Duže od jednog veka radi se na Rečnikusrpskohrvatskogknjiževnoginarodnogjezika. U međuvremenu je iščezao predmet ovog i sličnih projekata, dok su neka druga izdanja beznadežno zastarela jer ih je samlelo vreme
U NEDOSTATKU BOLJEG: „Prosvetina“ enciklopedija
Kada ne bi bilo one Vujaklijine knjižurine koja je postala deo fullopreme kućnih regala, leksikoni i enciklopedije bili bi već samim činom objavljivanja neka vrsta raritetnih izdanja, koja se mogu videti jedino u domovima pasioniranih antikvara. Ona se objavljuju retko i neprimetno, tako da Leksikonstranihrečiiizraza, knjiga koja se prvi put pojavila pre skoro sedam decenija, da bi kasnije doživela nebrojena izdanja i zapanjujuće tiraže, i dalje brani čast ovog „žanra“. No kako to čini, može se videti već ovlašnim prelistavanjem Vujaklijinog čeda, u kome čitaoce očekuju svakojaka iskušenja. Tu i dalje lepo piše da je kapitalizam „poslednji društveni poredak zasnovan na eksploataciji jedne klase drugom“ stvorivši uslove za „socijalističku revoluciju“, dočim je komunizam u svojoj višoj fazi „prisvajanje sredstava za potrošnju prema potrebama pojedinaca“; jedna grana pedagogije opisuje se kao sistem vaspitnih načela koje „primenjuju roditelji, škola i medicina da bi se omladina sačuvala od opasnosti spolnog života“, dok se onanija definiše kao „neprirodno zadovoljavanje spolnog nagona“; filozofski termini su netačno ili neprecizno objašnjeni, većina društvenih pojmova je ideološki obojena, tako da ovo zastarelo delo, koje je nekada posedovalo određene vrednosti, ne bi reanimirala ni najtemeljnija redaktura koja se najavljuje skoro dvadeset godina. To što je Leksikonstranihrečiiizraza još vrhovni autoritet u stručnim raspravama rečito govori o zapuštenosti same enciklopedistike iz koje, po prirodi stvari, proističu specijalizovani leksikoni i rečnici, među kojima vrhovno mesto zauzima delo Milana Vujaklije.
JUBILEJDOGOVORA: Jedino se tako i može razumeti što se već duže od jednog veka razvlači rad na Rečnikusrpskohrvatskogknjiževnoginarodnogjezika koji priprema Srpska akademija nauka i umetnosti. Trenutno se završava osamnaesta knjiga višetomnog Rečnika, tako da se uz ovakav tempo rada promocija kompletnog dela može očekivati tek u prvoj polovini sledećeg veka. U međuvremenu je iščezao i sam predmet ovog izdanja, baš kao što više nema onoga o čemu govori nezavršeni LeksikonpisacaJugoslavije. Sličnu sudbinu dele i neka druga leksikografska izdanja poput Srpskogbiografskogrečnika ili Etimološkogrečnikasrpskogjezika. Zemlje koje drže do svoje kulturne baštine već odavno su, kao u austrijskom BiographischesLexikonu ili italijanskom biografskom rečniku od trideset knjiga, apsolvirale biografije svojih zaslužnih ljudi, dok Matica srpska zbog nedostatka sredstava godinama ne može da završi ni prvi tom svog biografskog dela. Na istu sudbinu osuđeni su napori Prosvete da konačno počne pripremu novog izdanja MaleProsvetineenciklopedije u tri toma koju je odavno samlelo vreme. Umesto novih knjiga, desetogodišnji jubilej proslaviće jedino formiranje uređivačkih odbora i biranje različitih timova saradnika. Tračak nade jedino još obasjava Velikirečnikstranihrečiiizraza Milana Šipke i Ivana Klajna koji će, u tradiciji sličnih izdanja u svetu, među kojima se ističu nemački DudenFremdwortebuch ili engleski TheBrowser’sDictionaryofForeignWordsandPhrases, već sledeće godine ugledati svetlo dana, možda zato što iza njega ne stoje glomazni uređivački mehanizmi, već privatne izdavačke kuće poput novosadskog „Prometeja“.
Sličnim putem se već doguralo do dvadeset trećeg toma EnciklopedijeNovogSada, ali su i neki drugi gradovi, poput Niša (EciklopedijaNiša), Valjeva (Biografskileksikonvaljevskogkraja) ili Bele Crkve (MuzičkileksikonBeleCrkve), zahvaljujući pre svega lokalnim izdavačima, iznedrili svoja leksikografska izdanja. Ličnim entuzijazmom došlo se poslednjih godina do Enciklopedijesrpskeistoriografije Sime Ćirkovića i Radeta Mihaljčića, Enciklopedijepravoslavlja grupe autora, dvotomne Enciklopedijearhitekture Slobodana Maldinija, Enciklopedijeribolova Aleksandra Ardeljana, Leksikonapionirafilmaifilmskihstvaralacanatlujugoslovenskihzemalja (1896–1945) Dejana Kosanovića, Enciklopedijenaučnefantastike u dve knjige Zorana Živkovića, Yurockenciklopedije Petra Janjatovića ili Pojmovnikamoderneipostmodernelikovneumetnosti Miška Šuvakovića.
LIČNAPOSVEĆENOST: No mnoga od tih izdanja pojavljuju se haotično, bez reda i plana, s obzirom na to da je sigurno potrebniji leksikon srpske književnosti nego enciklopedija jednog od književnih žanrova, opšti pregled muzičke scene Bele Crkve, prikrivajući na taj način rupe koje zjape u toj sferi izdavaštva. Stoga se pravi oslonci i dalje mogu tražiti u onome što je zaostalo iz nekih boljih vremena, poput Filipovićevog Filozofijskogrečnika, Krstićevog Psihološkogrečnika, Rečnikaknjiževnihtermina koji je uredio Dragiša Živković, Etimologijskogrječnikahrvatskogailisrpskogajezika Petra Skoka, Rječnikastranihriječi Bratoljuba Klajića, Riječnikahrvatskogailisrpskogajezika JAZU-a, Ekonomskeenciklopedije, Vojneenciklopedije, ili niza opštih, muzičkih, likovnih, tehničkih, pomorskih, filmskih… i drugih enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. Ta dela će valjda zadržati promaju neznanja koja šiba kroz pukotine domaće leksikografije i enciklopedistike, dok institucije koje okupljaju timove stručnjaka ne smognu snage da nastave poslove koje rade neki pojedinci, dokazujući da je lična posvećenost često jača od kolektivne pameti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog čega se stanar Bele kuće nameračio na Grenland? I zašto nije prvi predsednik koji je Danskoj nudio pare za zaleđeno ostrvo? Šta o svemu tome kažu Inuiti koji na njemu žive, zvanični Kopenhagen, Evropljani i ostali? U čemu leže stvarni američki interesi? Kako mogu izgledati koraci Vašingtona za preuzimanje Grenlanda? I koliko je realna američka okupacija ovog ostrva
Grenland je negostoljubivo ostrvo – oko 80 odsto teritorije prekriveno je ledom i u centralnim delovima ostrva temperatura je u proseku minus 31 stepen Celzijusa, a ume i da padne do minus 67. U takvim uslovima eksploatacija prirodnih resursa bušenjem i rudarenjem veoma je teška, ponekad i nemoguća
Rut, majka dvoje dece, koja stanuje na pet minuta peške od mesta pogibije Rene Gud i koja je prošla obuku za posmatranje poštovanja Ustava, kaže za “Vreme” da u danima nakon ubistva Rene Gud Mineapolis liči na poprište s obrisima građanskog rata i da agenti ICE idu od vrata do vrata, ali da su njene komšije još odlučnije da se suprotstave “njihovom teroru” nakon ove tragedije
Svedoci smo uznemiravajuće situacije: dok Evropljani brane suverenitet Ukrajine, Tramp je pogazio suverenitet Venecuele, a povodom Grenlanda preti suverenitetu Danske. Igra haosa tek je počela. Svetski lideri pokušavaju da pronađu odgovor kako da se suoče sa talasom Trampove nove izvedbe američkog imperijalizma. Posle vojne operacije u Venecueli nameće se pitanje šta taj agresivni, neokolonijalni potez, direktno suprotan međunarodnom pravu, znači za ostatak sveta
Verski režim u Iranu rešio je da i ovaj talas protesta uguši u krvi. To će mu poći za rukom ukoliko Sjedinjene Države ne intervenišu. Donald Tramp bi pre mogao biti zainteresovan za mini-bombardovanje nego za pokušaj promene režima
Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija
Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!