
Novi broj „Vremena“
Rat oko KK Partizan: Između režima i navijača
Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan
foto: kikindske
Izgradnja fabrike vode u Kikindi pri kraju
Izgradnja fabrike vode u Kikindi, vredne 11 miliona evra, privodi se kraju i početak probnog rada očekuje se krajem oktobra, saopštili su gradski čelnici nakon obilaska gradilišta i slavodobitno poručili da će konačno biti rešen jedan od najvećih problema Kikinde – bakteriološki i hemijski neispravna voda u gradskom vodovodu. Međutim, “Kikindske” podsećaju da su naprednjaci potrošili deceniju a da još nisu završili projekat koji je trebalo da bude gotov još pre sedam godina, jer je novac obezbeđen još krajem 2012, za vreme vlasti Demokratske stranke.
Naime, tada je bio ugovoren veoma povoljan kredit Nemačke razvojne banke (KfW), uz asistenciju vlada Nemačke i Srbije, ali su naprednjaci po dolasku na vlast u Kikindi, krajem 2013. godine, odbacili taj projekat i krenuli u pravljenje javno-privatnog partnerstva sa investitorima iz Italije. Na sreću po gradski budžet i građane Kikinde, planovi su im propali (Zrenjanin nije bio te sreće), a i Vlada Srbije je preko ministarke Zorane Mihajlović naložila povratak na ugovor sa KfW-om, pa se sa zakašnjenjem od dve godine krenulo u posao. No, onda su kikindski naprednjaci započeli reorganizaciju javnog sektora i gašenje dotadašnjeg Javnog komunalnog preduzeća, pa su potom promenili nekoliko direktora novoosnovanog JP “Kikinda”, i tako dodatno prolongirali izgradnju fabrike vode. No, to ih nije sprečavalo da pred svake izbore obećavaju ispravnu vodu iz vodovoda za dve do tri godine. I kako su u Kikindi svi mediji osim “Kikindskih” pod naprednjačkom kontrolom, građani su očigledno svaki put poveravali u ta obećanja i na izborima ponovo ukazivali poverenje Vučićevoj ekipi.
I sada, bez obzira što je do 2016. godine mogla biti izgrađena, naprednjaci kao junačko i dosad neviđeno delo najavljuju skoro otvaranje fabrike vode mada je, izgleda, i najnoviji rok u oktobru lažan i pre će biti da će svečano otvaranje tempirati pred prolećne izbore.

Jedna od mera vlasti za ublažavanje protesta građana koji su preplavili Beograd i druge gradove nakon masovnih ubistava u Beogradu i okolini Mladenovca početkom maja, bila je najava nove ture tzv. “helikopterskih para”, a ovoga puta abonenti državne pomoći od 10.000 dinara su svi mladi do 16 godina starosti, odnosno njihove majke, a izuzetno očevi, staratelji ili hranitelji.
Nova mera, koju je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio početkom juna, usvojena je krajem jula kao zakon u Skupštini Srbije, a pre neki dan na portalu Uprave za trezor počelo je elektronsko prijavljivanje za isplatu novčane pomoći. Kako je u utorak izjavio ministar finansija Siniša Mali, do tog dana prijavljeno je skoro 600 hiljada dece, a on očekuje da će do 20. septembra biti prijavljena većina od oko 1,2 miliona mladih u Srbiji koji imaju najviše 16 godina.
Isplata novčane pomoći počeće 25. septembra, a kako je rečeno, država je za novo bacanje “novca iz helikoptera” izdvojila 100 miliona evra.

Aktivistkinje i građanke Novog Sada podržale su žene Bosne i Hercegovine koje protestuju širom zemlje nakon svirepog ubistva Nizame Hećimović i još dvoje ljudi u Gradačcu. Sa skupa na Trgu slobode upućene su poruke solidarnosti, a okupljene žene su sa poređana 24 para ženskih crvenih cipela podsetile na 24 femicida koji su se dogodili u Srbiji od početka godine.
“Nizama Hećimović je prijavila policiji da trpi partnersko nasilje, ali nije dobila neophodnu zaštitu institucija. I više od toga, lokaciju na kojoj se krila njenom ubici odala je, kako se osnovano sumnja, osoba iz redova policije. Zar to nije obrazac koji se godinama unazad ponavlja i u Srbiji i zar takav ili sličan opis stradanja nismo pročitali u medijskim izveštajima o ubistvima žena iz našeg grada i naše zemlje?”, saopštili su iz lokalnog pokreta Bravo i naglasili da ne postoji hitniji i važniji posao institucija od suzbijanja muškog nasilja nad ženama i devojčicama, jer je u čitavom regionu poprimilo epidemijske razmere.
Gaf čačanskog “Autoprevoza”


Hotel “Palisad” na Zlatiboru biće od subote domaćin Festivala klasične muzike “Zlatni zvuci”, kako je najavio idejni tvorac i direktor Festivala, pijanista i profesor klavira Dušan Aksentijević. Tokom pet večeri publika će čuti izvođenje dela Šuberta, Štrausa, Mocarta i drugih velikana muzike, kao i savremenih srpskih kompozitora.
“Klasičnu muziku smo izmestili iz koncertne sale i pružili priliku gostima na Zlatiboru da u kraju poznatom po trubama i etno pevanju uživaju i u ovakvoj kulturnoj ponudi. Festival okuplja i spaja na jednom mestu ljude iz različitih sredina i stvara plodno tlo za klasičnu muziku i van prestonice”, objašnjava Aksentijević.
Prve večeri nastupiće Festivalski kvartet predvođen pijanistom prof. Borisom Kraljevićem, koji je i umetnički direktor Festivala, a u nedelju sopran Sonja Šarić, uz pratnju Dušana Aksentijevića na klaviru. U ponedeljak će se predstaviti Anđela Bratić (flauta) i Sanja Vukosavljević Milenić (klavir), a u utorak tenor Stevan Karanac, uz klavirsku pratnju Žarka Golubovića. Poslednje večeri, u sredu, u “Palisadu” će nastupiti Mešoviti hor Umetničkog ansambla Ministarstva odbrane “Stanislav Binički”, pod upravom dirigentkinje Dijane Cvetković. Ulaz na sve koncerte je besplatan.
Uz “Zlatne zvuke” stao je Srpski filantropski forum, a Jelena Bratić iz ove krovne organizacije društveno odgovornih kompanija i fondacija veruje da će festival uskoro imati i filantropsku komponentu, kroz podršku mladim talentima.

Tuče na tribinama, režimski napadi na partijskog saborca Ostoju Mijailovića, navijačko negodovanje… „Vreme“ istražuje šta se dešava oko košarkaškog kluba Partizan

Najmoćniji čovek u državi, Aleksandar Vučić, potpuno je nemoćan pred Dijanom Hrkom, ožalošćenom ženom čija je pojava još ogolila čemu služi Ćacilend. To je naslovna tema novog „Vremena“

Odluka Dijane Hrke da stupi u štrajk glađu mora se posmatrati u dva konteksta, ljudskom i političkom. Sa ljudske strane, apsolutno svako ko stoji uz nju želi da prekine štrajk glađu i da sačuva zdravlje. Sa političke strane, njen potez je nešto na šta Aleksandar Vučić nema odgovor

Na početku je propagandno-bezbednosni kamp u Pionirskom parku bio mesto “studenata koji žele da uče”, a sada ga Vučić naziva “ostrvom slobode”. Ispada da vlast kreće u oslobađanje države. Od koga? Pa valjda od studenata i građana, nikog drugog

Veliki režimski poraz je i to što su građani, zajedno sa studentima, politički sazreli – bar ogromna većina njih. To se videlo se u Novom Sadu, čulo iz izjava građana i studenata. Sve je manje onih nestrpljivih koji očekuju da se nešto može tokom jedne noći ili jednog dana promeniti. Cilj je blizu, ali valja do njega još tabanati, sve sa ranjenim nogama. Oni studenti koji su sa od žuljeva krvavim čarapama umarširali u Novi Sad simbolički su pokazali da odlučnost postoji i da ih ništa ne može zaustaviti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve