

Tabloidi
Zvučni top: Šta sve režimski mediji prećutkuju
„Specijalnu emisiju“ o zvučnom topu izbacili su Pink, Prva, B92 i Informer TV. Šta se u njoj tvrdi, a šta se prećutkuje


Izgradnja fabrike vode u Kikindi pri kraju
Izgradnja fabrike vode u Kikindi, vredne 11 miliona evra, privodi se kraju i početak probnog rada očekuje se krajem oktobra, saopštili su gradski čelnici nakon obilaska gradilišta i slavodobitno poručili da će konačno biti rešen jedan od najvećih problema Kikinde – bakteriološki i hemijski neispravna voda u gradskom vodovodu. Međutim, “Kikindske” podsećaju da su naprednjaci potrošili deceniju a da još nisu završili projekat koji je trebalo da bude gotov još pre sedam godina, jer je novac obezbeđen još krajem 2012, za vreme vlasti Demokratske stranke.
Naime, tada je bio ugovoren veoma povoljan kredit Nemačke razvojne banke (KfW), uz asistenciju vlada Nemačke i Srbije, ali su naprednjaci po dolasku na vlast u Kikindi, krajem 2013. godine, odbacili taj projekat i krenuli u pravljenje javno-privatnog partnerstva sa investitorima iz Italije. Na sreću po gradski budžet i građane Kikinde, planovi su im propali (Zrenjanin nije bio te sreće), a i Vlada Srbije je preko ministarke Zorane Mihajlović naložila povratak na ugovor sa KfW-om, pa se sa zakašnjenjem od dve godine krenulo u posao. No, onda su kikindski naprednjaci započeli reorganizaciju javnog sektora i gašenje dotadašnjeg Javnog komunalnog preduzeća, pa su potom promenili nekoliko direktora novoosnovanog JP “Kikinda”, i tako dodatno prolongirali izgradnju fabrike vode. No, to ih nije sprečavalo da pred svake izbore obećavaju ispravnu vodu iz vodovoda za dve do tri godine. I kako su u Kikindi svi mediji osim “Kikindskih” pod naprednjačkom kontrolom, građani su očigledno svaki put poveravali u ta obećanja i na izborima ponovo ukazivali poverenje Vučićevoj ekipi.
I sada, bez obzira što je do 2016. godine mogla biti izgrađena, naprednjaci kao junačko i dosad neviđeno delo najavljuju skoro otvaranje fabrike vode mada je, izgleda, i najnoviji rok u oktobru lažan i pre će biti da će svečano otvaranje tempirati pred prolećne izbore.


Jedna od mera vlasti za ublažavanje protesta građana koji su preplavili Beograd i druge gradove nakon masovnih ubistava u Beogradu i okolini Mladenovca početkom maja, bila je najava nove ture tzv. “helikopterskih para”, a ovoga puta abonenti državne pomoći od 10.000 dinara su svi mladi do 16 godina starosti, odnosno njihove majke, a izuzetno očevi, staratelji ili hranitelji.
Nova mera, koju je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio početkom juna, usvojena je krajem jula kao zakon u Skupštini Srbije, a pre neki dan na portalu Uprave za trezor počelo je elektronsko prijavljivanje za isplatu novčane pomoći. Kako je u utorak izjavio ministar finansija Siniša Mali, do tog dana prijavljeno je skoro 600 hiljada dece, a on očekuje da će do 20. septembra biti prijavljena većina od oko 1,2 miliona mladih u Srbiji koji imaju najviše 16 godina.
Isplata novčane pomoći počeće 25. septembra, a kako je rečeno, država je za novo bacanje “novca iz helikoptera” izdvojila 100 miliona evra.


Aktivistkinje i građanke Novog Sada podržale su žene Bosne i Hercegovine koje protestuju širom zemlje nakon svirepog ubistva Nizame Hećimović i još dvoje ljudi u Gradačcu. Sa skupa na Trgu slobode upućene su poruke solidarnosti, a okupljene žene su sa poređana 24 para ženskih crvenih cipela podsetile na 24 femicida koji su se dogodili u Srbiji od početka godine.
“Nizama Hećimović je prijavila policiji da trpi partnersko nasilje, ali nije dobila neophodnu zaštitu institucija. I više od toga, lokaciju na kojoj se krila njenom ubici odala je, kako se osnovano sumnja, osoba iz redova policije. Zar to nije obrazac koji se godinama unazad ponavlja i u Srbiji i zar takav ili sličan opis stradanja nismo pročitali u medijskim izveštajima o ubistvima žena iz našeg grada i naše zemlje?”, saopštili su iz lokalnog pokreta Bravo i naglasili da ne postoji hitniji i važniji posao institucija od suzbijanja muškog nasilja nad ženama i devojčicama, jer je u čitavom regionu poprimilo epidemijske razmere.
Gaf čačanskog “Autoprevoza”




Hotel “Palisad” na Zlatiboru biće od subote domaćin Festivala klasične muzike “Zlatni zvuci”, kako je najavio idejni tvorac i direktor Festivala, pijanista i profesor klavira Dušan Aksentijević. Tokom pet večeri publika će čuti izvođenje dela Šuberta, Štrausa, Mocarta i drugih velikana muzike, kao i savremenih srpskih kompozitora.
“Klasičnu muziku smo izmestili iz koncertne sale i pružili priliku gostima na Zlatiboru da u kraju poznatom po trubama i etno pevanju uživaju i u ovakvoj kulturnoj ponudi. Festival okuplja i spaja na jednom mestu ljude iz različitih sredina i stvara plodno tlo za klasičnu muziku i van prestonice”, objašnjava Aksentijević.
Prve večeri nastupiće Festivalski kvartet predvođen pijanistom prof. Borisom Kraljevićem, koji je i umetnički direktor Festivala, a u nedelju sopran Sonja Šarić, uz pratnju Dušana Aksentijevića na klaviru. U ponedeljak će se predstaviti Anđela Bratić (flauta) i Sanja Vukosavljević Milenić (klavir), a u utorak tenor Stevan Karanac, uz klavirsku pratnju Žarka Golubovića. Poslednje večeri, u sredu, u “Palisadu” će nastupiti Mešoviti hor Umetničkog ansambla Ministarstva odbrane “Stanislav Binički”, pod upravom dirigentkinje Dijane Cvetković. Ulaz na sve koncerte je besplatan.
Uz “Zlatne zvuke” stao je Srpski filantropski forum, a Jelena Bratić iz ove krovne organizacije društveno odgovornih kompanija i fondacija veruje da će festival uskoro imati i filantropsku komponentu, kroz podršku mladim talentima.


„Specijalnu emisiju“ o zvučnom topu izbacili su Pink, Prva, B92 i Informer TV. Šta se u njoj tvrdi, a šta se prećutkuje


Šta poručuje režim koji slavi čoveka osuđenog za genocid i zločine protiv čovječnosti? Zašto je Rasim Ljajić jedini na derbiju reagovao kako dolikuje? Zbog čega Vučić više nije mogao odlagati narodno izjašnjavanje? Gde su tu opozicija i studenti? I kako je Srbija postala umorna od lidera


“Nisam ravnodušna prema tome što neko može da me vidi, čuje ili fotografiše, ali prva reakcija mi je bila bes”, kaže za “Vreme” studentkinja Milica čiji je telefon napadnut špijunskim softverom. “Mogli su da upale kameru dok se tuširamo, pričamo privatne stvari. Nije normalno ovo što se dešava... Mislim da je takvom sloju ljudi čak neshvatljivo da nešto može da funkcioniše bez ucene, bez potplaćivanja, nego samo uz čistu volju, želju i entuzijazam da uspemo u našoj borbi”


Kada se BIA (na slici) zainteresuje za nekoga, tvrde izvori “Vremena”, preko svojih spavača u medijima ili političkim strankama pusti neku optužbu, najčešće da taj i taj sarađuje sa tajnim službama druge zemlje, da je izdajnik, strani plaćenik i slično. Na osnovu toga, od tužioca se pribavi potrebna dozvola za nadzor komunikacija, što onda predstavlja pravno pokriće za špijuniranje svake vrste


Srbija se u Evropi sada i javno naziva “žarištem” na kojem se vrbuju i za sabotaže obučavaju ruski ljudi. O tome se u Beogradu samo ćuti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve