Izgradnja fabrike vode u Kikindi, vredne 11 miliona evra, privodi se kraju i početak probnog rada očekuje se krajem oktobra, saopštili su gradski čelnici nakon obilaska gradilišta i slavodobitno poručili da će konačno biti rešen jedan od najvećih problema Kikinde – bakteriološki i hemijski neispravna voda u gradskom vodovodu. Međutim, “Kikindske” podsećaju da su naprednjaci potrošili deceniju a da još nisu završili projekat koji je trebalo da bude gotov još pre sedam godina, jer je novac obezbeđen još krajem 2012, za vreme vlasti Demokratske stranke.
Naime, tada je bio ugovoren veoma povoljan kredit Nemačke razvojne banke (KfW), uz asistenciju vlada Nemačke i Srbije, ali su naprednjaci po dolasku na vlast u Kikindi, krajem 2013. godine, odbacili taj projekat i krenuli u pravljenje javno-privatnog partnerstva sa investitorima iz Italije. Na sreću po gradski budžet i građane Kikinde, planovi su im propali (Zrenjanin nije bio te sreće), a i Vlada Srbije je preko ministarke Zorane Mihajlović naložila povratak na ugovor sa KfW-om, pa se sa zakašnjenjem od dve godine krenulo u posao. No, onda su kikindski naprednjaci započeli reorganizaciju javnog sektora i gašenje dotadašnjeg Javnog komunalnog preduzeća, pa su potom promenili nekoliko direktora novoosnovanog JP “Kikinda”, i tako dodatno prolongirali izgradnju fabrike vode. No, to ih nije sprečavalo da pred svake izbore obećavaju ispravnu vodu iz vodovoda za dve do tri godine. I kako su u Kikindi svi mediji osim “Kikindskih” pod naprednjačkom kontrolom, građani su očigledno svaki put poveravali u ta obećanja i na izborima ponovo ukazivali poverenje Vučićevoj ekipi.
I sada, bez obzira što je do 2016. godine mogla biti izgrađena, naprednjaci kao junačko i dosad neviđeno delo najavljuju skoro otvaranje fabrike vode mada je, izgleda, i najnoviji rok u oktobru lažan i pre će biti da će svečano otvaranje tempirati pred prolećne izbore.
foto: sava radovanović / tanjug…
Novčana pomoć za mlade
Nova tura “novca iz helikoptera”
Jedna od mera vlasti za ublažavanje protesta građana koji su preplavili Beograd i druge gradove nakon masovnih ubistava u Beogradu i okolini Mladenovca početkom maja, bila je najava nove ture tzv. “helikopterskih para”, a ovoga puta abonenti državne pomoći od 10.000 dinara su svi mladi do 16 godina starosti, odnosno njihove majke, a izuzetno očevi, staratelji ili hranitelji.
Nova mera, koju je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio početkom juna, usvojena je krajem jula kao zakon u Skupštini Srbije, a pre neki dan na portalu Uprave za trezor počelo je elektronsko prijavljivanje za isplatu novčane pomoći. Kako je u utorak izjavio ministar finansija Siniša Mali, do tog dana prijavljeno je skoro 600 hiljada dece, a on očekuje da će do 20. septembra biti prijavljena većina od oko 1,2 miliona mladih u Srbiji koji imaju najviše 16 godina.
Isplata novčane pomoći počeće 25. septembra, a kako je rečeno, država je za novo bacanje “novca iz helikoptera” izdvojila 100 miliona evra.
foto: fejsbuk…
Podrška iz Novog Sada ženama u BIH
Stradanje žena po istom obrascu
Aktivistkinje i građanke Novog Sada podržale su žene Bosne i Hercegovine koje protestuju širom zemlje nakon svirepog ubistva Nizame Hećimović i još dvoje ljudi u Gradačcu. Sa skupa na Trgu slobode upućene su poruke solidarnosti, a okupljene žene su sa poređana 24 para ženskih crvenih cipela podsetile na 24 femicida koji su se dogodili u Srbiji od početka godine.
“Nizama Hećimović je prijavila policiji da trpi partnersko nasilje, ali nije dobila neophodnu zaštitu institucija. I više od toga, lokaciju na kojoj se krila njenom ubici odala je, kako se osnovano sumnja, osoba iz redova policije. Zar to nije obrazac koji se godinama unazad ponavlja i u Srbiji i zar takav ili sličan opis stradanja nismo pročitali u medijskim izveštajima o ubistvima žena iz našeg grada i naše zemlje?”, saopštili su iz lokalnog pokreta Bravo i naglasili da ne postoji hitniji i važniji posao institucija od suzbijanja muškog nasilja nad ženama i devojčicama, jer je u čitavom regionu poprimilo epidemijske razmere.
Gaf čačanskog “Autoprevoza”
Malo im gradskih subvencija
04-04…
Rukovodstvo Javnog preduzeća “Autoprevoz” iz Čačka odlučilo je da ukine popust na karte za decu i penzionere što je izazvalo negativne reakcije građana, a pažnju javnosti je zaslužilo i obaveštenje firme sa pravopisnom greškom istaknuto na staničnom šalteru.
Pre desetak dana penzioneri iz Čačka i Kraljeva više nisu mogli da koriste kartice za 40 odsto popusta, a i starosna granica za decu koja ne plaćaju kartu spuštena je sa osam na četiri godine. Na odštampanom obaveštenju na Autobuskoj stanici piše “Nevaže popusti 40 % autoprevoz”, a “Čačanske novine” su tim povodom zaključile da odluka “Autoprevoza” osim što nije u skladu sa poslovnim moralom, nije u skladu ni sa pravopisom.
Ali, nakon mnogobrojnih kritika građana i medijskih priloga, direktorka Dušica Stevanović Lužanin je saopštila kako je Nadzorni odbor odlučio da penzionerski popust ostaje, a da besplatan prevoz imaju deca do pet godina. Čačanski prevoznik inače dobija značajan novac iz gradskog budžeta, oko 250 miliona dinara godišnje, kao i subvencije iz okolnih opština gde obavlja usluge prevoza, tako da je rukovodstvo pokušalo, po sistemu APP (ako prođe, prođe), da zakidanjem građana obezbedi ekstraprofit.
04-01…
Klasična muzika na Zlatiboru
Peti Festival “Zlatni zvuci”
Hotel “Palisad” na Zlatiboru biće od subote domaćin Festivala klasične muzike “Zlatni zvuci”, kako je najavio idejni tvorac i direktor Festivala, pijanista i profesor klavira Dušan Aksentijević. Tokom pet večeri publika će čuti izvođenje dela Šuberta, Štrausa, Mocarta i drugih velikana muzike, kao i savremenih srpskih kompozitora.
“Klasičnu muziku smo izmestili iz koncertne sale i pružili priliku gostima na Zlatiboru da u kraju poznatom po trubama i etno pevanju uživaju i u ovakvoj kulturnoj ponudi. Festival okuplja i spaja na jednom mestu ljude iz različitih sredina i stvara plodno tlo za klasičnu muziku i van prestonice”, objašnjava Aksentijević.
Prve večeri nastupiće Festivalski kvartet predvođen pijanistom prof. Borisom Kraljevićem, koji je i umetnički direktor Festivala, a u nedelju sopran Sonja Šarić, uz pratnju Dušana Aksentijevića na klaviru. U ponedeljak će se predstaviti Anđela Bratić (flauta) i Sanja Vukosavljević Milenić (klavir), a u utorak tenor Stevan Karanac, uz klavirsku pratnju Žarka Golubovića. Poslednje večeri, u sredu, u “Palisadu” će nastupiti Mešoviti hor Umetničkog ansambla Ministarstva odbrane “Stanislav Binički”, pod upravom dirigentkinje Dijane Cvetković. Ulaz na sve koncerte je besplatan.
Uz “Zlatne zvuke” stao je Srpski filantropski forum, a Jelena Bratić iz ove krovne organizacije društveno odgovornih kompanija i fondacija veruje da će festival uskoro imati i filantropsku komponentu, kroz podršku mladim talentima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Ljubavi smo naučili vatru, da zemlja nam više ne gori”. To je stih Vaska Pope, jednog od naših najvećih pesnika koji je rođen u selu Grebenac, na obodu Deliblatske peščare, u jednom od naselja koja su direktno bila ugrožena vatrom. Uprkos nadljudskim naporima vatrogasaca, dobrovoljaca i meštana, uprkos pomoći koju studenti i građani šalju nemajući šta drugo da čine, uprkos apelima da se ranije zatraži strana pomoć, šumski požar u Pesku se ovog leta sasvim oteo kontroli i nastala je šteta koja će se sanirati decenijama. Neko bi mogao da zaključi kako je Pesak u plamenu parabola današnje Srbije solidarnih građana i studenata kojima vlada zloćudni režim koji nije dostojan da štiti ekosisteme kakva je Peščara, da čuva naša prirodna blaga, našu zemlju
Uprkos tome što nema jasnog diskontinuiteta u radu Sektora za vanredne situacije, opšti utisak stručne javnosti je da reakcija na požar u Deliblatskoj peščari nije bila adekvatna. Na retkim snimcima videlo se da vatrogasaca nema dovoljno, da su u pomoć priticala lokalna dobrovoljna vatrogasna društva i da je prisustvo tehnike neprimereno veličini požara. Komentatorima su u oči upadale najčešće dve činjenice – da su u Peščari korišćeni kamioni cisterne FAP i TAM, koji se ne proizvode 40 i više godina
Velike nejednakosti među decom, preobimni programi, loš položaj nastavnika, nedostatak kadra i sve veća centralizacija, neke su od neuralgičnih tačaka naših osmogodšnjih škola, kaže za “Vreme” profesor Aleksandar Baucal. Kakvo nas onda sutra čeka? Zašto svi đaci osmog razreda iz Srbije u proseku zaostaju za vršnjacima iz Evropske unije i kako to promeniti? Kako u tom duhu učitelj Predrag Starčević, čovek kome je njegov posao misija, uči decu pravim vrednostima
Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije
Otmica Ivana Stambolića usred dana u Košutnjaku bila je i poruka svima koji su se suprotstavljali režimu. Ako vlast odluči da nestaneš, neće biti ni svedoka, ni tragova, ni istrage. Neće biti čak ni vesti da te nema. O tome koliko je država bila pretvorena u sredstvo privatnog opstanka na vlasti govori i zaključak suda: pripadnici JSO i čelnici Resora državne bezbednosti nisu delovali kao samostalna kriminalna grupa, već su državni aparat sile upotrebili za očuvanje političke vlasti jednog čoveka
Za samo dve godine, od početka rata u Gazi oktobra 2023, izvoz srpske municije za Izrael povećao se 42 puta i tokom 2025. i početkom ove godine dostigao 133 miliona dolara. Sve to uprkos izjavi predsednika Aleksandra Vučića juna prošle godine da Srbija obustavlja sav vojni izvoz. Samo u prva dva meseca 2026. organizovano je 14 kargo letova za Izrael, u poređenju sa 32 tokom čitave 2025. Vojne veze nisu jednosmerne. Izraelski “Elbit Systems” je krajem 2024. Srbiji prodao savremene artiljerijske sisteme, dronove i opremu u vrednosti od 335 miliona dolara. Opremu je vlast u Beogradu upotrebila za masovno praćenje svojih protivnika
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda
Petnaest godina ove vlasti se ogledaju u tome što duže od mesec dana nadležni ne umeju da ugase požar u Deliblatskoj peščari. Tu ne pomažu nikakve teorije zavere
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.