Ceo tiraž nedavno objavljene Glavolomke, kompleta od četiri knjižice za predškolce na srpskom i na romskom jeziku, poklonjen je deci u vrtićima Srbije i Crne Gore – kao novogodišnji poklon Švajcarske direkcije za razvoj i saradnju
Deca zapuštene generacije…
Dekada obrazovanja Roma, kojoj upravo ističe prvi mesec, pokrenuta je u Evropi s namerom koja je jasna iz naslova akcije. Savet Evrope je proglasio 2005. godinu godinom uvođenja građanskog društva kroz obrazovanje s jednim od glavnih ciljeva – jednake šanse za sve, što je cilj i Dekade obrazovanja Roma.
Prvi doprinos su nedavno objavljene Glavolomke, komplet od četiri knjižice za predškolce na srpskom i na romskom jeziku, koje su napisale i objavile Olivera Todorović i Željka Martinovski. Prevodilac je Koko Ljuan. Ceo tiraž, 12.000 primeraka, poklonjen je deci u vrtićima Srbije i Crne Gore – novogodišnji poklon Švajcarske direkcije za razvoj i saradnju (SDC). Od toga, 4000 knjižica bilo je na romskom.
Knjiga za predškolce nema dovoljno, među njima je tek po neka na romskom, pa se zato važnost i dragocenost ovog izdanja podrazumeva. Inače, Glavolomke su prvo izdanje objavljeno na romskom istovremeno kad i na srpskom jeziku. Autorke kažu da im Dekada obrazovanja Roma nije bila povod. „Htele smo da napravimo knjigu za svu decu između pet i sedam godina, bez obzira na to kojim jezikom govore njihovi roditelji“, kaže Željka Martinovski, a ideja da se knjige prevedu na romski rezultat je njenog rada u Odeljenju za razvojne programe, oglede i demokratizaciju obrazovanja pri Ministarstvu prosvete i sporta Srbije. „Cilj nam je bio da podstaknemo decu da nauče da razmišljaju, da ih na taj način pripremimo za školu kako bi kasnije mogli i u drugim disciplinama da koriste logičko razmišljanje i kritički način mišljenja, što je odlika građanskog društva“, kaže Olivera Todorović, pozivajući se na svoje iskustvo autora udžbenika iz matematike, profesora i roditelja. „Možda će neko kazati da je osnova naših zadataka matematika, ona jeste matematička, ali osnova je ipak razmišljanje, podstrek deci da misle kroz igru.“
…i knjiga kao poklon
Glavni junaci Glavolomki, Jeca i Neca, igraju se sa čitaocima – svojim vršnjacima: stablima pripajaju koren koji im je odvojen, traže put do sladoleda, crtaju krušku u plavom krugu, ali tako da nije u crvenom koji seče plavi, pa zatim na isti način ali u crvenom krugu i jabuku, zatim leptira izvan krugova, i na kraju cvet u zajedničkom prostoru, traže šare po kojima se razlikuju dva leptira, smeštaju tri životinjice u vagončić raspoređujući ih svakog puta na drugi način… Svi ti problemi su atraktivno vizuelno predstavljeni (autor ilustracija je Zdravko Zupan), što decu podstiče da ih rešavaju.
Dragica Pavlović-Babić iz Instituta za psihologiju sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, objašnjava da ove knjižice „demonstriraju različite matematičko-deduktivne modele mišljenja, a to je blisko deci. Zadaci se oslanjaju na dečje iskustvo, ali tako da ga rešavajući ih oni obogaćuju. Autorke nisu vodile računa o nivou znanja romske dece u odnosu na srpsku, već samo na znanje koje imaju sva deca u tom uzrastu. A deca mogu slobodno da iskoriste onaj materijal iz knjižica koji im je tog momenta po volji, koji je dragocen njihovom trenutnom nivou obrazovanja. Zadatke mogu da rešavaju sama ili sa vršnjacima ili uz pomoć odraslih.“
Radmila Gošović, načelnica Odeljenja za razvojne programe u Ministarstvu prosvete, kao prednost Glavolomki navodi romski prevod. „Romska nacionalna manjina je izuzetno ugrožena kad je obrazovanje u pitanju. Ključ rešenja je u predškolskom obrazovanju. Romska deca ne znaju čak ni romski jezik a kamoli srpski. Srpski im je neophodan zato što treba da se uključe u obrazovni sistem koji je uglavnom na srpskom, a romski im je neophodan kako bi sačuvali svoj nacionalni integritet, kulturu. Zato mislim da ne treba posebno isticati koliko je 1000 kompleta Glavolomki na romskom bitan napredak u obrazovanju romske dece. Vrlo je verovatno da su mnogoj deci to prve knjige u životu.“
Od trenutka kada je Švajcarska direkcija za razvoj i saradnju prihvatila da finansira projekat Olivere Todorović i Željke Martinovski pa do momenta kada je subotička Birografika završila štampu celog tiraža, odnosno kada je počela distribucija, prošlo je samo 20 dana. Švajcarska direkcija je zadovoljna saradnjom sa ovdašnjim partnerima u ovom projektu, i efektom celog posla. Po informacijama iz vrtića kojima su darovane Glavolomke, poklon je bio – pravi. SDC, organizacija koja u Srbiji od 1995. godine nastoji da pomogne privatni sektor u programima koji koordiniraju sa vladinim programima, pomogla je ovaj projekat zato što ga smatra delom evropske akcije i evropskog načina razmišljanja. „Švajcarska je vrlo stara i multietnička zemlja, pa smo odavno spoznali da poređenja među ljudima po poreklu počinju još u vrtiću. A deca, pa znači i budući ljudi, treba da imaju iste mogućnosti u razvoju“, kaže Pjer Maurer, generalni menadžer SDC-a.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Antikomunisti ništa ne praštaju komunistima, a sebi sve. Đido je napisao nekoliko memoarskih knjiga koje su veoma iskrene. Piše i razmišlja kritički. Meni se čini kako njegova samokritika ima ponekad u sebi nečeg egoističnog – prevelika zaokupljenost sobom i posmatranje sebe u prošlosti sa jednog previše uzdignutog moralnog stanovišta... Dakle, veći je problem njegova preterana samokritika nego njen manjak. Ali, antikomuniste ništa neće zadovoljiti. Ako govorimo o Drugom svetskom ratu, partizani sigurno imaju ne malo toga što sebi mogu da zamere, ali ipak mnogo manje od svih drugih sukobljenih strana”
Skupštinska rasprava poslužila je vlasti da pokaže da iza protivljenja projektu “Jadar” stoji “zla opozicija”. Time dobija veliku prednost, tako misli, a nažalost je po svemu sudeći i u pravu. Zašto? Vučićev režim je poznat po svojim uspesima na polju sveopšte destrukcije, a najveći domet je dosegao u uništavanju politike kao takve i razaranju samog pojma opozicionog političkog delovanja
Za 12 godina na vlasti, Aleksandar Vučić je izgradio bliske odnose sa vlastodršcima među kojima su i Redžep Tajip Erdogan, Viktor Orban i Edi Rama. Sva ova prijateljstva spaja jedno – poslovno-politički interesi koji nadilaze moguća neslaganja
Da li lokalni izbori u Crnoj Gori menjaju njenu političku geografiju
Izvesna je dalja fragmentacija crnogorske političke scene, a pregovori, ne samo o formiranju već i o funkcionisanju vlasti, postaju sve kompleksniji. To je direktna posledica nesrazmere između koalicionog kapaciteta političkih subjekata i onoga što bismo mogli nazvati “ucenjivačkim kapacitetom”. I to nema nikakve veze za programskim ciljevima bilo kojeg od učesnika u postizbornim pregovorima
Ponovo se priča o problemu lažnog bolovanja, te iznose tvrdnje da oko 40000 radnika na bolovanje odlazi iako za time nema potrebe. Poslodavci kažu da zato čak unajmljuju privatne detektive – da otkriju ko boluje, a ko se pravi. Kako uopšte proceniti koja su bolovanja lažna? I zašto to predstavlja prelaženje granice
Ministar kulture Nikola Selaković je bio jasan i dosledan: država nema ništa protiv da izdavači izdaju i na drugom pismu, ali će biti otkupljivane samo knjige objavljene na "prelepoj Vukovoj ćirilici". I to odmah. Zato što više nema cile-mile
Samozvani „vrhovni komandant“ Aleksandar Vučić obećao je Mađarima, koji su se pobunili protiv služenja vojnog roka, da će za njih pronaći neko rešenje. A šta je sa drugim nacionalnim manjinama - Bošnjacima, Romima, Slovacima, Crnogorcima, Rumunima, Albancima. Hoće li u Vojsku Srbije ići samo Srbi
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!