Konferencija Zajednice Srba u Severnoj Makedoniji, zakazana u Bitolju povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave (15. septembar), prekinuta je na zahtev ambasadorke Srbije u Skoplju Nevenke Jovanović (na slici gore) da bi se iz sale udaljio narodni poslanik i potpredsednik Demokratske stranke Miodrag Gavrilović.
“Nikolina Popović Milatović (službenica ambasade, prim. ur.) počela je da viče na predsednika Zajednice Srba Zorana Žugića upitavši ga da li on zna ko sam ja. On je opozicija, ponavljala je ona stvarajući neprijatnu tenziju”, prepričao je događaj poslanik Gavrilović i naglasio da je u Bitolj došao na poziv Zajednice Srba, kao narodni poslanik, a ne kao član stranke, i da mu je u Skupštini Srbije odobren službeni put.
“Pretili su predsedniku Žugiću da nikada nijedan dinar više neće dobiti za bilo kakav projekat od države Srbije zato što sam ja prisutan. A službenik ambasade Miloš Purković je tražio od novinara makedonske državne televizije, programa na srpskom jeziku, da pregleda izjavu koju sam dao. Da li je moguće da na obeležavanju Dana jedinstva ne može da bude prisutan niko drugi osim ljudi iz SNS”, upitao je Gavrilović, koji je po povratku održao konferenciju za novinare u Skupštini Srbije i zatražio od predsednika i generalnog sekretara parlamenta da ga zaštite od izvršne vlasti i osude ponašanje ambasadorke i službenika Ambasade Srbije u Skoplju.
foto: božana pavlica…
Gradonačelnik protiv novinara
Šapić podučava i vređa
Prelaskom u Srpsku naprednu stranku, Aleksandar Šapić je napredovao u strukturi vlasti i moći, postavši konačno gradonačelnik Beograda, ali je od tada vidno napredovao i u vređanju i ponižavanju novinara. Slobodno se može reći nakon poslednjih ispada i da je dostigao stepen zlovolje, pakosti i bezobrazluka brojnih stranačkih kolega iz SNS-a, koji godinama unazad šikaniraju i targetiraju nepoželjne i nepodobne novinare i medije.
Od dolaska na čelnu poziciju u prestonici, Šapić je sve nepristojniji i arogantniji prema novinarima koji ne dolaze iz provladinih medija i, osim što ne želi da odgovora na njihova pitanja, drži im lekcije iz novinarskog posla, nazivajući ih lažovima i falsifikatorima.
U avgustu je novinarku portala Nova.rs nazvao lažovom i odbio da odgovori na pitanje, potom je početkom septembra odbio i novinara N1, uz primedbu da su na toj televiziji majstori montaže (“Kako ga vi izmontirate, to ne bi ni Kjubik”, poručio je tada misleći na reditelja Stenlija Kjubrika), a protekle nedelje držao je predavanje novinarkama Njuzmaks Adrije i N1 i optužio ih da lažu i falsifikuju.
Šapić je donedavno insistirao na pristojnosti u javnom radu i redovno osuđivao svađe i uvrede u javnom prostoru. Ali, evo, brzo se pretvorio u funkcionera koji besni i vređa, odbija neprijatna pitanja i prezire kritike. Može biti da ga nova (oročena) funkcija smara i nervira, a možda samo sledi direktive novog partijskog šefa, našeg vrhovnog “režisera Kjubika”.
foto: dragan kujundžić…
Prodaja niškog “Građevinara”
Gašići šire posao
Kruševačka firma “BG Produkt 1996”, vlasnika Bobana Gašića, kupila je preostalu imovinu nekadašnje velike građevinske kompanije “Građevinar” iz Niša, odnosno za 49,5 miliona dinara (skoro 420.000 evra) postala je vlasnik 19 poslovnih i drugih zgrada i još štošta od nepokretne imovine propalog giganta.
Vlasnik kruševačke firme je rođeni brat Bratislava Bate Gašića, direktora Bezbednosno-informativne agencije (BIA) i visokog funkcionera Srpske napredne stranke, a kako piše dnevni list “Danas”, i on je od devedesetih u privatnom biznisu, ali za razliku od starijeg brata nije direktno angažovan u politici.
A da mu bolje ide otkako su naprednjaci na vlasti, kao i drugim članovima porodice Gašić (vidi “Vreme”, broj 1580), jasno je i iz godišnjih bilansa “BG Produkta 1996”: u prošloj godini firma je ostvarila poslovni prihod od 749.852.000 dinara i poslovni dobitak od 62 miliona, a imala je 194 zaposlena.
Boban Gašić je sredinom devedesetih počeo da se bavi proizvodnjom i trgovinom konditorskih proizvoda (slani program, čajna peciva, ratluk, bombone, kakao table, penasti i žele proizvodi), da bi posao proširio rentakar uslugama, a 2016. je zakupio Industriju konditorskih proizvoda “Kondiva” iz Bujanovca.
Jedinu javnu funkciju ima u niškom Kliničkom centru, gde je od 2017. godine predsednik Nadzornog odbora, a tada je ministar zdravlja Zlatibor Lončar poručio kritičarima da “Srbiji ne bi bilo kraja da ima više domaćina kakvi su Bata i Boban Gašić”.
Braća su oslikana na fresci u crkvi izgrađenoj 2015. godine na brdu Bagdala iznad Kruševca, čiji su bili ktitori, a “Danas” podseća da ih je za ta ulaganja Srpska pravoslavna crkva okitila ordenima Svetog kralja Milutina.
foto: marija janković…
Evropska asocijacija univerziteta
Ivanka Popović bez podrške iz Beograda
Bivša rektorka Beogradskog univerziteta (BU) Ivanka Popović ima dobre šanse da naredne godine bude izabrana za predsednicu Evropske asocijacije univerziteta (EUA), ali njenu kandidaturu nije podržao Rektorski savet Konferencije univerziteta Srbije (KONUS), već su to uradile austrijska, mađarska i slovenačka rektorska konferencija.
O neuspešnom glasanju u njenoj matičnoj rektorskoj konferenciji više članova tog tela nije želelo da odgovori na pitanje dnevnika “Danas”, niti se tim povodom oglasio Rektorat BU.
Profesorka Popović je prošle godine, dok je još bila na čelu BU, izabrana za članicu Izvršnog odbora EUA, asocijacije osnovane 2001. godine koju čini više od 800 univerziteta iz 49 evropskih zemalja. Njena kandidatura, na sreću, nije uslovljena podrškom KONUS-a, a o novom čelnom čoveku EUA odlučivaće se na Generalnoj skupštini u aprilu.
Kršenje slobode medija
Srbija u vrhu negativne liste
U izveštaju platforme “Sloboda medija brz odgovor” navodi se da je u prvoj polovini godine u Evropi zabeleženo 311 kršenja slobode medija, od verbalnih pretnji i pritisaka do fizičkih napada i tužbi, a od toga 19 u Srbiji, što nas dovodi u vrh negativne liste. Među tih 19 “upozoravajućih informacija o napadima na novinare i medijske kuće” su: zaziđivanje prostorija OK radija u Vranju i pretnje redakciji, lepljenje plakata sa likom Verana Matića po Vranju, lažne dojave o bombi u kancelarijama Adrija Medija Grupe, razbijanje prozora na zgradi “Glasa Podrinja” u Šapcu, pretnje redakciji “Danasa” itd.
Platformu “Sloboda medija brz odgovor” pokrenuli su Evropska federacija novinara (EFJ), Međunarodni institut za štampu (IPI) i Evropski centar za slobodu medija (ECPMF).
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Mi zaista jesmo kolonija, naravno, primerena ekonomskom neokolonijalizmu. I mislim da je to počelo već osamdesetih. Pored naše kleptokratske elite, tu je kapital sa svih strana – od onih direktnih sa istoka i zapada, do onog kojem se u kafkijanskom svetskom finansijskom sistemu često i ne zna pravi vlasnik. Uvek mi je zabavno kada neko iz razvijenijih zemalja kritikuje tzv. poslovni ambijent, naročito po pitanju korupcije i pitam se – pa čekaj, zar sve te kompanije ne sklapaju poslove upravo sa korumpiranom elitom u tim polurazvijenim zemljama sveta? A te kompradroske elite pripremaju zakonodavni i antiradnički ambijent koji pogoduje tom tipu ekonomije. Mislim da Srbiji nedostaje jaka autentična levica, dovoljno nacionalno osvešćena, ali socijalno orijentisana, sa realnim geopolitičkim pregledom na stvari
Jedna od teza koje se često čuju glasi: Vučić nikada ne bi osvojio svevlast i godinama radio šta mu padne na pamet da se u Srbiji nije zbila tzv. izdaja elita, enormne konfiguracije. Šta to znači? Predstavnici raznoraznih elita stavili su svoje lične ili grupne interese daleko iznad interesa građana i zajednice. A ti interesi, u ovom slučaju, ne samo da su različiti nego su potpuno suprotstavljeni. Narodski rečeno, Vučić je igrao na pohlepu i nije pogrešio
“Ako se realizuju planirane javne investicije u ovoj i naredne tri godine od 17,8 milijardi evra, a uz to se ostvari visok rast plata, penzija i drugih tekućih državnih rashoda, onda postoji veliki rizik da deficit bude veći nego što je planirano, što bi impliciralo i veće zaduživanje države. Naravno, država još uvek može da preduzme mere da spreči veliko dodatno povećanje fiskalnog deficita na taj način što bi neke projekte odložila, neke usporila, a od nekih odustala”
Pre bilo kakve odluke o reaktoru, hoće li to biti plod francuske nuklearne kuhinje ili nešto drugo, neophodno je da se uspostavi saradnja između naučnih institucija i nadležnih organa, što nagoveštava i prošlonedeljni Memorandum. No, prvi zadatak za sve igrače, zadatak koji će ih povezati oko istog cilja, jeste rešavanje gorućeg pitanja kadrova
Otkako su počeli investicioni ciklusi javnost se navukla na trošenje miliona i milijardi evra kao na normalnu pojavu. Šta znači kad se milioni izliju u mozak? Da li je 12 miliona evra prevelika suma za obrenovačku pijacu, a 17 miliona evra za ulepšavanje Kalenića gumna? Lako je prevariti lakoverne. Bagatelizacija evra i dolara posledica je aljkavog i nipodaštavajućeg odnosa prema dinaru kao nacionalnoj valuti. Zlatno doba donosi i zlatne bonuse
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Deluje da je Muzej Nikole Tesle zloupotrebljen zbog interesa Beograda na vodi, da mu je prostor zgrade starog „Jugošpeda“ namenjen ne zato što mu tako odgovara, nego zato što Beogradu na vodi nedostaju turisti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!