Napisao je naš kolega Filip Mirilović u prošlom broju vodič kroz železničke linije Srbije (“Obećanja brza, realizacija spora”), a jedna od retkih međunarodnih pruga koja je, i pored silnih prolongiranja završetka radova, bila na vidiku – brza pruga Beograd-Budimpešta će po svemu sudeći još duže vreme imati oznaku “Radovi u toku”. Naime, gradilišta u Mađarskoj su zatvorena zbog spornih kineskih izvođača.
Prošle jeseni su se pojavile informacije da angažovane kineske građevinske firme imaju problem da po evropskim standardima naprave sistem osiguranja i kontrole vozova, a sada je jasno da je deo radova kod Budimpešte obustavljen. Iako iz Mađarskih železnica poručuju da je ta obustava samo na neko vreme, ipak je gotovo izvesno da se bezbednosni propisi ne mogu ispuniti bez angažovanja evropskih (nemačkih) firmi, a izvođači iz Kine ne žele tu saradnju. Mađarska vlada može sa kineskim kreditom i izvođačima da izgradi prugu bez evropskih standarda, ali rizikuje da ta pruga ne bude uključena u evropski železnički saobraćaj.
Projekat izgradnje brze pruge između prestonica Srbije i Mađarske, vredan dve milijarde dolara, zaključen je 2014. godine u Beogradu, na samitu 16 država centralne i istočne Evrope i Kine u Beogradu, kao deo kineske inicijative “Pojas i put”. Dužina pruge je oko 350 kilometara, od čega 184 u Srbiji, a 166 u Mađarskoj, a prvi rok za završetak radova bio je krajem 2018. godine. No, ubrzo je “finale” pomereno za 2021. godinu, pa za godinu kasnije i tako do ove godine, kada je sve prolongirano za proleće naredne godine, iako je i pre poslednje loše vesti iz Budimpešte bilo izvesno da ni taj rok ne može biti ispunjen.
Sa naše strane je situacija mnogo bolja i očekuje se, i pored nekih zastoja, da će brzi vozovi već od početka 2025. saobraćati između Beograda i Subotice (za 75 minuta), kao što to rade već dve godine na deonici između Beograda i Novog Sada.
Bizarna tragedija u centru Beograda
Otpali točak sa autobusa ubio ženu
foto: dragan kujundžić…
Beograđanka V. J. (69), koju je u ponedeljak na trotoaru u centru grada udario otpali točak sa gradskog autobusa, preminula je dan kasnije u Urgentnom centru, dok je druga povređena žena nakon ukazane lekarske pomoći puštena na kućno lečenje.
Nesreća sa tragičnim krajem dogodila se u po dana kod Karađorđevog parka: sa autobusa na liniji 78 otpao je točak i odleteo niz trotoar, da bi nakon tridesetak metara udario u dve žene i jednoj naneo teške povrede. Istraga je u toku i za koji dan bi trebalo da saznamo pojedinosti, ali je više nego jasno da je samo nastavljen dugi niz havarija dotrajalih, neispravnih i slabo održavanih vozila javnog prevoza, koji je ovoga puta odneo jedan ljudski život. U poslednjem slučaju radi se o vozilu privatnog prevoznika “Banbus” iz Obrenovca.
U poslednjih godinu i po dana četiri autobusa su se zapalila i izgorela, a jedna “harmonika” se prepolovila tokom vožnji, pa zato iz Pokreta slobodnih građana zahtevaju vanredni tehnički pregled svih vozila i kažnjavanje odgovornih ukoliko se utvrde propusti.
A direktor Centra za lokalnu samoupravu Nikola Jovanović kaže za naš sajt da se nažalost dogodila tragedija na koju se upozoravalo.
“Godinama upozoravamo na probleme u javnom prevozu Beograda i žalim što nismo uspeli dovoljno da upozorimo javnost pre nego što je neko izgubio život. Saučešće porodici, a privatnom prevozniku treba trajno oduzeti licencu da se bavi prevozom putnika u Beogradu i podneti i krivičnu prijavu”, zaključio je Jovanović.
foto: printscreen…
Investicija novosadske vlasti
Preskupe klupe sa pogledom u zid
Novosadska vlast predvođena Srpskom naprednom strankom nedavno je kupila i postavila po 1.000 klupa i kanti za otpatke po ceni od 193 miliona dinara, a lokalni Građanski pokret Bravo saopštava da su ovi mobilijari za javne površine tri do četiri puta preplaćeni, kao i da je većina klupa nakaradno postavljena.
“Po 1.000 klupa i kanti su nabavljene prošle godine preko javnog tendera i prema ugovoru se jasno vidi da pojedinačno koštaju više od 96.000 dinara. Ova neverovatna cena jedne klupe ili kante prevazilazi sve javno dostupne cene na slobodnom tržištu za tri ili četiri puta, čak iako se u to računaju i troškovi transporta, angažovanja radnika i profit firme koja ih je prodala SNS vlastima u Novom Sadu”, saopštio je pokret Bravo i dodao da je problem i što su mnoge klupe postavljene da gledaju u zidove stambenih grada, ili među šibljem i na malim zelenim površinama između parking mesta, kao i da su postavljene u parkićima gde ih već ima dovoljno, što govori da se radi “o višestrukom bahaćenju i rasipanju novca”.
Pokret Bravo je pozvao aktuelnog i bivšeg gradonačelnika – naprednjake Milana Đurića i Miloša Vučevića – da iznesu dokaze i racionalna obrazloženja zašto su preplatili klupe i kante. Do sada se prozvani nisu oglasili.
foto: rade prelić…
Selektor u milosti vlasti
Stojkoviću mandat do 2026.
Mediji su krajem prošle nedelje objavili da će Dragan Stojković Piksi ostati na mestu selektora do 2026. godine. Potom je vest potvrdio predsednik Fudbalskog saveza Srbije Dragan Džajić, a zatim i sam Stojković, a svemu je prethodio, kako su mediji takođe objavili, befel sa Andrićevog venca koji je prosleđen Izvršnom odboru FSS-a.
Kako se saznalo iz izjava Džajića i Stojkovića, novi ugovor će biti potpisan uskoro i bez obzira na plasman na predstojećem Evropskom prvenstvu u Nemačkoj. “Potreban je jedan kontinuitet, mislim da je to jedan logičan, normalan i očekivan epilog”, rekao je Džajić. Slično zbori i Piksi: “Želimo kontinuitet u radu i meni je drago zbog toga.”
Stojković će tako biti prvi selektor državne reprezentacije posle Ivice Osima (vodio SFR Jugoslaviju od 1986. do 1992.) koji će vezati tri kvalifikaciona ciklusa. Izabran je u martu 2021. godine i uspeo je, uprkos lošoj situaciji u FSS-u, da podigne reprezentaciju i odvede je na Svetsko prvenstvo u Kataru i izbori plasman u A ligu Lige nacija. Sa dobrim rezultatima rasla mu je podrška u fudbalskom svetu i ubrzo je iskoristio bezvlašće u FSS-u i postao šef organizacije, što je zasmetalo nekim fudbalskim moćnicima, bliskim najmoćnijem čoveku u Srbiji. Uz pomoć vlasti, neposredno pred put u Katar, onemogućen je izbor Nenada Bjekovića, Piksijevog favorita za predsednika FSS-a, i od tada reprezentacija sve manje liči na onu koja je trijumfalno prošla kroz kvalifikacije za SP, a i selektor je polako padao u očima javnosti i činilo se da će, na zadovoljstvo oponenata kojih je puno novo vođstvo Saveza, teško ispuniti ceo ugovor koji je isticao krajem 2023. godine.
Ipak, pod Stojkovićem, reprezentacija je jesenas uspela da se plasira na Evropsko prvenstvo, prvi put nakon pet neuspešnih kvalifikacionih ciklusa, doduše, zahvaljujući i slabijoj grupi u koju je dopala, ali aktuelni selektor je postao prvi nakon Osima koji je povezao dva plasmana na velika takmičenja. Ipak, ni to mu nije garantovalo da će ostati selektor, naročito što su ga neki čelni ljudi FSS-a, pre svih potpredsednik Branislav Nedimović, na mnogo načina opstruirali i bojkotovali.
Ali, desio se preokret i Stojkoviću je prvo garantovano da će voditi ekipu u Nemačkoj, a prošle nedelje mu je ponuđen novi trogodišnji ugovor i prilika da reprezentaciju odvede i na SP u SAD 2026. godine. Na osnovu rezultata to je nesporno zaslužio, no, osnovano se sumnja da nije to bilo presudno, već podrška koju je javno dao Vučićevoj listi pred decembarske parlamentarne izbore.
Ostaje da se vidi da li će sada, kada je objavom vernosti vlastima uklonio sa puta neke protivnike, takođe bliske predsedničkom dvoru, uspeti da povrati pozitivnu atmosferu i dobre igre koji su obeležili kvalifikacioni put do Katara, napravi dobar rezultat u Nemačkoj i potom odvede reprezentaciju na još jedno veliko takmičenje, a sve u skladu sa parolom “Srbija ne sme da stane”.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Besmisleno je reći da nas je iznenadila smrt čoveka koji je zagazio u 96. godinu, ali smo nekako počeli da verujemo da je besmrtan i da će, u najmanju ruku, dogurati do stote. Ali, Ivan Ivanji je uvek bio svojeglav. Obavio je što je imao na ovom svetu i otišao pod svojim uslovima
Ivana Ivanjija sam oduvek doživljavao vanvremenski, u neodređenoj starosnoj dobi. Ni mlad, ni star. Nikada ga nisam video u žurbi, nervoznog, već uvek smirenog. Plenio je razboritošću. Delovao je terapeutski na sagovormike
Naravno da je Ivan Ivanji mrzeo Hitlera i hitlerovce, ali nije mrzeo Nemce. Ćirilicu i latinicu nije video kao idejne protivnike, već kao bečkerečke komšije
Nakon što je nekoliko njihovih lista oboreno, “Biramo Beograd” i “Kreni-Promeni” nagovestili su da izlaze iz izborne trke. U ponedeljak 13. maja – na nekadašnji Dan bezbednosti – opozicione izborne liste počele su da padaju. Već sledećega dana najavljen je potencijalni izlazak iz izbornog procesa. Međutim, veče je donelo uverenje da će opozicione liste ipak biti proglašene i naći se pred građanima 2. juna. Možda
“Očigledno nije moguće izbeći kritičke tonove koje međusobno upućuju stranke koje su se opredelile za bojkot i stranke koje izlaze na izbore. To rezultira apsurdnom situacijom u kojoj opozicione stranke veliki deo energije usmeravaju na delegitimizaciju dojučerašnjih saveznika umesto da se posvete kritici aktuelne vlasti. Ne bi trebalo posebno ni naglašavati u kojoj meri sve ovo demotivišuće deluje na biračko telo, posebno na onaj ‘mekši’ deo koji ne glasa za vladajuću stranku, ali ne spada u sigurne glasače opozicije
Ako u Srebrenici nije bilo genocida, znači li to i da su nevini pojedinci osuđeni za ovo delo, poput Ratka Mladića i Radovan Karadžića? Republika Srbija – čisto da se na zaboravi – priznaje Haški sud
Opozicija koja ide na izbore možda nije računala sa ovolikim saplitanjem od „svoje“ čaršije, ali je morala da računa na Vučićeve igre. Imaju vrlo malo vremena da pokažu da li su iole spremni za to ili su gologuzi krenuli u koprive
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!