Akcija "Pretraži i uništi" Severne alijanse slomila je talibanski režim. Osama bin Laden i drugi najvažniji lideri Al kaide nisu pohvatani i u zemlji je ostala "maksimalna pometnja". Prema zvaničnim američkim podacima, Avganistan je danas ponovo najveći prozvođač opijuma i hašiša na svetu
TALIBANI SVE OPASNIJI: Američke trupe u akciji
U Avganistanu – ništa novo. I dalje je sve u znaku pometnje, nemira i borbi: vrhovni komandant talibana Mula Mohamed Omar sastao se ovih dana sa drugim talibanskim vođama da bi se njihove snage reorganizovale za borbu protiv zvanične avganistanske vlasti i američkih snaga.
Portparol talibana koji se predstavio kao Saim Hamid Aga javio se agenciji Asošijeted pres (AP) da bi pročitao saopštenje za štampu u kome poručuje da su talibani osnovali Shuru (Savet) kojim rukovodi Mula Omar. Shura je imenovala četiri komiteta: vojni, politički, kulturni i ekonomski. Talibani poručuju da su u poslednje vreme odneli „nekoliko vojnih pobeda protiv najvećih neprijatelja islama i čovečanstva“.
Jedan od specijalista Asošijeted presa za Avganistan kaže da je u glasu „portparola“ prepoznao jednog od najortodoksnijih talibanskih vođa. Isto saopštenje od talibanskih boraca stiglo je na adresu AP-a i iz pakistanskog grada Pašfara.
AKTIVIRANjESNAGA: Šef avganistanske obaveštajne službe Amrulah Saleh kaže da je u poslednje vreme lansirano nekoliko ovakvih saopštenja. Po njegovoj oceni, reč je o „psihološkom ratu, da se narodu poruči da se talibani spremaju za akciju“.
Zvanični američki izvori priznaju da su se snage talibana aktivirale u poslednje vreme. Militantne grupe i te kako pokazuju mišiće na istoku i jugu zemlje, veoma oštro napadaju koalicione snage, vladine zvaničnike, ali i pripadnike raznih humanitarnih organizacija koje pokušavaju da pomognu ovoj ratom razorenoj zemlji koju su Amerikanci bombardovali posle terorističkog napada na Njujork i Vašington 11. septembra 2001. optužujući talibane da pomažu Osamu bin Ladena i njegove teroriste.
Talibani u svom obraćanju medijima tvrde da je jedan od njihovih glavnih vođa Sardar Aga poslednjih dana pobedio neprijateljske snage, da je poginulo deset američkih vojnika i da je pod svoju kontrolu stavio oblast Dai Chupan i Atghar u provinciji Zabul, gde se vode najžešće borbe između snaga koalicije, avganistanskih snaga i talibanskih boraca.
Asošijeted pres kaže da je ovu vest proverio kod američkih zvaničnika i da je u i-mejlu koji je agencija dobila iz američke vazduhoplovne vojne baze u Bagramu odgovoreno da su koalicione snage kojima rukovode američki oficiri izgubile prošlog meseca samo tri vojnika u provinciji Paktika, nekoliko kilometara od Barmala. Amerikanci izražavaju sumnju da postoji veća oblast u Avganistanu gde talibani drže vlast.
Predsednik avganistanske vlade Hamid Karzai je ovih dana bio u poseti Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Britaniji da bi zatražio nastavak dalje međunarodne pomoći.
Na ovu vest talibanski vođa Mula Omar je, prema rečima „portparola“, poručio: „Obećavamo avganistanskom narodu da će se sveti rat nastaviti sve dok stranci ne napuste našu zemlju, dok islamski zakoni, mir i bezbednost ne budu ponovo uspostavljeni u Avganistanu.“ Kao da talibani poručuju svetskoj javnosti: „Do viđenja, vidimo se u sledećem ratu!“
KRATKOPODSEĆANjE: Avganistan se nalazi na važnoj svetskoj raskrsnici: ovuda vode putevi koji spajaju Evropu sa Indijom i Kinom, pa su se na ovom severu iranske visoravni smenjvali Arapi, Turci, Mongoli, Rusi, Britanci… Sovjetske snage, „bratska pomoć“ koju je poslao Leonid Brežnjev, osvojile su Avganistan 1979, ali su se pod pritiskom mudžahedina, antikomunističkih snaga koje su pomagale i obučavale Sjedinjene Američke Države, Pakistan, Saudijska Arabija i drugi, povukle posle deset teških godina i pogibije oko 14.000 sovjetskih vojnika.
Borbe su se nastavile među raznim frakcijama mudžahedina i gospodara rata, da bi na kraju pobedili talibani koje su pomagali razni sponzori iz inostranstva. Talibani su izrasli u jaku političku snagu, prigrabili su svu vlast i na kraju se oteli svojim zaštitnicima iz inostranstva. Primenjuju šerijatski zakon, u najrigidnijem fundamentalističkom tumačenju.
Akcija „Pretraži i uništi“ Severne alijanse slomila je talibanski režim, a krajem 2001. u Bonu u Nemačkoj sastale su se vođe avganistanske opozicije i dogovorile se o konstituisanju Loje Džirge (Velike narodne skupštine): u junu iduće godine za predsednika Prelazne islamske države Avganistana (TISA) izabran je, tajnim glasanjem, Hamid Karzai.
Osama bin Laden i drugi najvažniji lideri Al kaide nisu pohvatani i u zemlji je ostala „maksimalna pometnja“, kako su analitičari opisivali situaciji u ovoj zemlji neposredno posle vojne akcije: u ovoj dozlaboga zabačenoj zemlji na severu iranske visije okružene Iranom, Tadžikistanom, Uzbekistanom, Turkmenistanom i Pakistanom čije planine i pećine izgledaju kao nestvarni pejzaž sa Meseca, nastavlja se potera za vođama Al kaide. Nastavlja se i neopisiva beda (28.717.000 stanovnika). Zemlja raspolaže zalihama rudnog bogatstva, ali gotovo da nema nikakvu infrastrukturu: oko 24,6 kilometara železnice i 21.000 kilometara puteva! Oskudeva i u vodi za piće.
Jedna grana međutim cveta: i prema zvaničnim američkim podacima Avganistan je danas ponovo najveći prozvođač opijuma i hašiša na svetu: proizvodnja maka, od kojeg se proizvodi heroin, proširila se u 2002. godini na 30.750 hektara i pored toga što su talibani bili iskorenili ovu kulturu. U zemlji su nikle brojne laboratorije za proizvodnju narkotika. Trgovina drogom stalni je izvor nestabilnosti u zemlji, američki obaveštajni podaci tvrde da neki vladini krugovi kontrolišu trgovinu drogom i puteve pranja novca. Prema zvaničnim statističkim podacima, 80-90 odsto heroina koji koriste narkomani u Evropi proizvedeno je od avganistanskog opijuma.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uprkos dva susreta najviših srpskih zvaničnika sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom – ministra spoljnih poslova Marka Đurića početkom avgusta u Stejt departmentu, a potom i predsednika Vučića tokom godišnjeg zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku – i najave pokretanja strateškog dijaloga dveju zemalja do kraja godine, sve je nekako, što bi se narodski reklo “na dođem ti”, uz goruće požare koje treba gasiti kao što su ogromne carine na našu robu ili stupanje na snagu sankcija NIS-u
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka
Kancelar Fridrih Merc nije posebno zainteresovan za Balkan – samo da se ne puca. Vučić zato još neko vreme može da figurira kao “faktor stabilnosti”, mada su prošla medena vremena kad je bio najbolji đak Angele Merkel
Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska
Predsednik Srbije se našao u dvostrukoj klopci. Ako zaoštri odnos prema Erdoganu, rizikuje pad turskih investicija, gubitak radnih mesta, te dodatno i dublje približavanje Prištine Ankari. Ako prećuti i traži “razgovor među prijateljima”, šalje poruku nemoći biračkom telu za koje je Kosovo crvena linija, osetljiva tema i dokaz državne snage
Intervju: Vasko Kelić, Centar za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka
“Jedino rešenje za energetsku stabilnost Srbije – u kontekstu američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije – jeste nacionalizacija ove kompanije ili prinudno preuzimanje upravljanja nad njom. Vučićeva vlast to izbegava i na taj način podređuje interese građana Srbije – Rusiji. Inače, naša zemlja ima najskuplje naftne derivate u regionu zbog izrazito monopolskog položaja Nisa na tržištu, a posledice sankcija će najverovatnije biti dodatna poskupljenja “, akcenti su iz razgovora sa Vaskom Kelićem, istraživačem u Centru za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka i odbornikom Zeleno-levog fronta u beogradskoj opštini Stari Grad
Režimu je potrebna Evropska unija. Kako joj objasniti zašto se studenti bune i zašto to traje toliko dugo, a izbeći pitanja o stvarnim zahtevima protesta? Tako što će spinovati da su protesti dirigovani spolja – a ima li korisnijeg dirigenta od Kremlja? U pokušaje delegitimizacije protesta tvrdnjama da su rezultat “ruskog malignog uticaja” uključio se i deo opozicije. Oni bi da ubede Brisel kako su oni jedina alternativna režimu u Srbiji
Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića
Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!