvrdi da su institucije radile na prikrivanju istine. TOK za “Vreme” potvrđuje da naredba o sprovođenju istrage nije doneta i da se predmet i dalje nalazi u predistražnoj fazi protiv NN lica, kao i da podatke o njemu štiti oznaka “strogo poverljivo”
Nove vlasti moraće da preduzmu radikalne kadrovske promene u vojnim službama bezbednosti i da iz njih sklone sve ljude koji su se u prethodnom periodu ogrešili o zakon i, pre svega, Vojno-bezbednosnu agenciju (VBA) pretvorili u stranačku službu koja je za cilj imala obračun sa političkim protivnicima Aleksandra Vučića, slažu se u oceni stručnjaci iz te oblasti. Međutim, oni odbacuju zahteve za potpunim ukidanjem vojnih službi bezbednosti, a prednost daju temeljnoj reformi kroz normativno-pravne izmene i uvođenje efektivne civilne kontrole
Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA
“BIA kontroliše kompletan sistem za prisluškivanje. Govorim o klasičnom sistemu nadzora telekomunikacija. BIA ima centralnu ulogu u tom sistemu i može da zna ko se prisluškuje. Čak ni vojna služba, koliko je meni poznato, nema samostalan pristup telekomunikacionim operaterima, nego za to koristi BIA”
Informativni program RTS-a pokušava da se snađe bez instrukcija “iz kabineta” koje su se sledile godinama. Istovremeno, iza kulisa se raspravlja šta raditi sa javnim servisima – pominju se etičke komisije, ali i gašenje pa pravljenje ispočetka
Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.