Ukoliko novi poslovnik o radu bude usvojen, ministri će napokon morati nadležnim odborima da podnose izveštaje o radu
BEZ PROMENE – DO DALJEG: Nataša Jovanović, Oliver Dulić i Tamara Stojčević
Baš kada je izgedalo da je višestranačka radna gupa uspela da usaglasi tekst novog poslovnika o radu Skupštine Srbije, stigao je novi zahtev koji dovodi u pitanje doskorašnje najave o budućem efikasnijem radu parlamenta: Demokratska stranka Srbije postavila je uslov da se novi poslovnik usvoji – konsenzusom.
U danu nastajanja ovog broja „Vremena“, predlog poslovnika još je bio kod poslaničkih grupa na razmatranju i nikavog abera o tome da li će zahtev DSS-a biti ispunjen nije bilo na vidiku. Još tokom leta, međutim, radikali su tvrdili da se neće složiti sa najavljenim izmenama „koje ukidaju pravo poslanika na reč“. A da bi njihova volja mogla biti smetnja postizanju konsenzusa govori i činjenica da, za razliku od drugih opozicionih i manjinskih stranaka, od početka nisu ni želeli da učestvuju u izradi novog poslovnika (odnosno preradi starog, koji, takođe, nisu podržali).
Skepticima je, zato, lako da posumnjaju da zahtev DSS-a nije ni motivisan željom za sveopštom slogom (i zaštitom prava opozicije), već da ga valja čitati u ključu potencijalnog, navodnim „kosovskim“ razlozima motivisanog, pregrupisavanja na političkoj sceni. Koliko u takvim ocenama ima istine najpreciznije će pokazati vreme koje dolazi. U međuvremenu, dok iščekuje stranačke „recenzije“ pripremljenog teksta, Oliver Dulić, predsednik Skupštine, podseća da poslovnici ni ranije nisu usvajani konsenzusom i najavljuje da će na prvoj sledećoj sednici usaglašeni predlog uvrstiti u dnevni red, pa – šta bude.
Prema njegovim rečima, promena poslovnika nužna je da bi se tekst uskladio sa novim Ustavom, ali i zbog činjenice da je napokon napisan i Zakon o Skupštini, pa je iz postojećeg poslovnika valjalo izbaciti elemente zakona.
Dulić tvrdi da u tekstu koji je usaglasila radna grupa nema nikakvih razloga za radikalsku ocenu o „ukidanju prava poslanika na reč“ – naprotiv. Predlogom poslovnika se, prema njegovom objašnjenju, limitira vreme za raspravu po amandmanima, ali se ukupno vreme skupštinske rasprave povećava. Ono što bi rad trebalo da učini efikasnijim je, između ostalog, bitno smanjenje mogućnosti poslaničke opstrukcije – time što, na primer, ubuduće ne bi bilo moguće ukazivati na povredu poslovnika na koju je neko već ukazao.
Kao jednu od najbitnijih karakteristika predloga poslovnika, Dulić ističe rešenje prema kome bi ratifikacija međunarodnih sporazuma bila sprovođena po ubrzanom postupku, odnosno na sednicama koje bi trajale tri sata i na kojima ne bi bilo amandmana.
Do jedne od najatraktivnijih najavljivanih izmena – pooštravanja pravila koja se odnose na neprimereno ponašanje predstavnika naroda, međutim, neće doći, jer je DSS iznenada od toga odustao. Sasvim suprotno, novi tekst ne sadrži odredbe o materijalnim kaznama za poslanička nepočinstva, koje su postojale u dosadašnjem dokumentu, a sredstva za upristojavanje poslanika svode se na opomene, oduzimanja reči i udaljavanje sa sednice.
Predviđene su, međutim, neke druge zanimljivosti, poput obaveze svih ministara da dva puta godišnje podnesu izveštaj o radu resornim odborima (čiji bi broj sada trebalo da bude usklađen sa brojem ministarstava). Ništa manje zanimljivo je i rešenje prema kome bi na kraju svakog meseca bila održana posebna sednica posvećena poslaničkim pitanjima, u trajanju od 180 minuta. Pri tom bi se vodilo računa da prvo pitanja postavljaju poslanici koji ne pripadaju poslaničkim grupama, potom poslanici iz najmanjih grupa, pa tako redom, do brojčano najveće poslaničke grupe.
Predviđena je i mogućnost „javnih slušanja“ tokom kojih bi odbori mogli da pozivaju ličnosti od kojih bi mogli da dobiju adekvatne informacije, odnosno stručna mišljenja o predlogu akta koji je u skupštinskoj proceduri.
Skupština bi, ubuduće, trebalo da ima jedan radni dan više sedmično nego do sada (zasedala bi od utorka do petka, dok bi ponedeljak bio rezervisan za rad poslanika sa građanima). Ukoliko se završi neophodno tehničko preuređivanje, sednice bi, možda već od oktobra, trebalo da se održavaju u bivšoj zgradi savezne skupštine, danas zvanično Domu Narodne skupštine. A tada bi mogla da bude primenjena i odredba novog poslovnika, prema kojoj bi poslanici mogli da govore sa mesta, dok bi govornica bila rezervisana za predlagača, odnosno predstavnika predlagača akta i izvestioca radnog tela u Skupštini, predsednika Republike, predsednika i potpredsednika Vlade i druga lica po odobrenju predsednika Skupštine, odnosno predsedavajućeg. Tom odredbom novog poslovnika – ako taj dokument uopšte bude usvojen, ne bi se samo štedele cipele narodnih predstavnika, već i vreme. Prema rečima Dulića, naime, čak petina skupog skupštinskog vremena sada se troši na izlaske poslanika za govornicu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Godinu dana od majskih ubistava, sedimo i dalje paralisani zlom koje nas preplavljuje, svađamo se oko toga da li izaći na izbore ili ne, dok sistem ne zakazuje samo u jednom – u sistematičnom uništavanju saosećanja i nade. Razum su nam već uništili
Ako smo dobro razumeli Ostoju Mijailovića, državno davanje zavisi od kaprica predsednika Vučića. Ako se nađe još žešće uvređen, možda ne bude ni dinara za Partizan. A Vučić je tako dobar da je čak i u ulozi „pedera“ dao da ostane najtrofejniji trener Evrope
Kada se ispostavilo da je D. D. umro nasilnom smrću, malo ko je bio zaista iznenađen. Nije se tu radilo samo o želji za osvetom, čak ni o tome da smo oguglali na različite oblike zla, već da smo očekivali da država deluje protivdržavno, da oni koji bi trebalo da štite sistem jesu isti oni koji ga podrivaju i ruše
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!