

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Podsetnik za profesora Petrovića, "Vreme" br. 1380
Profesor statistike („bivši vanredni“) Kovačević je prvo tvrdio da je moguć ogroman rast zaposlenosti u Srbiji uz stagnaciju proizvodnje i to „dokazao“ nepostojanjem zavisnosti između kretanja broja zaposlenih i ukupnih časova rada. Kada sam mu pokazao da se poslužio iskrivljenim grafikonom, i izračunao mu koeficijent korelacije (70 odsto) koji tvrdi suprotno, tj. da zavisnost postoji, profesor Kovačević je ostao nem. Profesore, zašto sami niste izračunali koeficijent korelacije kada ste ispitivali zavisnost – pa to bi svaki student Ekonomskog fakulteta posle prve godine učinio? Dobro, omaške su moguće, ali da li sada profesore i dalje tvrdite nema zavisnosti između (vaših serija) broja zaposlenih i časova rada. Ako ne više, onda vas pitam da li elementarno naučno poštenje koje traga za istinom traži da se greška prizna i u skladu s tim promeni zaključak, tj. da nije moguć ogroman rast zaposlenosti bez rasta proizvodnje.
Umesto svega prethodnog, Kovačević u svom odgovoru izlazi sa „podsetnikom“ u kome navodi listu radova koji treba da potvrde njegov stav o mogućem ogromnom rastu zaposlenosti u Srbiji bez rasta proizvodnje. Ali opet, sve te radove, kao i gore pomenuti, pisao je Kovačević i objavio u biltenu MAT, u kojem je i urednik i autor. Da bi se ti radovi uzimali ozbiljno, naročito posle opisanog frapantnog propusta, oni treba pre objavljivanja da prođu nezavisnu spoljnu recenziju, što je, nadam se, Kovačeviću kao profesoru poznato. „Podsetnik“ takođe sadrži i jedan rad koji nije pisao Kovačević, ali on dobro zna da smo na njega koautori i ja odgovorili još oktobra 2016, i pokazali da izloženi argumenti ne stoje.
„Podsetnik profesora Kovačevića“ dalje dokazuje sopstvenu ekonomsku kompetentnost ukazujući, tačno, da je bio vanredni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu. Ali opet dolazi do izražaja njegov „naučni metod“ – profesor Kovačević, naime, ne otkriva da je bio profesor statistike. I danas, kao i ranije, mi imamo profesore Ekonomskog fakulteta koji su profesori statistike, matematike i sl. ali im ne pada na pamet da tvrde da su kompetentni za ekonomiju, jer stvarno i nisu. Ali uprkos tome, oni bi za razliku od profesora statistike Kovačevića, sigurno prvo izračunali koeficijent korelacije pa tek onda zaključivali da li postoji zavisnost ili ne. Moram da priznam da je gore opisana „analiza“ zavisnosti profesora statistike Kovačevića malo uzdrmala moje poverenju u njega kao statističara, no i dalje verujem da on zna i može mnogo bolje.
„Podsetnik profesora Kovačevića“ takođe podseća da ignorišem rezultate Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije i Svetske banke iz 2017. Bolje da me nije podsećao, jer su rezultati ove studije zapravo dijametralno suprotni tvrdnjama Kovačevića. Naime, oni pokazuju da rast zaposlenosti znatno zaostaje za rastom proizvodnje (jobless growth), a ne obrnuto, kako sanja Kovačević, da rast zaposlenosti daleko premašuje rast proizvodnje. Ovde više nije u pitanju ekonomska kompetentnost, već direktna površnost.


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve