Ceo tiraž nedavno objavljene Glavolomke, kompleta od četiri knjižice za predškolce na srpskom i na romskom jeziku, poklonjen je deci u vrtićima Srbije i Crne Gore – kao novogodišnji poklon Švajcarske direkcije za razvoj i saradnju
Deca zapuštene generacije…
Dekada obrazovanja Roma, kojoj upravo ističe prvi mesec, pokrenuta je u Evropi s namerom koja je jasna iz naslova akcije. Savet Evrope je proglasio 2005. godinu godinom uvođenja građanskog društva kroz obrazovanje s jednim od glavnih ciljeva – jednake šanse za sve, što je cilj i Dekade obrazovanja Roma.
Prvi doprinos su nedavno objavljene Glavolomke, komplet od četiri knjižice za predškolce na srpskom i na romskom jeziku, koje su napisale i objavile Olivera Todorović i Željka Martinovski. Prevodilac je Koko Ljuan. Ceo tiraž, 12.000 primeraka, poklonjen je deci u vrtićima Srbije i Crne Gore – novogodišnji poklon Švajcarske direkcije za razvoj i saradnju (SDC). Od toga, 4000 knjižica bilo je na romskom.
Knjiga za predškolce nema dovoljno, među njima je tek po neka na romskom, pa se zato važnost i dragocenost ovog izdanja podrazumeva. Inače, Glavolomke su prvo izdanje objavljeno na romskom istovremeno kad i na srpskom jeziku. Autorke kažu da im Dekada obrazovanja Roma nije bila povod. „Htele smo da napravimo knjigu za svu decu između pet i sedam godina, bez obzira na to kojim jezikom govore njihovi roditelji“, kaže Željka Martinovski, a ideja da se knjige prevedu na romski rezultat je njenog rada u Odeljenju za razvojne programe, oglede i demokratizaciju obrazovanja pri Ministarstvu prosvete i sporta Srbije. „Cilj nam je bio da podstaknemo decu da nauče da razmišljaju, da ih na taj način pripremimo za školu kako bi kasnije mogli i u drugim disciplinama da koriste logičko razmišljanje i kritički način mišljenja, što je odlika građanskog društva“, kaže Olivera Todorović, pozivajući se na svoje iskustvo autora udžbenika iz matematike, profesora i roditelja. „Možda će neko kazati da je osnova naših zadataka matematika, ona jeste matematička, ali osnova je ipak razmišljanje, podstrek deci da misle kroz igru.“
…i knjiga kao poklon
Glavni junaci Glavolomki, Jeca i Neca, igraju se sa čitaocima – svojim vršnjacima: stablima pripajaju koren koji im je odvojen, traže put do sladoleda, crtaju krušku u plavom krugu, ali tako da nije u crvenom koji seče plavi, pa zatim na isti način ali u crvenom krugu i jabuku, zatim leptira izvan krugova, i na kraju cvet u zajedničkom prostoru, traže šare po kojima se razlikuju dva leptira, smeštaju tri životinjice u vagončić raspoređujući ih svakog puta na drugi način… Svi ti problemi su atraktivno vizuelno predstavljeni (autor ilustracija je Zdravko Zupan), što decu podstiče da ih rešavaju.
Dragica Pavlović-Babić iz Instituta za psihologiju sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, objašnjava da ove knjižice „demonstriraju različite matematičko-deduktivne modele mišljenja, a to je blisko deci. Zadaci se oslanjaju na dečje iskustvo, ali tako da ga rešavajući ih oni obogaćuju. Autorke nisu vodile računa o nivou znanja romske dece u odnosu na srpsku, već samo na znanje koje imaju sva deca u tom uzrastu. A deca mogu slobodno da iskoriste onaj materijal iz knjižica koji im je tog momenta po volji, koji je dragocen njihovom trenutnom nivou obrazovanja. Zadatke mogu da rešavaju sama ili sa vršnjacima ili uz pomoć odraslih.“
Radmila Gošović, načelnica Odeljenja za razvojne programe u Ministarstvu prosvete, kao prednost Glavolomki navodi romski prevod. „Romska nacionalna manjina je izuzetno ugrožena kad je obrazovanje u pitanju. Ključ rešenja je u predškolskom obrazovanju. Romska deca ne znaju čak ni romski jezik a kamoli srpski. Srpski im je neophodan zato što treba da se uključe u obrazovni sistem koji je uglavnom na srpskom, a romski im je neophodan kako bi sačuvali svoj nacionalni integritet, kulturu. Zato mislim da ne treba posebno isticati koliko je 1000 kompleta Glavolomki na romskom bitan napredak u obrazovanju romske dece. Vrlo je verovatno da su mnogoj deci to prve knjige u životu.“
Od trenutka kada je Švajcarska direkcija za razvoj i saradnju prihvatila da finansira projekat Olivere Todorović i Željke Martinovski pa do momenta kada je subotička Birografika završila štampu celog tiraža, odnosno kada je počela distribucija, prošlo je samo 20 dana. Švajcarska direkcija je zadovoljna saradnjom sa ovdašnjim partnerima u ovom projektu, i efektom celog posla. Po informacijama iz vrtića kojima su darovane Glavolomke, poklon je bio – pravi. SDC, organizacija koja u Srbiji od 1995. godine nastoji da pomogne privatni sektor u programima koji koordiniraju sa vladinim programima, pomogla je ovaj projekat zato što ga smatra delom evropske akcije i evropskog načina razmišljanja. „Švajcarska je vrlo stara i multietnička zemlja, pa smo odavno spoznali da poređenja među ljudima po poreklu počinju još u vrtiću. A deca, pa znači i budući ljudi, treba da imaju iste mogućnosti u razvoju“, kaže Pjer Maurer, generalni menadžer SDC-a.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kako je vlast zanemela posle hapšenja sada već bivšeg načelnika beogradske policije? Šta su pokazale objave odbeglog osuđenika i pripadnika “kavačkog klana” Miloša Medenice dok je policija ćutala? Zašto su tabloidi iznenada počeli štancati samo zvanična obaveštenja? Ko su Saša Vuković Boske i Aleksandar Nešović Baja? Kakav je bio javni imidž Veselina Milića, a kakvi njegovi odnosi sa Zvonkom Veselinovićem, Nikolom Petrovićem i Slavišom Kokezom? Zašto je bivši načelnik bio neka vrsta posebne vrste unutar sistema vlasti Aleksandra Vučića? Otkud Milić u organizaciji i prikrivanju ubistva koje ima mafijaški predznak i mogu li ovakvi slučajevi da se završe na jednom ubistvu
“VREME” istražuje: Ko obezbeđuje Klinički centar, kako i za koliko
Mesec dana nakon nasilja ispred Medicinskog fakulteta u noći izbora za studentski parlament, tužilaštvo je formiralo predmet o slučaju u kom se pojavilo i privatno obezbeđenje Kliničkog centra. Trag od te noći vodi do višemilionskog posla sa firmama za privatno obezbeđenje i pitanja ko rukovodi bezbednošću najveće zdravstvene ustanove u Srbiji
Do svog poslednjeg dana Predrag Koraksić Corax je radio i stvarao karikature koje su o društvu i državi govorile jasnije i pouzdanije nego hiljade reči. Iz dana u dan iscrtavao nam je golu i često gorku istinu razotkrivajući i ismevajući moćnike i uzurpatore vlasti. Prošle subote srce je stalo i okončalo dugu i plodonosnu životnu odiseju jednog od najznamenitijih karikaturista Balkana i jedinstvenog tribuna za slobodu i pravdu
Pred snagom zajedništva i željom za pravdom, pred radošću života koji ispliva uvek, čak i kad je okružen krvožednim lojalistima i kad se kašlje od suzavca. Reče neko ovih dana: na Slaviju se ne zove, na Slaviju se dolazi
Širok front može da okupi samo borba protiv korupcije jer ona nagriza birače vlasti i opozicije, prozapadne liberale i proruske nacionaliste, vernike i ateiste, urbane i ruralne, mlađe i starije, obrazovane i polupismene
Zašto gore poznati lokali? Kakva je tu uloga Ćacilenda, najvećeg skupa kriminogenih osoba na otvorenom posle dvorišta Centralnog zatvora? I kako je MUP postao krovna organizacija konfederacije mafijaških klanova
Zašto je ulično nasilje postalo sve što Vučić može da ponudi građanima? Zbog čega je ono postalo bensendin za najtvrđe naprednjačko-radikalsko biračko telo? I čime je dokazao da ni malo ne poznaje ulicu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!