U ponedeljak ujutru počeli su protesti četiri udruženja poljoprivrednika – Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije, Udruženja poljoprivrednih proizvođača Subotice, Saveza udruženja poljoprivrednika Banata i Udruženja poljoprivrednika Aradac, a dok ovaj broj odlazi u štampu pobunjeni poljoprivrednici koji su blokirali brojne saobraćajnice, uglavnom u Vojvodini, još uvek nisu dobili nikakav odgovor od vlasti na svoju listu zahteva.
Na prvom mestu poljoprivredni proizvođači traže ukidanje akciza na gorivo i uređenje tržišta prometa i robne berze, a od Ministarstva poljoprivrede zahtevaju da subvencija po hektaru za biljnu proizvodnju iznosi 35.000 dinara i da bude isplaćena najkasnije do 31. marta, da premija za mleko bude 19 dinara po litru, a podsticaji za priplodne mlečne krave 40.000 dinara po grlu itd.
Najviše pažnje javnosti privukao je slučaj iz Bavaništa, gde je grupa funkcionera i članova Srpske napredne stranke blokirala vozilima kuću Jovana Jovanova, jednog od organizatora protesta, kao nekakav vid kontrablokade, pošto je on prethodno sa grupom poljoprivrednika iz tog mesta blokirao put za Pančevo. Kako je policija bila nemoćna, u pomoć porodici Jovanov su došli pobunjeni paori i traktorima opkolili i blokirali vozila naprednjaka. To je nateralo Vučićeve sledbenike da odstupe, ali Jovan Jovanov kaže da se brine za svoju i bezbednost svoje porodice, te da nema poverenja u policiju i da će uz njih u narednim danima biti komšije i prijatelji iz Bavaništa, koji su podelili dežurstva.
Mladi i ratovi devedesetih
Neznanje i pristrasnost
Znanje o ratovima devedesetih koje mladi u Srbiji poseduju je, po njihovoj sopstvenoj proceni, veoma skromno, kao i znanje istorije uopšte; takođe, ni znanje o broju žrtava nije veliko i većina mladih ga potcenjuje. Ono što znaju uglavnom je pristrasno, jer poseduju više znanja o događajima u kojima su žrtve bili Srbi, a malo znaju o onima gde su žrtve pripadnici drugih etničkih grupa. Ovo su neki od zaključaka istraživanja “Stavovi mladih u Srbiji o ratovima devedesetih”, koje su sprovele Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) i agencija za istraživanje javnog mnjenja “SmartPlus”.
Cilj je bio da se sazna koliko mladi znaju o ratovima u bivšoj Jugoslaviji, njihovim akterima i počiniocima ratnih zločina, Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu, NATO bombardovanju, Kosovu i suočavanju sa prošlošću, naročito pošto je u poslednjih nekoliko godina zabeležen značajan porast negiranja i revidiranja činjenica o zločinima koji su počinjeni tokom ovih ratova.
Da se ta tema obrađivala u školama “malo” ili “nimalo”, smatraju tri četvrtine ispitanika starosti između 18 i 30 godina, a autor istraživanja Rodoljub Jovanović kaže da mladi najviše znaju o događajima koji su ugrozili srpsku etničku grupu.
“Njihovi stavovi baziraju se manje na znanju, a više na osećanjima”, objašnjava Jovanović, i navodi da su kao najveće zločine iz ratova devedesetih mladi naveli operacije hrvatske vojske i policije “Oluja” i “Bljesak” iz 1995. godine, a Anja Zloporubović iz YIHR-a smatra da se kod mladih stvorio svojevrstan strah od razgovora o tim ratovima, i to izbegavanje dovodi do neznanja i na koncu do iracionalne mržnje.
Predsednik u kampanji
Napredna matematika i manipulacija
Aleksandar Vučić je u punoj funkcionerskoj kampanji i neumorno nastavlja da se hvali svojim podvizima, “neviđenim u novijoj istoriji Srbije”, pa je tako objavio da je samo u Nišu “otvorio” deset fabrika, što je podstaklo tamošnje novinare i analitičare da sve provere i dokažu po ko zna koji put da predsednik Srbije, najblaže rečeno, ne govori istinu.
“Deseta fabrika stiže u Niš. Reč je o Aristonu, italijanskoj kompaniji sa prihodom od preko tri milijarde evra na godišnjem nivou. Dobro došli u Srbiju!”, objavio je predsednik Srbije na svom Instagram profilu i nabrojao prethodnih devet za koje je, kako kaže, zaslužan što rade i zapošljavaju u Nišu: Džonson elektrik, Aster tekstil, Leoni, Cumtobel, Spintek, Šinju, IMI, Jisi i Palfinger.
Međutim, u stvarnosti je drugačije, što je lako vidljivo i dokazivo: Ariston je u najavi, pogoni Palfingera i Jisija su u izgradnji, Spintek postoji samo na tabli zakačenoj na jednoj hali, a Šinju je već treću godinu na probnom radu sa 150 zaposlenih, umesto hiljadu najavljenih.
A od pet fabrika koje zaista rade, za dolazak tri je delom zaslužna prethodna vlast predvođena Demokratskom strankom – Džonson elektrik, Leoni i Aster tekstil.
“Predsednik Srbije očigledno ima problem i sa matematikom. Na jednostavno pitanje koliko fabrika u Nišu radi i ima proizvodnju, uvek ima drugačiji odgovor: 2018. kaže šest, a 2019. ih je pet. Ove godine ima čak tri pokušaja – prvo osam, pa devet, da bi sad, pred izbore, na spisku bilo deset fabrika sa zaposlenim radnicima i proizvodnjom”, objasnio je za “Danas” poznati niški aktivista Danijel Dašić.
Prekid fudbalske utakmice u Zemunu
Fantomke i pesničenje u trećem rangu
foto: youtube / fudbalski savez beograda…
Trojica navijačkih huligana nalaze se u pritvoru i ispitani su u Višem javnom tužilaštvu (VJT) u Beogradu zbog sumnje da su počinili krivična dela na stadionu u Zemunu i izazvali prekid utakmice između istoimene domaće ekipe i beogradskog Rada. Dvojica su pripadnici navijačke grupe tima sa Banjice, jedan od njih je vođa, i oni se sumnjiče za nasilničko ponašanje jer su fizički napali policajce, a u posebnom postupku se goni navijač Zemuna, koji je za sada jedini identifikovani iz grupe koja je fizički napala golmana Rada.
Utakmica 14. kola Srpske lige Beograd (treći rang) između Zemuna i Rada trajala je svega 17 minuta, jer je tada, iako je domaća ekipa vodila sa 2:0, grupa zemunskih huligana sa fantomkama na glavi utrčala u teren, sa gola gostiju skinula šal sa grbom Rada i potom istukla golmana gostujuće ekipe koji je pokušao da odbrani svoju amajliju. To je izazvalo navijačku grupu Rada da na drugom kraju stadiona provali u teren i sukobi se sa policajcima na atletskoj stazi. Nakon desetak minuta situacija je bila pod kontrolom organa reda, i delegat i glavni sudija su odlučili da se utakmica nastavi, ali su igrači Rada odbili da izađu na teren jer im je golman Luka Mitrović zadobio potres mozga.
Za sada se ne zna da li će Tužilaštvo proširiti listu optuženih za nemile događaje, neizvesno je i kakav će biti sudski epilog, ne zna se još ni odluka Fudbalskog saveza Beograd o sudbini utakmice. A nekako je jedino izvesno da će nakon ovog slučaja još manji broj pravih ljubitelja fudbala posećivati naše stadione.
Priznanje tehničke premijerke
Kragujevački Skadar na Bojani
Naprednjaci znaju da obećavaju jedno te isto od jednih do drugih izbora i mnogi su im projekti poput zidanja Skadra na Bojani, ali za jedan je konačno premijerka Ana Brnabić priznala da liči epskoj gradnji koja se otegla u večnost. Reč je o Centru izvrsnosti u Kragujevcu, koji će po novom obećanju vlasti konačno biti završen u maju naredne godine.
Tehnička premijerka je priznala da je izgradnja ove naučnoistraživačke ustanove jedan od projekata koji predugo traju, ali i u ovom slučaju su neke druge sile krive, baš kao vile u čuvenoj narodnoj pesmi.
“Svima u Vladi, u Kragujevcu i na Univerzitetu bila je velika frustracija što je taj projekat postao Skadar na Bojani. Bilo je mnogo problema u njegovoj izgradnji. On se u celosti finansira iz budžeta Srbije, preko kredita Evropske investicione banke, što ga je dodatno usporavalo. A ovde je posebno problematično bilo što je firma koja ga je gradila otišla u bankrot, pa smo morali da raskidamo ugovor i raspisujemo novi tender. Onda je krenuo rat u Ukrajini, onda su sve cene porasle, onda smo morali da potvrđujemo različitim studijama da to jesu te cene, kako bismo dobili odobrenje Evropske investicione banke”, izjadala se Ana Brnabić prilikom predizbornog obilaska Kragujevca, a zabeležio “Glas Šumadije”.
Izgradnja je počela 2015. godine i trebalo je da traje dve godine. Ali, zbog stečaja izvođača gradilište je zatvoreno, a otvoreno je ponovo u septembru prošle godine, kada je rečeno da će radovi trajati godinu dana. Budući Centar izvrsnosti prostiraće se na 11.500 kvadrata, a njegova izgradnja koštaće preko 18 miliona evra.
Gaženje medijskih zakona
TV Pink po starom
Samo četiri dana nakon usvajanja novog Zakona o elektronskim medijima, Televizija Pink ga je grubo pogazila, baš kao što je gazila i prethodni, emitujući emisiju “DNK”, u kojoj se utvrđuje roditeljstvo maloletne dece i javno iznose neprimereni detalji iz života roditelja. Na novi slučaj upozorila je “Fondacija Slavko Ćuruvija” (FSĆ) i podnela Regulatornom telu za elektronske medije (REM) prijavu protiv Pinka.
“Televizija Pink, osim što ne poštuje sopstveni elaborat, ignoriše novi zakon kao što je ignorisala i stari. Uprkos izričitoj zabrani utvrđivanja očinstva u programu, nastavila je da emituje emisiju ‘DNK’, u kojoj se radi upravo to”, navodi FSĆ u saopštenju i naglašava da Zakon o elektronskim medijima zabranjuje emitovanje sadržaja “usmerenog na utvrđivanje identiteta maloletnikovih roditelja (npr. osporavanje, odnosno utvrđivanje očinstva ili materinstva), bez obzira na to da li je on pod roditeljskim staranjem”.
Fondacija je nedavno objavila analizu programskog elaborata Pinka i utvrdila da ova televizija nije ispunila 16 od 23 obećanja na osnovu kojih je obnovila dozvolu za emitovanje s nacionalnom pokrivenošću na još osam godina – umesto drastičnog smanjenja, rijaliti program je proširen, a umesto obećanog kulturnog, školskog i naučnog programa gledaoci su dobili duplo više sati režimske propagande. Zato FSĆ zaključuje da je REM trebalo da pokrene postupak oduzimanja dozvole Pinku, kako zbog nepoštovanja elaborata, tako i zbog drastičnog kršenja zakona i podzakonskih akata.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Stvari se odigravaju zapanjujućom brzinom, jednako zapanjujućom kao i brzina kojom je Vučić priznao ubedljiv poraz. Nestrpljenje je razumljivo, ali nije na mestu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.