

Novi broj „Vremena“
Kako pobediti SNS: Masom protiv sile
Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta


Za novog rektora Univerziteta u Beogradu izabran je profesor Pravnog fakulteta dr Dejan Popović.


Za ovog poznatog stručnjaka za finansije u drugom krugu je glasalo 60 od 82 člana Saveta BU-a. Na njegov predlog, za prorektore su izabrani dr Aleksandar Cvetanović, dekan Građevinskog fakulteta, profesor dr Ljubiša Topisarović, sa Biološkog fakulteta, i profesor dr Aleksandar Lipkovski, dekan Matematičkog fakulteta, koji su takođe izabrani tajnim glasanjem.
Profesor Popović je bio jedan od četvorice kandidata za rektorsku funkciju: u prvom krugu za Popovića su glasala 43 člana Saveta, dr Žarko Spasić sa Mašinskog fakulteta dobio je 19 glasova, za dosadašnjeg prorektora dr Bogdana Đuričića, profesora Medicinskog fakulteta, glasalo je 17 članova, a za dr Petra Jovanovića, profesora FON-a, glasalo je šestoro članova Saveta BU-a.
OPTIMIZAM: Prve izjave novog rektora, koji će 1. oktobra u Kapetan Mišinom zdanju zameniti rektora Mariju Bogdanović, nagoveštavaju da su pred Beogradskim univerzitetom možda bolji dani: Dejan Popović je naglasio evropsku orijentaciju Beogradskog univerziteta, intenzivnije uključivanje u Bolonjski proces, ali je naglasak stavio i na poboljšanje materijalnog položaja Univerziteta. Novi rektor je priznati stručnjak za finansije: 1990/91. bio je predsednik Komisije za fiskalnu reformu Vlade Republike Srbije, član ekspertskog tima Dragoslava Avramovića za izradu Programa monetarne rekonstrukcije (93/94), jedan je od eksperata koji su učestvovali u pripremi fiskalne reforme u Slovačkoj (1991); od januara 2001. do aprila 2003. bio je u Đinđićevoj vladi zamenik ministra finansija i ekonomije Božidara Đelića.
Novi rektor je istakao da će se zalagati da Univerzitet dobije veći deo sredstava iz budžeta, ali i da se Beogradskom univerzitetu, koji je pre Drugog svetskog rata bio jedan od najbogatijih u Evropi, vrati oduzeta imovina. Poboljšanje materijalnog položaja fakulteta i instituta u sastavu BU-a je „preduslov svih reformi“, rekao je Popović.
Pred rektorom Dejanom Popovićem su veliki poslovi, pre svega donošenje novog zakona o visokom obrazovanju, kako bi se nastavile integracije u evropske obrazovne tokove, koje su započele potpisivanjem Bolonjske deklaracije. Pošto smo postali deo evropske obrazovne porodice, rektor je naglasio da će insistirati da se olakša vizni režim za nastavnike i studente koji se usavršavaju u inostranstvu.
„Čuvaćemo autonomiju univerziteta, to je velika vrednost koja izdvaja Beogradski univerzitet i koja ga na pravi način legitimiše u evropskom okruženju. Univerzitet ne sme da bude pod uticajem vlasti… Vladi je u interesu da univerzitet bude slobodan i autonoman“, rekao je Popović.
IZNENAĐENjE: Za mnoge je bilo iznenađenje da je novi rektor predložio za jednog od prorektora Aleksandra Lipkovskog, dekana Matematičkog fakulteta, koji nije podržao Prednacrt zakona o visokom školstvu i koji je, podsetimo, član DSS-a. Novi rektor je naglasio da će „struktura rektorskog kolegijuma biti politički neutralna“.
Iznenađenja na ovoj sednici Saveta BU-a bilo je još: dosadašnji rektor Marija Bogdanović, čestitajući profesoru Popoviću na izboru, izjavila je novinarima da je veoma iznenađena ishodom glasanja, jer „glasovi nisu bili podeljeni između dva kandidata“.
Naime, u poslednjem trenutku, kada je počela procedura za izbor rektora, promenjeni su članovi Saveta koje imenuje Vlada Srbije, što je „krajnje nekorektno i rezultat glasanja je upravo to pokazao“, otvoreno je rekla Marija Bogdanović.
Nije bio trenutak da sada već bivšem rektoru bude postavljeno pitanje zašto na tu „nekorektnost“ nije ukazala ranije i glasnije. Rektorat nije glasno reagovao ni na ultimativno pismo koje je stiglo iz Ministarstva prosvete i kojim se Savet Univerziteta u Beogradu upozorava da nijedna njegova odluka neće biti važeća ukoliko sednici Saveta BU-a ne bude prisustvovao i predstavnik Bogoslovskog fakulteta. Napomenimo da još nije okončana akademska i zakonska procedura o vraćanju Bogoslovskog fakulteta u okvire BU-a.
Dejan Popović je rođen u Beogradu 1950. godine. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu sa prosečnom ocenom 9,97. Na ovom fakultetu je i magistrirao i doktorirao sa odlikom. Za asistenta (Katedra društveno-ekonomskih nauka) izabran je 1973. Od 1991. je redovni profesor Pravnog fakulteta na predmetu Javne finansije i finansijsko pravo. Na poslediplomskim studijama predaje Evropsko poresko pravo i Međunarodno poresko pravo.
U dva mandata izabran je za dekana Pravnog fakulteta, a bio je i predsednik Saveta fakulteta.
Profesor Popović je bio stipendista holandske vlade, a na američkim univerzitetima Merilend i Virdžinija boravio je kao Fulbrajtov stipendista. Novi rektor je naučni savetnik u Ekonomskom institutu u Beogradu, a bio je i glavni urednik časopisa „Anali“.
Profesor Popović je autor desetak knjiga i brojnih naučnih radova iz oblasti javnih finansija, poreskog prava i prava EU-a.
Novi rektor BU-a je poliglota: govori engleski, a služi se francuskim, italijanskim, nemačkim i slovenačkim jezikom. Kolege za njega kažu da je vrlo dobar i vrlo obrazovan stručnjak.


Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta


SNS je kampanju za netom raspisane izbore počeo već pre nekoliko meseci. Za naprednjake ovi izbori imaju ogroman značaj, popularnost im se strovalila, valja to nadoknaditi, prikazati da ih “narod još hoće”. Nema sumnje da će vreće novca, megavati energije i najširi slojevi batinaštva biti angažovani u ovu svrhu. Verovatno će biti i žešće nego prošle godine u Kosjeriću. A sa čim će opozicija – kako ova stranačka, tako i studentski pokret – protiv SNS i kako? U jednoj ili više kolona? Kakva ih situacija čeka? Gde će biti najgora borba? I, nije li zanimljiv pokazatelj da se sva mesta u kojima će izbori biti održani suočavaju sa zastrašujućom depopulacijom, a sve po pravilu – što je SNS jači, to je stanovnika manje


O iskustvima izbornog procesa govore za “Vreme” Vukosava Crnjanski, direktorka CRTE, Slobodan Orlović, profesor ustavnog prava Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, i Zoran Gavrilović, izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI)


Pravnik Milan Tasić je na skupu 11. februara tražio da se “najbliža familija ubice Rastka Jovića trajno iseli iz opštine Surdulica, jer sumnja da će posle teškog ubistva sa predumišljajem bilo koji sud moći da im ikada više omogući bezbednost”. Dakle, da se iseli albanska porodica koja nema nikave veze sa smrću u saobraćajnoj nesreći za koju je osumnjičen brat vlasnika pekare. Novi protest – verovatno sa istim zahtevom – najavljen je za 26. februar


Otkud ovaj i ovakav kod Vučića na Tiktoku? Izbor nije slučajan, ali jeste besmislen. Namera onog ko je to smislio bila je da pošalje poruku kako je vlast “bliska”, “normalna”... To je potez očajnika, jer mladi su na ulici, razbijaju im glave, vijaju ih po mraku, dok deca čak i u vrtićima govore: “Kad porastem, biću student”. Vučić je zauvek izgubio mladost ove zemlje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve