Glavni pop, u plavi mikrofon, reče, Evo ih, stižu, od uzvodno se pojavi crni gumeni čamac, u kome je stajao sveštenik, držeći beli stiropor krst, sav okićen u zeleno lišće i žuto cveće
I ove godine, točno na Bogojavljenje, 19. januara, plivalo se u slavu boga diljem, a i dalje, Srbije. Po običaju rekordno bilo u Zemunu, dvadeset šesta godina za redom, liturgija u Hramu oca Nikolaja, litija, preko 300 takmičara, 26 žena, na molitvi osam popova… Mediji javili da su plivači složno otpevali pesmu posvećenu Kosovu, klekli, podigli tri prsta i zakleli se pred osam sveštenika. Pobednik reko da je voda bila hladna, ali da su pomogli sunce i lepo vreme!
Blizu rekorda bilo na Adi Ciganliji, pevalo se i plivalo, pušteno sedam golubova, pobedio vojni pitomac. U Nišu pobednik dobio Časni krst, dobio zlatni lanac sa krstom i dobio lovorov venac. Uz svečani stroj žandarmerije događaj, kako javljeno, propraćen simboličnim letom golubova. I u Sremskoj Kamenici takoreći rekordno, 277 takmičara, 15 devojaka, u Užicu, zbog visokog vodostaja Đetinje, nije bilo plivanja, plivači samo ušli u vodu i pokvasili se osveštanom vodom…
U Trsteniku najmlađi takmičar imao šest, najstariji sedamdeset godina, ali to ne bio rekord, u Šapcu najmlađi učesnik imo tri godine. Pobedio Vojin iz Kruševca, koji u Šabac došo na devojačku slavu svoje supruge, a, kako reko, plivo za suprugu. U Vladičinom Hanu najbolja desetogodišnja Dunja, u Vlasotincu najbrži gimnazijalac Ognjen. Pobednik istako da se tradicija nastavlja, jedina učesnica, Irena, od vladike dobila Sveto pismo sa posvetom. Prateća manifestacija bila pihtijada, i tu bilo pobednika…
U Prokuplju najbrži bio policajac, u Kuršumliji mladi Mihajilo, koji reko da su mu motivi vera i tradicija, udruženje “Bog se javi” svima podelilo medalje. U Pirotu pobednik imo da kaže: Motiv je da se održi jedan običaj, a uz to i malo kompetencije! U Svrljigu do Krsta prvi stigo nastavnik fizičkog koji dobio samo srebrni lančić…
Iako pobednika bilo mnogo, veliki pobednik humanitarac Anri Gujon, koji državni sekretar u neko ministarstvo, koji prošo sa litijom Zemun, i reko da ovo nije samo takmičenje, već i veliki praznik za Srbe, i poručio Srbima da budu složni i solidarni, i poručio da će dati bog da sledeće godine bude jedan od plivača. No, apsolutni pobednik je gospodin ambasador u Maroku, Ljajićev Bauer, koji je u bazenu, u konkurenciji sam sa sobom, prvi stigao do krsta.
Bogojavljenje 2023.foto:Dragan Todorovic…ljudi sa naramcima ikona,…
NARAMCI IKONA
U Valjevu bilo tradicionalno, i na nivoju. Berkova brana na reci Gradac, koji i leti ladan ko guja, na licu mesta policijska kola, hitna pomoć, kafe “Brek”, na čijoj betonskoj ploči se izvodi “umetnički program”. Pronese se glas da ima 68 takmičara, žensko na ploči uze uvežbava repertoar, Nek se srpski barjak vije od Prizrena do Rumije…
Bogojavljenje 2023.foto:Dragan Todorovic…litijska povorka sa vojskom,…
Uto uze pristiže litija od crkve, napred vojska sa ogromnim i drvenim i oslikanim krstom, iza litijske zastave, ljudi sa naramcima ikona i drugih svetinja, velka zastava “Nema predaje”… Pri čelu litije i pojava u crnoj uniformi, sa crnom šapkom, i mnogo tih zlatnih pruga i širita.
Čelo litije ode na most, pop sa kamilavkom rasporedi ko gde da stane, u vodu baci beli stiropor krst, pa povika, Bog se javi, svi odgovoriše, Vaistinu se javi! Sa obale se, sa nekog postamenta, javi devojče u crni kaput, raspuštena kosa, pa u crni mikofon uze da kazuje, Časni oci, poštovani sugrađani, Bog se javi… Nalazimo se na reci Gradac, jednoj od najhladnijih u našoj zemlji, gde će se održati 12. plivanje za Časni krst. Ove godine učestvuje 83 plivača, među njima i jedna žena, 27 po prvi put, pozdravimo ih sve jednim velikim aplauzom. Devojče nastavi, Svi koji su se prijavili su pobednici, ova duhovno-kulturna manifestacija se održava u organizaciji crkve, opštine Valjevo i Hrama vaskrsenja Hristovog, sa blagoslovom njegovog preosveštenstva vladike Isihija. Dok se takmičari pripremaju slušamo kulturno-umetnički program, prvo ćemo čuti Hor za negovanje tradicije i kulture.
Javi se Hor za negovanje tradicije i kulture, pojava u crnom, sa sve one zlatne širite, uze onaj veliki i oslikan drveni krst i uze da ga nosa kroz narod. Voditeljka najavi nastavak kulturno-umetničkog programa, sa one betonske ploče se javi ženko pa uze da opriča, Veseli se srpski rode, srpski rode, zbog slobode… Pa nastavi, Nek se srpski barjak vije od Prizrena do Rumije… Bi i Gusta mi magla padnala… Onaj sa zlatni širiti je sve odo, nikom ne davo veliki i oslikan drveni krst.
Kad krenu, Hej dragi, dragi, božurove sadi… jedan od popova reče da to kraj, ide “Marš na drinu”. Opet se javi voditeljka sa crni mikrofon, uze kaziva o tradiciji, da plivo i princ Đorđe, da se pliva 33 metra, u spomen na broj godina koliko je Gospod živeo na zemlji, i pozva sveštenika Dejana da se obrati. Sveštenik preuze crni mikrofon, ponovi pozdrav, Bog se javi, i reče da je Bogojavljenje veliki praznik, zahvali vladiki na blagoslovu da se ova kulturno-viteška manifestacija održi, zahvali i Gradskoj upravi, Vatrogasnoj službi, fala svima, hvala vama koji ste došli…
U IME BOGA, SAD
Pop vrati crni mikrofon voditeljki, koja se zahvali ocu Dejanu, pa reče da će sada izaći plivači, pustiše “Marš na Drinu”, glavni pop nešto šanu voditeljki, voditeljka objavi da građani na mostu treba da se razmaknu da bi prošli plivači. Plivači se postrojiše na drugoj obali, svi u te kupaće gaće, samo dama u jednodelnom kostimu, glavni pop, kome doturiše plavi mikrofon, reče, evo ih, stižu, od uzvodno se pojavi crni gumeni čamac okićen u zeleno lišće i žuto cveće, u kome je stajao sveštenik koji je držao beli stiropor krst optočen sa lišće i žuto cveće.
Glavni pop, sa obale, u plavi mikrofon, uze govori o ljubavi i zajedništvu u Bogu, hrabrosti i viteštvu, obrati se plivačima preko reke, Kad ja kažem, U ime boga, sad, tada ćete skočiti u vodu. Onda zatraži još vremena da se svi plivači pokvase, zatražiše i da se napusti splav uz obalu, da ne bi potonuo, uto priđe gumeni čamac nasuprot plivača, pop iz čamca baci okićen beli stiropor krst u vodu, glavni pop sa obale u plavi mikrofon viknu, U ime boga, sad, plivači skočiše u vodu, doplivaše do krsta, i sve ga poljubiše. Skoči i druga grupa plivača, i ona dopliva do krsta, i poljubi ga.
Svi izađoše iz vode, pop sa plavi mikrofon svima čestita, posebno čestita dami, poruči da će izjave za medije biti ispred kafića, zatraži veliki aplauz za sve učesnike, zahvali svima, zahvali Vojsci Srbije, svima koji su pomogli, vlasniku splava Čedomiru, opet pustiše preko razglasa “Marš na Drinu”, pop objavi da zbog nevremena nije bilo plivanja za Časni krst u mnogim krajevima, na jugu Srbije, Crnoj Gori, Republici Srpskoj, pozdravlja njih sve, našu braću u Crnoj Gori i na Kosovu, jer su ovi momci ovde plivali i za njih.
Bogojavljenje 2023.foto:Dragan Todorovic…pojava u crnoj uniformi
Svi učesnici dobiše medalje koje okačiše na golo telo, pop preko mikrofon objavi da svima podeljene medalje, posebno zahvali Mašanu koji prvi doplivo do Krsta, sve to uze ulazi u kafić, onaj u crnu uniformu, crnu šapku, sa svi ti zlatni širiti, sa veliki i oslikan drveni krst uze prati glavnog popa. Pozvaše novinare, uzeše daju izjave, preko razglasa se nastavi umetnički program, Nek se srpski barjak vije od Prizrena do Rumije…
Bi razlaz, mnogi, koji nisu natočili svetu vodicu, se zaputiše ka crkvi. Pred crkvom gužva, velika i crna plastična kaca, postavljena na postament zastrt bordo tkaninom, iz kace na dve strane izlaze vodovodne cevi, obmotane sa puno najlona da se sveta voda ne smrzne, na koje nakačene slavine, pa narod toči li toči svetu vodicu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Šta studenti u plenumu misle – koji je najveći problem Srbije, šta ih najviše motiviše da istraju u protestu, koji je njihov stav prema političkim strankama, da li su za ulazak u EU ili ne, koliko je snažan njihov osećaj nacionalnog identiteta, da li su više konzervativni ili liberalni, kako se informišu, šta sve to može da nam kaže o budućnosti ovog društva i države… Ovo su samo neka od pitanja na koja odgovara najnovije istraživanje profesora Fakulteta političkih nauka Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića
Odbijanjem da raspiše prevremene izbore režim šalje implicitnu poruku svima koji su deo klijentističkog sistema: ako se izbori uporno izbegavaju, to je kao da su već raspisani – i izgubljeni. Što duže ta poruka ostaje neizrečena, ali prisutna, to će klijentistički sistem postajati sve slabiji
Šta su razlozi dugovečnosti protesta protiv Vučićevog režima? Na ovo pitanje odgovaraju sagovornici “Vremena” iz različlitih perspektiva, ali se jedan motiv provlači kod svih: uznapredovala nepravda i nepodnošljiva laž
Egzit je počeo kao glas pobune, a izgleda da se njime i završava. Festival koji je rođen iz studentskih protesta 2000. godine, ove godine će simbolično zatvoriti svoje kapije zauvek – upravo zbog podrške studentima
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim
Protesti u Srbiji ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!