

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




„Vreme" je raspisalo konkurs za mlade novinare do 30 godina za nagradu „Dragoljub Žarković". Takođe pozivamo studente i studentkinje novinarstva, komunikologije i društvenih nauka zainteresovane za bavljenje novinarstvom, kao i mlade novinare i novinarke sa najviše dve godine radnog iskustva, da se prijave za već tradicionalnu stipendiju koja takođe nosi ime jednog od osnivača i glavnog urednika našeg nedeljnika
U znak sećanja na jednog od osnivača našeg nedeljnika, dugogodišnjeg glavnog urednika i njegovu posvećenost radu sa mladima, redakcija će 29. oktobra 2026. – na dan kada je izašao prvi broj „Vremena“ – dodeliti prvu nagradu „Dragoljub Žarković“ za mlade novinare do 30 godina
Takođe, pozivamo studente i studentkinje novinarstva, komunikologije i društvenih nauka zainteresovane za bavljenje novinarstvom, kao i mlade novinare i novinarke sa najviše dve godine radnog iskustva da se prijave za već tradicionalnu stipendiju za mlade novinare „Dragoljub Žarković“.
Dragoljub Žarković je do svoje smrti 5. februara 2020. gotovo tri decenije oblikovao „Vreme“, ali je njegov uticaj daleko prevazilazio granice naše redakcije. Kao jedan od ključnih stubova savremenog srpskog novinarstva, postavljao je profesionalne standarde i personofikovao hrabrost u vremenu pritisaka duboko verujući u nužnost podmlađivanja redakcija i sistemskog rada sa mladim novinarima.
U tom kontekstu, Žarković je neumorno naglašavao da se profesionalni standardi mogu sačuvati isključivo prenošenjem znanja, iskustva i etike na nove generacije. Otud je i došla inicijativa da – poput stipendije – i nagrada koja nosi njegovo ime bude namenjena mladima.
Dodeljivaće se novinarkama i novinarima do 30 godina koji su pokazali znanje, hrabrost, društvenu odgovornost i posvećenost javnom interesu. Pored izbora teme, vrednovaće se profesionalni standardi poput vernosti činjenicama, jeziku i etici profesije. Uz priznanja pojedincima, cilj nagrade je poruka znanje, integritet i energija mladih novinara zaslužuju institucionalnu podršku i vidljivost.
U u istom korpusu je i stipendija „Dragoljub Žarković“ za profesionalno osposobljavanje mladih kolega.
Tokom prakse u nedeljniku „Vreme“ izabrani stipendista radiće sa mentorima, medijskim ekspertima, urednicima i novinarima našeg nedeljnika koji imaju dugogodišnje iskustvo rada u medijima, ali i kao predavači na različitim kursevima i školama.
Celokupan program realizovaće se u periodu od 1. aprila do 30. novembra 2026.
Dinamika realizacije programa biće prilagođena individualnom rasporedu i potrebama stipendiste. Program stipendiranja moći će da se realizuje uz redovno studiranje ili povremeni rad.
Za polaznika programa predviđena je mesečna stipendija u iznosu od 200 EUR neto. Na kraju programa stipendista stiče potvrdu o uspešno završenom programu, kao i pisma preporuke od mentora.
– poznavanje osnova novinarstva, motivisanost za rad u medijima, visoki etički i moralni standardi, razumevanje društvenog i političkog konteksta.
– primer novinarskog teksta kandidata (nije uslov da je prethodno objavljen);
– motivaciono pismo (možete popuniti u okviru formulara).
Kompletnu dokumentacijusa naslovom poruke Za stipendiju dostaviti na adresu
stipendija@vreme.com
Rok za prijavu: 1. mart 2026.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve