Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
“Uputili smo apel – rešenje je ili sanacija ovog prostora ili potraga za novim. Siguran sam nismo iscrpeli sve mogućnosti za ovaj objekat, bolnica ovde radi već više od 40 godina“, rekao je Predsednik kluba lečenih alkoholičara Dejan Đoković za N1
U dvorištu Dnevne bolnice za bolesti zavisnosti „Prim. dr Branko Gačić“ u Paunovoj održan je protest pacijenata. Okupili su se, kako kažu za N1, zato što su „ostavljeni bez adekvatne medicinske pomoći“.
Rešenjem Odeljenja za građevinsku inspekciju zabranjeno je korišćenje objekta Dnevne bolnice za bolesti zavisnosti „Prim. dr Branko Gačić“ u Paunovoj ulici u Beogradu, koja je deo Instituta za mentalno zdravlje.
Najosetljiviji pacijenti koji se u okviru porodične terapije leče od alkoholizma, kockanja, psihoaktivnih supstanci, sedativa, ostali su bez svoje bolnice, jer Grad Beograd nije odobrio rekonsturkciju zgrade ove bolnice.
Agencija FoNet je tokom dana na više adresa u Ministarstvu zdravlja i gradskoj upravi pokušala da dobije komentar o mogućem rešenju za zgradu bolnice i terapiju pacijenata, ali su odgovori nadležnih izostali.
Pročitajte još Pacijenti Paunove ostali bez prostora za lečenje
Predsednik kluba lečenih alkoholičara Dejan Đoković kaže za N1 da su pacijenti dobili otpusne liste i da je njihovo lečenje prekinuto, kao i to da je primarni cilj ovog okupljanja taj da privuku pažnju javnosti.
“Ne tražimo krivca, već rešenje.”
Dodaje da su se u ovom cilju ujedinili sadašnji i bivši pacijenti, njihove porodice i zaposleni. “Uputili smo apel – rešenje je ili sanacija ovog prostora ili potraga za novim. Siguran sam nismo iscrpeli sve mogućnosti za ovaj objekat, bolnica ovde radi već više od 40 godina.“
Kako je rekao za N1 već ranije su razgovarali sa ministarkom zdravlja doktorkom Danicom Grujičić i sa gradskim menadžerom Miroslavom Čučkovićem, ali bez pravog rešenja.
M.S/N1/FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Srbija je ušla u građansku neposlušnost, a to sa sobom nosi posledice. U danima za nama postalo je nemoguće prebrojati privedene, uhapšene i povređene. Ostaće zabeleženo da su se policijske marice u punoj brzini zaletale u mirne građane i da je jedan čovek hteo da naudi sebi, pod teretom pritiska vlasti
Šta je sve pokazao protest u subotu 28. juna? Kakve poruke i pouke odatle može da izvuče vlast – i čini li to – a kakve studenti i građani koji demonstriraju? Da li je manifestacija nacionalizma na Vidovdan bila očekivana, potencijalno opasna ili predstavlja nešto sasvim drugo? U kakvom se položaju sada nalazi režim, a u kakvom njegovi protivnici
Brojanje glasova na ponovljenim izborima, na jednom izbornom mestu, u varošici od 10.000 ljudi, pratio je lično predsednik države Aleksandar Vučić jer je znao – ako padne Kosjerić, zaljuljaće se mnogo više od jedne opštinske vlasti. Uspeo je SNS na kraju da zadrži izbornu pobedu, uz uobičajeni repertoar – zastrašivanje, demonstraciju sile i medijska blaćenja protivnika
Građani i studenti su tako dobro organizovani da policija izgleda smešno. Trčkaraju od ulice do ulice, od kvarta do kvarta, kao neka zbunjena deca. Ako ovaj bunt iznedri očekivani rezultat, odnosno ako Novi Sad odista postane ovdašnji Gdanjsk – to će u istoriju grada nesumnjivo biti upisano zlatnim slovima. Govoriće se o tome sa ponosom, kao što se sa ponosom ističe da je 1748. godine postao slobodan, autonoman grad, dekretom carice Marije Terezije. Slobodu je tada platio, ona se uvek plaća
“Posle ovih sedam meseci”, kaže psiholog Zoran Pavlović, “represija postaje sasvim jasno kontraproduktivna. Režimi koji koriste prekomernu silu često nehotice mobilišu građane, jer nasilje delegitimizuje vlast, a ljudima daje moralnu jasnoću i emocionalnu snagu da se suprotstave. Represija, drugim rečima, ne samo da neće pasivizovati društvo (što režim planira), već će samo ojačati granicu između ‘nas’ i ‘njih’, ojačaće i identitet otpora i pojačati koheziju unutar grupe koja trpi nepravdu. Broj ljudi koji izlaze na ulice ne smanjuje se već raste”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve