Nezavisno udruženje novinara Srbije, uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, osamnaestu godinu zaredom dodeljuje Nagradu za istraživačko novinarstvo, koja od pre tri godine nosi ime dugogodišnjeg novinara nedeljnika “Vreme” Dejana Anastasijevića (1962–2019).
Nagrada se dodeljuje u tri kategorije: elektronski mediji (radio i televizija), štampani i onlajn mediji, a od ove godine uvedena je i nagrada publike (nakon objave nominovanih radova od strane žirija, publika će glasovima odabrati najbolji rad).
Za nagradu mogu da konkurišu autori radova koji su objavljeni u medijima u Srbiji od 30. marta prošle do 30. marta ove godine, a to je i krajnji rok za prijavu. Radove može da prijavi sam autor, njegov urednik ili redakcija, ili druge kolege.
Nagrada se dodeljuje za istraživačke novinarske radove koji se bave temama od izuzetne važnosti za građane teritorije na kojoj se medij distribuira, emituje ili koristi, otkrivaju i dokazuju nepoznate činjenice do kojih su novinari došli sopstvenim radom. Informacija o nominovanim radovima u svakoj kategoriji biće objavljena na sajtu NUNS-a, najmanje dve nedelje pre svečane dodele nagrada koja će biti održana početkom maja. Pobednici u sve tri kategorije biće nagrađeni sa po 100.000 dinara.
Prošle godine nagradu su poneli: Mladen Savatović sa N1 za dokumentarac “Ispod površine – kraljevi asfalta”, Slađana Gluščević i Miloš Katić iz istraživačke redakcije VOICE za onlajn tekst “Država imovinu 1,8 mlrd evra prodala gubitašu ABL Solventu za 51 milion evra”, te Jovana Gligorijević za tekst objavljen u nedeljniku “Vreme” – “Seksualno nasilje u Istraživačkoj stanici Petnica: Zavera ćutanja koja je dugo trajala”.
Raskid SNS i LSV u Novom Sadu
Kraj “komunalne koalicije”
Nedavno je novo rukovodstvo Lige socijaldemokrata Vojvodine najavilo raskid saradnje sa Srpskom naprednom strankom, pre svega u Novom Sadu, gde su zajedno u vlasti od 2016. godine, a nameru ligaša da sa funkcije odu u martu preduhitrili su naprednjaci odlukom da promene u Gradskom veću i javnim preduzećima i ustanovama ekspresno stave na dnevni red Skupštine grada.
Odluku da nakon lokalnih izbora pre šest i po godina počnu saradnju sa SNS-om u Ligi su pravdali potrebama građana Novog Sada i tu podelu vlasti u pokrajinskoj prestonici nazvali “komunalna koalicija”, jer se navodno radi samo o lokalnim poslovima koji nemaju veze sa visokom politikom.
Birači im nisu poverovali: LSV iz godine u godinu beleži pad rejtinga i osvaja sve manje glasova na izborima. Pre 11 godina ligaši su bili skoro egal u Novom Sadu sa dve najveće stranke – Demokratskom i Srpskom naprednom, osvojili su na lokalnim izborima skoro 16 odsto glasova (26.722), tek malo iza DS-a i SNS-a. Četiri godine kasnije dobili su poverenje 12.602 glasača, ili nešto preko sedam odsto izašlih, a 2020. stali su na 4,4 odsto i 6311 glasova. Po poslednjim ispitivanjima, LSV je u Novom Sadu i Vojvodini na oko tri odsto podrške i pitanje je da li će im raskid sa SNS-om povratiti barem neke birače.
Politička kampanja u Nišu
Članica SPS-a delila novac
Sada već čuvena članica Glavnog odbora Socijalističke partije Srbije iz Niša, Ana Grozdanović, organizovala je uličnu akciju u kojoj je sto građana i građanki dobilo po 5000 dinara. Ona je poznata influenserka sa više od 110.000 pratilaca na Instagramu, a posebno se istakla krajem 2021. kada je iznela tezu da su “samo hrišćani pravili katodne i radio cevi”, te prošle godine kada je predložila da se svaki negativan komentar o Aleksandru Vučiću kažnjava zatvorom, a sada je sama objavila kako prilazi ljudima na ulici i uručuje im koverte sa novcem.
U izjavi za “Danas” Grozdanović je rekla “da ne vidi u čemu je problem što je prolaznicima delila novac, jer je to poklon kao i svaki drugi, a do sada je delila različite”, kao i da je finansijer ove akcije “iks osoba koja želi da je podrži u humanitarnim akcijama”. Iz SPS-a nisu do sada reagovali, niti iz drugih vladajućih stranaka, a i zašto bi kad je sama aktuelna vlast uvela podelu novca građanima, takozvane “helikopter pare” za mlade, penzionere i druge. Doduše na račun, a mlada socijalistkinja je tu praksu samo modifikovala i prešla na podelu “keša”.
Veštačka oplodnja
Prva trudnoća sa uvezenim ćelijama
foto: dejan simčević / tanjug…
Krajem januara iz Španije je stiglo šest paketa jajnih ćelija, a protekle nedelje je potvrđena prva trudnoća ostvarena zahvaljujući uvezenom reproduktivnom materijalu, dok su ostalih pet žena u fazi pripreme za vantelesnu oplodnju.
Kako pišu “Večernje novosti”, uskoro se iz Španije očekuje još 10 paketa jajnih ćelija i spermatozoida. Podneto je ukupno 30 zahteva Upravi za biomedicinu za uvoz reproduktivnih ćelija, a država je do sada pored španske banke zaključila ugovore i sa dve banke iz Danske i jednom iz Češke. Do sada su 163 žene prošle komisiju, a od tog broja 140 je dobilo termin za prvi konsultativni pregled na kojem vrši upit ka banci kako bi se poručio adekvatan materijal, odnosno sve se radi u skladu sa karakteristikama primaoca i može se izabrati boja kose, očiju, rasa, krvna grupa, vrsta kose… Uskoro će moći da se prijavljuju parovi koji će sami finansirati postupke sa darovanim reproduktivnim ćelijama, jer ne ispunjavaju neke od uslova za državnu podršku.
Košarkaška reprezentacija Srbije
Uz mnogo muke do Svetskog prvenstva
foto: miloš milivojević / tanjug…
Pobedom nad Velikom Britanijom (101:83) u poslednjem kolu kvalifikacija, košarkaši Srbije izborili su plasman na Svetsko prvenstvo, koje će od 25. avgusta do 10. septembra biti održano u Japanu, Indoneziji i Filipinima. Izmenjen sistem kvalifikacija u organizaciji Svetske košarkaške organizacije – FIBA, čiji se termini često preklapaju sa Evroligom i regionalnim prvenstvima, onemogućava jače reprezentacije da imaju na raspolaganju najbolje igrače, tako da se Srbija dugo mučila i na kraju poslednja od 32 reprezentacije izborila vizu.
Nakon letošnjeg neuspeha na Evropskom prvenstvu bilo je od presudnog značaja da se ode na Svetsko, jer to reprezentaciji daje šansu da izbori direktno učešće na Olimpijadi u Parizu 2024. godine. Doduše, biće izuzetno teško, jer treba biti u dve najbolje plasirane evropske reprezentacije.
Do sada je naša reprezentacija pod imenom Srbija na svetskim prvenstvima osvojila jednu srebrnu medalju (u Španiji 2014. godine), a ranije kao SR Jugoslavija dva puta se okitila svetskim zlatom (u Grčkoj 1998. i u SAD 2002), kao i u periodu postojanja SFRJ – u Ljubljani 1970. i na Filipinima 1978. godine.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Populističke mere, koliko god se Vučić upinjao, nemaju šanse. I to što sada deluje da je on u ofanzivi i da se konsolidovao, daleko je od istine. Kako može da bude konsolidovan čovek koji jednom rukom nudi kuću za sto evra, a drugom pokazuje policiji znak da bez milosti nasrće na građane
“Nakon petooktobarskih promena napravili smo brojne propuste. To se ne sme ponoviti. Moraju se pokrenuti postupci, utvrditi odgovornost i sankcionisati svi oni koji su činjenjem ili nečinjenjem doveli do sadašnje situacije. Za nečinjenje moraće odgovarati svi oni koji su pasivno posmatrali, a nisu smeli, pokušaj jednog čoveka da protivustavnim sredstvima uzurpira celokupnu vlast”
Posledice po društvo već su tu – institucije su paralisane, pravde nema, a mnogi ne vide ni privid svetlije budućnosti u ovakvom sistemu. Ipak, paradoksalno, ova represija rađa i novi talas solidarnosti i otpora. Uprkos hapšenjima, pokret protesta se ne gasi, već prilagođava: studenti mesecima istrajavaju u kreativnim oblicima otpora, od blokade fakulteta i ulica do performansa koji osvajaju podršku javnosti. Solidarnost među različitim društvenim grupama – učenicima, roditeljima, nastavnicima, advokatima – sve je jača, jer mnogi u hapšenjima prepoznaju nepravdu koja već kuca i na njihova vrata
Ko peva zlo ne misli! Srbija je u skladu sa svojom neutralnom politikom, odlučila da učestvuje na ovogodišnjem izdanju festivala Intervizija u Moskvi, koji je oživljen kao alternativa Evrosongu, na kojem je Rusiji zabranjeno učešće. Ovaj festival šezdesetih godina okupljao je izvođače sa “one” strane Gvozdene zavese, osamdesetih se samougasio, da bi danas postao muzički BRIKS, odnosno pokušaj da se u svemu pronađe alternativa “kolektivnom Zapadu”, kako se to govori na našim ТV kanalima.
“Zašto mi, građani ove neproglašene diktature, pristajemo da mesecima sedimo u kolonama automobila zaobilazeći Ćacilend, koji nam se ruga u lice svojim besmislom i primitivizmom? Zašto živimo, drugujemo, razgovaramo sa bilo kojim pripadnikom policije i specijalnih jedinica koji nemilosrdno tuče studente i građane? Zašto ne koristimo beskrajne mogućnosti građanske neposlušnosti koje su nam na raspolaganju”
To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena
Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!