

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


"Ako verujete da zaposlenost može snažno da raste bez rasta proizvodnje, onda ništa", "Vreme", br. 1379
Povodom teksta „Ako verujete da zaposlenost može snažno da raste bez rasta proizvodnje, onda ništa“, objavljenog u časopisu „Vreme“ od 8.6.2017, u kom profesor Pavle Petrović pokazuje nedostatak elementarnog razumevanja statističkih podataka o zaposlenosti i nezaposlenosti, podsetio bih ga neke od brojnih eksplikacija aktuelnih kretanja na tržištu rada u Srbiji objavljenih u prethodnom periodu:
„Nisu svi poslovi jednaki: kako ne čitati pogrešno statistiku radne snage u Srbiji“, Ekonomika industrije, mart 2016. Autori: Mihail Arandarenko i Dragan Aleksić.
„Zaposlenost u Srbiji između tražnje za radom i ponude rada“, savetovanje Naučnog društva ekonomista Srbije na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, decembar 2016.
Autori: Mihail Arandarenko, Miladin Kovačević i Dragan Aleksić
„Da li još uvek ima prostora za sumnju u pozitivna kretanja na tržištu rada?“, Makroekonomske analize i trendovi – MAT, br. 259. Autori: Miladin Kovačević i Vesna Pantelić
„Aktivna politika zapošljavanja u Srbiji“, Makroekonomske analize i trendovi – MAT, br. 259. Autori: Miladin Kovačević i Vesna Pantelić
„Objašnjenje rasta broja zaposlenih i nezaposlenih“, Makroekonomske analize i trendovi – MAT, br. 258. Autori: Miladin Kovačević i Vesna Pantelić
Saopštenje za javnost Republičkog zavoda za statistiku povodom pogrešne interpretacije podataka iz Ankete o radnoj snazi od strane Fiskalnog saveta na Kopaonik biznis forumu 2016. http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/userFiles/file/Aktuelnosti/Reagovanje%20na%20pogresnu%20interpretaciju%20ARS%20podataka%20od%20strane%20FS.doc
Čak i ako zanemarimo pokušaj profesora Pavla Petrovića da ospori moju kompetentnost za bavljenje ekonomskim pitanjima, pošto izgleda da mu moja zvanja i funkcije koautora mesečnog izdanja Makroekonomske analize i trendovi (MAT), čiji sam suosnivač od početka (1994) i koji sada prilazi 270. broju (bez prekida), redovnog člana Naučnog društva ekonomista i autora uvodnih referata na savetovanjima ovog društva, direktora Republičkog zavoda za statistiku, člana Saveta guvernera Narodne banke Srbije, bivšeg vanrednog profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu, naučnog savetnika u oblasti ekonomskih nauka i saradnika na najvažnijim projektima Ekonomskog fakulteta, člana Međunarodnog statističkog instituta itd. nisu dovoljna referenca, zanimljivo je da profesor P. Petrović ignoriše i zaključak Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije i Svetske banke, iznetog u publikaciji „Western Balkan Labour Market Trends 2017“, da veza između privrednog rasta i rasta zaposlenosti u postkriznom periodu izostaje ne samo u Srbiji već i u ostalim zemljama Zapadnog Balkana. Detaljniji rad o ovoj i o drugim aktuelnim temama iz oblasti tržišta rada pripremaju stručnjaci Ekonomskog fakulteta i Republičkog zavoda za statistiku. Rad će biti objavljen u časopisu „Ekonomika industrije“ u narednom periodu.
Beograd, 8. 7. 2017.


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve