"Za deset godina rada u telekomunikacijama nismo imali nijednu primedbu, havariju, nijednu povredu na radu. Radili smo u nemogućim uslovima, za vreme bombardovanja, čak i tokom vazdušne opasnosti, rizikujući živote", kaže Jovan Stojanović
Dedal d.o.o., preduzeće za izgradnju, projektovanje i inženjering, osnovao je Jovan Stojanović u aprilu 1991. godine u Beogradu. Firma je praktično postojala od početka osamdesetih, s tim što je bila registrovana kao samostalna zanatska radnja. Jovan Stojanović je prva radna iskustva sticao u građevinskoj firmi Beograd inženjering, kao upravnik gradnje na izgradnji objekta Keramika Polet Novi Bečej i poslovne zgrade za istu firmu 1978. godine. Posle je radio u firmi Autoput Beograd, gde je bio šef gradilišta na izgradnji centralne laboratorije NIS Naftagasa u Novom Sadu. Taj objekat je izgrađen u rekordnom roku, za osam meseci. Nedugo zatim Stojanović otvara samostalnu zanatsku radnju Dedal. Prvi posao, građevinske radove na izgradnji gradskog vodovoda u Staroj Pazovi, dobija, kako kaže, sticajem okolnosti. „I tako smo krenuli malo-pomalo, u to vreme bilo je jako teško doći do angažmana, ali nešto kasnije dobili smo jedan zaista veliki posao. U Orašju na Savi, 1987. izgradili smo jedan objekat – inkubatorsku stanicu za piliće. Uradili smo ceo kompleks, sa proizvodnom halom, pratećim sadržajima i infrastrukturom. Vrednost tog posla bila je deset miliona nemačkih maraka, a taj objekat smo završili u rekordnom roku. Jedna slovenačka firma radila je kompletan inženjering, a mi smo bili izvođači radova. Iste godine smo radili rekonstrukciju konaka manastira Gračanice za potrebe proslave 600 godina od Kosovske bitke“, navodi za „Vreme“ Jovan Stojanović.
DIREKTOR „DEDALA“: Jovan Stojanović
Značajan deo svog poslovanja Dedal je ostvario izgradnjom ekspozitura tada najvećih banaka po celoj Srbiji, u Beogradu, Nišu, Požarevcu, Vranju, Negotinu. Najviše su radili za Jugobanku, Agrobanku i Jubanku. U pitanju su bili građevinsko-zanatski, instalaterski (vodovod, kanalizacija, energetika…) i enterijerski radovi. U to vreme sarađivali su i sa poznatom trgovinskom firmom Univerzal. Za njih su radili nekoliko objekata u Srbiji kao i kompletno opremanje poslovnog centra Skadarlija 1992. godine. „U vreme hiperinflacije 1993. godine Dedal je prestao da radi. Nismo se gasili, zarade smo isplaćivali na način kako je država propisala. Kada je inflacija zauzdana i kada se stekao minimum uslova za kakvo-takvo poslovanje, uspeli smo da naplatimo deo potraživanja i krenuli smo u nove poslovne poduhvate. Dobili smo mnogo poslova za Ministarstvo za rad i socijalnu zaštitu. Reč je o građevinsko-zanatskim radovima u izgradnji Domova za stare i penzionere u Prištini, Tutinu, Beloj Crkvi, Čurugu… Dom za decu ometenu u razvoju u Sremčici, Dom za autističnu decu u ulici Visokog Stevana u Beogradu…“, priča Stojanović.
Kada je u Srbiji počela sa radom mobilna telefonija, po preporuci partnera iz PTT-a „Srbija“, sa kojim je pre toga uspešno sarađivao, Dedal počinje saradnju sa Mobtelom. „Pokazali smo se kao revnosni izvođači, počeli smo da radimo za Mobtel, a sada radimo sa Telenorom. Bez obzira na promenu vlasnika ostali smo partneri. Taj posao nam je jedan od prioriteta. Našu firmu projektovali smo prema potrebama Mobtela, obezbedili specijalna vozila za transport, specijalne dizalice za dizanje opreme za bazne stanice na visinu od pedesetak metara, na stambene zgrade od petnaest spratova. Prvi smo u Srbiji započeli ovaj posao“, kaže Jovan Stojanović.
Zadatak zaposlenih u Dedalu jeste priprema lokacije za montažu baznih stanica Telenora. Tu se, pre svega, misli na zemljane radove, građevinsku pripremu, kao i na elektroenergetske radove, odnosno na dovođenje napajanja. Dedal radi i betonsku pripremu za postavljanje antenskog stuba, što znači da postavlja ogradu oko objekta i reguliše prilazni put.
Dedal je zadužen za preventivno održavanje baznih stanica, a to podrazumeva redovan obilazak svih lokacija, sređivanje i krčenje prilaznih puteva stanicama, kao i sitne popravke i sanacije na licu mesta. Zaposleni u Dedalu pokazali su veliku snalažljivost i umešnost kod transporta opreme, posebno kad su u pitanju nepristupačni predeli gde ni njihova terenska vozila i guseničari ne mogu da izvuku opremu, već koriste konje ili volove. Nepristupačnost terena čak i u kombinaciji sa lošim vremenskim uslovima nije im prepreka da se zadatak izvrši. „Za deset godina rada u telekomunikacijama nismo imali nijednu primedbu, havariju, nijednu povredu na radu. Radili smo u nemogućim uslovima, za vreme bombardovanja, čak i tokom vazdušne opasnosti, rizikujući živote“, kaže Jovan Stojanović i dodaje, „Telenor u Srbiji ima jako ambiciozne planove, a ja se nadam još čvršćoj saradnji sa njima.“
U Dedalu su ponosni na saradnju sa Srpskom pravoslavnom crkvom. „Izuzetno smo zadovoljni saradnjom sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Obično radimo sanacije starih crkava, a sarađujemo od 1983. godine kad smo učestvovali u obnavljanju Pećke patrijaršije. Posle smo dobili posao rekonstrukcije manastira Rakovica. Trenutno u Zemunu radimo crkvu svetog oca Nikolaja, a gradimo i crkvu u Boleču. U poslednjih 50 godina u Srbiji nije urađena tako kvalitetna fasada kao na ovoj crkvi“, tvrdi Stojanović.
Dedal je na početku zapošljavao osam radnika. Vremenom, kako je rastao obim posla i broj zaposlenih se povećavao, u firmi trenutno ima 28 zaposlenih. Dvoje zaposlenih imaju visoku stručnu spremu, četvoro srednju, ostali su kvalifikovani radnici, vozači, mašinisti, građevinski radnici. Radnici sa srednjom stručnom spremom imaju platu oko 30.000 dinara. „Od 1992. smo u Mirijevu, ali sledeće godine se selimo u Boleč gde smo izgradili poslovni objekat sastavljen od hale, koja ima 1200 kvadratnih metara, i kancelarijskog dela. Objekat smo izgradili sopstvenim sredstvima. Gradili smo ga pet godina“, priča Stojanović.
„Mi jesmo mala firma, ali nikada nismo bili u blokadi, nikada nismo kasnili sa plaćanjem poreskih obaveza prema državi. Kod nas je na prvom mestu porez, pa plate radnika, ostalo što ostane ide firmi. To je uvek bila naša osnovna poslovna logika“, navodi Stojanović.
Biznis info centar
Preduzeća u Srbiji, preduzetnici, i lica koja nameravaju da pokrenu sopstveni biznis, mogu odnedavno da koristite usluge Biznis info centra u Privrednoj komori Beograda. Biznis info centar (BIC) je projekat Privredne komore Beograda, koji finansira Evropska unija preko Evropske agencije za rekonstrukciju, u okviru EDEP programa, koji realizuje Ecorys Nederland BV. Pored sedišta BIC-a koje se nalazi u prostorijama Privredne komore Beograda u ulici Kneza Miloša broj 12, postoji šest kancelarija koje su otvorene u opštinama Grocka, Čukarica, Obrenovac, Sopot, Mladenovac i Zemun, kako bi se preduzećima i preduzetnicima iz ovih opština olakšao pristup i korišćenje usluga koje Biznis info centar pruža, ukoliko žele da to učine u direktnom kontaktu sa stručnim licima info centra. Pored toga, upit se može dostaviti u sedište BIC-a svakog radnog dana i telefonom, faksom, i-mejlom, poštom, ili lično.
BIC je zamišljen kao centar koji će privredniku ili onome ko to želi da postane na jednom mestu moći da pruži informacije i savetodavnu pomoć u vezi sa rešavanjem problema. Besplatne usluge će pružati stručna lica zaposlena u Privrednoj komori Beograda i dostupne su svim preduzećima i preduzetnicima na teritoriji Srbije. BIC, pored ostalog, predstavlja i mogućnost da se predstavnici vlasti informišu o problemima i potrebama privrednika.
Bazne stanice
Radio-mrežu mobilne telefonije čini sistem baznih stanica koje služe da pokriju signalom mobilne telefonije (emituju kanale u radiofrekventnom opsegu) neku oblast u određenom prečniku u zavisnosti od konfiguracije terena, kapaciteta i potreba. Gustina baznih stanica se dimenzioniše prema očekivanom saobraćaju i kapacitetu. Bazne stanice služe i da se dobije dovoljan kapacitet, kako bi se opslužio predviđeni ili očekivani broj pretplatnika koji se nalaze na tom području. Sistem baznih stanica se nalazi na teritotiji čitave Srbije.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kada pričamo o formalnim vezama opozicije, tu se govori o dogovorima lidera, pozicioniranju u javnosti, raspravi u medijima. Suština promene je u masovnom uključivanju građana. Ako je ovo cilj povezivanja, onda je to nešto što je suštinski važno kako bi se zajedno pokrilo 16.000 kontrolora na izborima i obavila uspešna terenska kampanja. Kada imate stranku-kartel koja je okupirala sistem i protiv koje se borite, jedini način da pobedite jeste stvaranje masovnog fronta i pokreta. Prosto medijsko povezivanje i pozicioniranje opozicionih lidera i javni sastanci nisu ključ za takvu promenu
“Ključni faktor za izbore na leto jeste to što će vlast proceniti da na jesen neće imati bolju situaciju po sebe kad je reč o izbornom rezultatu. Naime, posle leta, zbog ekonomske situacije, može da im se desi dodatno krunjenje glasača”, smatra analitičar Aleksandar Ivković
Izbori za Studentski parlament Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu (II deo)
“Zahvaljujući našim profesorima, zadržan je optimizam i elan i dogovoren je sastanak sa predstavnicima obe organizacije (“Medicinski krug” i SINAPSA), prodekanom Živaljevićem, v. d. dekanom Trajkovićem i nezavisnim profesorima”, kažu za “Vreme” predstavnici Studentskog protesta. “Čekajući petak i potvrdu svih pozvanih članova, organizacija SINAPSA uz pomoć profesora i advokata sastavlja krivične prijave i tužbe”
Kao dete rođeno i odraslo u komunizmu-socijalizmu, rano sam naučio značaj Prvog maja. To je bio dan kada mama nije radila, za razliku od tate koji je imao takav posao da se radilo uvek ako ste radnik i ako su se delile Prvomajske nagrade. Ukratko, mama je tog dana bila kod kuće, a tata – zavisno od slučaja do slučaja
Dečji program RTS-a nekad i sad, uz upitnu budućnost
Vladimir Manojlović je ceo radni vek proveo u Redakciji programa za decu. Kad je novom sistematizacijom programa RTS-a pripojena drugoj redakciji, napisao je pismo piscima i ostalim autorima za decu da to spreče. Ovo je njegova priča
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!