Neophodna nam je javna rasprava, ali da bi imala smisla, dokumenti o kojima raspravljamo moraju biti smisleni – utemeljeni u stručnim analizama, ekspertizi i, pritom, suštinskoj participaciji. Za zoo-vrt to još uvek nismo dobili, čime se pali lampica da nećemo ni za GUP 2041 – ni na ovu, ni na jednu od brojnih drugih tema
25-02…
Gradonačelnik Beograda izjavio je da se zoološki vrt izmešta sa Beogradske tvrđave na Adu Safari – tamo ima “dosta drveća, postoji malo jezero i životinje bi se sigurno bolje osećale”. To je potkovano 3d prikazima punim zelenila, pokojom životinjom i panoom na kome je zelena Ada Safari uz nepostojeću gondolu i nepostojeći pešačko-biciklistički most – na čiji plan je pristiglo postojećih 10.000 potpisa da se stopira.
Usledile su burne reakcije u delu medija, eksperata, civilnog društva i političkih predstavnika. Scenario isti kao za izmeštanje Starog železničkog mosta, a i svaki put nakon ad hoc najava javnost se uzburka, polemiše o rešenjima, dok u drugi plan padne utemeljenost odluke koja je izneta. Zahteva se participacija, koja je ključna, ali participacija u čemu?
KLJUČ SLUČAJA
Da je uključivanje javnosti u planiranje problem ne taji ni resorno ministarstvo: Strategija održivog urbanog razvoja RS do 2030. godine ističe da je participacija “uglavnom formalna, svedena na pružanje legitimiteta za donošenje planskih odluka”. U vapaju za željom da se uopšte čujemo, izmiče nam suštinski aspekt tog procesa. To nam osvetljava “slučaj zoo-vrt”, s osvrtom na GUP Beograda 2041.
Planski, izmeštanje zoo-vrta je “pokriveno” – postoji planski osnov da se to odmah učini. Otvaramo PGR sistema zelenih površina Beograda i saznajemo da manji deo Zoološkog vrta ostaje na postojećoj lokaciji, dok se veći deo, usled zaštite Beogradske tvrđave, izmešta. Takođe, da je potrebna dalja planska razrada, izrada istraživanja lokacija za izgradnju novog zoo-vrta – i tu je ključ ovog slučaja.
Nije ovde izostala samo javna rasprava, izostao je materijal o kome ima smisla da raspravljamo. U ovoj pokaznoj vežbi neophodno je istraživanje potreba samog zoo-vrta, uključujući i stav javnosti, pa ako su takve potrebe slede analiza lokacija za izgradnju novog zoo-vrta i diskusija, zatim izrada urbanističkog plana koji će, kroz zakonom definisanu proceduru, potvrditi da su svi aspekti sagledani i da su sve nadležne institucije i zainteresovani građani uključeni u odlučivanje.
ČEMU SLUŽI GUP
No, možda je tema zoo-vrta samo politički spin. I ako jeste, izmeštanje je u urbanističkim planovima još od 1969. godine i ovo treba da bude prilika da se tema konačno obradi na pravi način – da se izradi istraživanje odabira nove lokacije i, uopšte, odnosa prema zoo-vrtu u 21. veku.
Izjava gradonačelnika ukazuje na to da takvo istraživanje ne postoji, jer nisu konsultovani ni važeći planovi: PGR Beograda i PDR Ade Ciganlije ističu da je Ada Ciganlija pod prvom i drugom zonom sanitarne zaštite i da je u tim zonama zabranjen zoo-vrt.
Time stižemo i do GUP-a Beograda 2041, koji čekamo od 2019. godine. GUP je strateški plan kojim trasiramo razvoj grada za narednih 20 godina, usaglašenost i dugoročne posledice svih prostornih odluka. Konkretno, on nam nije neophodan da bismo izmestili zoo-vrt, ali nam je potreban da bismo sagledali gde. Međutim, i ovaj dokument je svrsishodan onoliko koliko je utemeljen – u opsežnim studijama, istraživanjima, strategijama, politikama… na participativnoj proceduri kao inputima i kao korektivnom faktoru. Odnosno, bez analiza na osnovu kojih je moguće praviti projekcije za narednih 20 godina, ni novi GUP ne služi ničemu.
Kako je javni uvid u novi GUP iza ćoška, bojazan je da neophodno istraživanje za zoo-vrt u njega neće biti ugrađeno. Šta će nam onda tim planom biti predstavljeno? Koncept koji smo letos videli na ranom javnom uvidu je pre propagandni pamflet, koji ni tu ulogu nije ispunio – većina i dalje ne zna kako ovaj najvažniji plan utiče na njihove živote, a samim tim ih i ne zanima. Neophodna nam je javna rasprava, ali da bi imala smisla, dokumenti o kojima raspravljamo moraju biti smisleni – utemeljeni u stručnim analizama, ekspertizi i, pritom, suštinskoj participaciji. Za zoo-vrt to još uvek nismo dobili, čime se pali lampica da nećemo ni za GUP 2041. – ni na ovu, ni na jednu od brojnih drugih tema. Hajde da na tome insistiramo.
Autorka je arhitekta i urbanistkinja, stručna organizacija Nova planska praksa
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Litijum se pretvara u najskuplju valutu u globalnom privrednom i političkom nadmetanju. Sa stanovišta Berlina, Srbija maltene nema pravo da Evropi uskrati svoja značajna nalazišta, a i zašto bi se odrekla sopstvenog napretka? U tom svetlu ne čudi što je kancelar Nemačke Olaf Šolc ad hok došao u Beograd da se zajedno sa Vučićem smeška dok se potpisuju litijumski sporazumi i svojim prisustvom pomogne naprednjačkoj propagandnoj mašineriji da građanima Srbije omili projekat “Jadar”
Nosioci vlasti sad ponavaljaju da je potreban široki javni dijalog stručnjaka koji bi o rudniku litijuma, njegovim prednostima i rizicima govorili iz raznih uglova. Dakle, poziva se na ozbiljan pristup temi kako bi se izbegle moguće iracionalnosti, netačne informacije i interpretacije. Retko ko se ne bi složio sa dijalogom, čak ni najuporniji ekološki aktivisti. Ali, postoji ovde jedan veliki problem. Upravo je vlast temeljno ukinula javni dijalog u društvu želeći da tako ukine drugačije mišljenje
Ako smo nešto naučili za sedam godina političke karijere Ane Brnabić, jeste da ona ima veliku moć da se menja i prilagođava, te da to čini predano i bez ostatka. Zato je vrlo moguće da još nismo videli sve likove i oblike koje aktuelna predsednica Skupštine može da iznese
Od svih slučajeva iživljavanja policijskih službenika nad građanima, samo je jedan dobio pravni epilog. Pravda, ipak, čak ni u tom jednom slučaju, izuzetku u moru ostalih (koji će verovatno biti zataškani), nije zadovoljena. Presudu u korist žrtve doneo je Apelacioni sud u Novom Sadu, a iznos novčane naknade koju je žrtva dobila na nivou je naknade za napad i ujed psa
Od osnivanja Fiskalnog saveta 2011. godine njegov predsednik bio je profesor i akademik Pavle Petrović. Po isteku mandata nije mu ponuđeno da nastavi da obavlja tu funkciju, a za novog predsednika Fiskalnog saveta predsednik države Aleksandar Vučić predložio je profesora Blagoja Paunovića. Šta se do sada zbivalo sa radom Fiskalnog saveta i zašto je ova nezavisna institucija važna? Konačno, koji deo struke bi morao da vodi ovu instituciju
Vulinove laži o Zdravku Ponošu imaju samo jedan cilj. A to je pokušaj režima da se kontrolom nad vlastitom ružnom prošlošću uspostavi kontrola nad budućnošću. Otud i svo to sluđivanje naroda i nasilje nad zdravim razumom
U zajedničkoj akciji BIA, VBA i MUP su uhapsili trojicu „špijuna“ u Valjevu – inženjere zaposlene u „Krušiku“. Za režimsku pljačku u fabrici oružja niko nikada nije priveden
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Na početku ulice u naselju je tabla sa obaveštenjima, na njoj se nalazi papir koji prolaznicima bode oči čim prođu pored njega. Crnim boldiranim slovima napisana je najava o budućim pregovorima za iseljavanje, kao i informacija da je stanovanje u ovom kraju neuslovno za život, naročito u prostoru sportsko-rekreativnog centra
Međuvreme
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!