

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Biblija se može tumačiti na mnogo načina, a Ustav Srbije samo na jedan. Član 63. Ustava Srbije kratak je i jasan: Svako ima pravo da slobodno odluči o rađanju dece. I tačka
U moru brojnih vesti i afera, javnosti Srbije gotovo da je promakla vest da se u Beogradu od 11. do 14. maja održava Međunarodni samit “Za život”. Jedini medij koji je ovoj temi do sada posvetio pažnju jeste Televizija N1. Kako samit tek treba da bude održan, teško je doći do više detalja, pogotovo kada vas “krasi” oznaka slobodnomislećeg medija.
Šta je Međunarodni samit “Za život”? Iz naziva se može zaključiti da je to nešto o čistom vazduhu, zdravoj hrani, zagađenju… E pa nije. To je samit protivnika abortusa. I ne, ne dolaze nam nikakvi američki evangelistički propovednici da nam mudruju, imamo svoje domaće. Neka od imena iz organizacionog odbora ovog samita su: Željko Marjanov, Aleksandra Mitić Paunović, Kosta Stjepanović… O kakvom se skupu radi, najbolje se može ilustrovati kroz biografiju jedne od organizatorki, Marije Stajić, koja je ujedno i jedina osoba sa mejl adresom koja nije na dži-mejl servisu, već ima ekstenziju organizacije (Prolife Worldwide). Reč je o prevoditeljki zaposlenoj u Narodnoj banci Srbije koja u slobodno vreme piše za pravoslavne časopise i publikacije. Takođe, u njenoj zvaničnoj biografiji stoji da je prva licencirana edukatorka u Srbiji za FEMM metodu praćenja plodnosti. FEMM nije metoda nego aplikacija za praćenje menstrualnog ciklusa, sa savetima šta jesti i kako disati, no… Još 2019. godine britanski “Gardijan” otkrio je da ovu aplikaciju finansiraju organizacije koje se zalažu za zabranu abortusa. Uz prikupljanje ličnih podataka o ženi, njenom ciklusu, kalendaru intimnih odnosa, suptilno provlače sumnju u delotvornost kontraceptivnih pilula. To je samo jedan od primera šta sve ova aplikacija radi u pozadini.
No, vratimo se na samit. Ovo je prvi Međunarodni samit “Za život”, a plan je da se svake godine održava u nekoj drugoj zemlji, ako u njoj ima organizacija koje su u Pro-life Worldwide mreži. I tu dolazimo do zanimljivog dela: organizacija ima bezbroj, ali ogromna većina je iz različitih saveznih država SAD. Ostale zemlje iz kojih su organizacije jesu: Poljska (abortus ilegalan), Portugal (abortus legalan od 2007, pod strogim uslovima), Republika Irska (abortus legalan od 2018) i Severna Irska (abortus legalan od 2020. ali, prema pisanju “Gardijana”, i dalje se teško i retko sprovodi). I naravno, tu su Srbija, BiH i Crna Gora.
Dakle, organizacije koje su deo mreže “Za život” dolaze iz zemalja koje imaju dugu i lošu tradiciju zabrana ili ograničavanja prava na abortus i tri zemlje bivše Jugoslavije, koje baštine zakonsko pravo na abortus, a od ustavnih promena u SFRJ 1974. godine i Ustavom garantovano pravo na abortus. Naša tradicija nije konzervativna i “prolajferska”, već možemo da kažemo da smo bili deo jedne od zemalja koje su među prvima u svetu pravo na abortus proglasile za ustavno pravo.
Očekivano je da će na skupu u Beogradu prolajferi da nam pričaju šta piše u Bibliji. Možda nije loš trenutak da im poručimo: Biblija se može tumačiti na mnogo načina, a Ustav Srbije samo na jedan. Član 63. Ustava Srbije kratak je i jasan: Svako ima pravo da slobodno odluči o rađanju dece.
I tačka.
Organizacija “Savez za život”, jedna od organizatora samita, na svom sajtu, baš u najavi ovog događaja, iznosi apsolutno lažan podatak o tome da se u Srbiji polovina trudnoća namerno prekine. Prema podacima Instituta “Milan Jovanović Batut” (najsvežiji su za 2019. godinu) u Srbiji je obavljen 13.901 nameran prekid trudnoće, dok su registrovana 62.372 porođaja.
Naravno, prolajferi vole da naduvavaju broj abortusa, pa se njihove “procene” kreću od 40.000 do 250.000. Uz to i lažu kako privatne klinike ne prijavljuju izvršene prekide trudnoće. Hajde onda da malo računamo: u privatnim klinikama ova intervencija košta oko 300 evra. Ako se u Srbiji zaista obavi 250.000 abortusa godišnje, to je 75 miliona evra. Samo od abortusa… Da je tako, srpski ginekolozi bi bili milioneri, a znamo da nisu. Dakle, dokazana laž, idemo dalje…
Međunarodni samit “Za život” biće održan u istoj nedelji kada se u Beogradu održava manifestacija “Dani porodice”. Te “Dane porodice” smislili su na zajedničkom sastanku u februaru ove godine patrijarh Porfirije i gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić. Već za 7. maj je najavljeno nekakvo porodično voženje bicikala po Novom Beogradu, a onda nas očekuje niz događaja koji nisu nužno povezani sa ovim belosvetskim samitom. Ipak, zanimljivo je da su oba događaja najavljena u februaru i da se održavaju u istoj nedelji maja. Još je zanimljivije sve to povezati sa patrijarhovom uskršnjom poslanicom koja se bakće rodno osetljivim jezikom kao najvećim neprijateljem braka i porodice.
Da li smo paranoične ako pomislimo da je neko ispregovarao sa SPC da ćuti o pregovorima sa Kosovom, ali da slobodno poliva po ženama? Da li su nas trampili za Kosovo? Saznaćemo za nedelju-dve.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve