

MUP
Milić i foto-robot ministara policije
Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Investitori su teško mogli da sakriju zabrinute poglede tokom prethodne nedelje (22–26. maj). Indeks najlikvidnijih akcija stropoštao se preko četiri procenta te smo barem u tom pogledu postali deo Evrope, na čijim tržištima je već neko vreme prisutan ozbiljan silazni trend.
Najlikvidnija domaća akcija – vršački Hemofarm – spustio se na nivo od 9000 dinara. Uprkos preporuci menadžmenta da se ne prodaju akcije, one su zabeležile pad od 10 procenata samo u poslednjih desetak dana. Bečejski Sojaprotein je tokom sedmice pao za rekordnih 26 odsto i to je pre svega posledica najave nove emisije akcija iz dobiti, koja će biti usvojena na skupštini akcionara 10. juna. I akcije finansijskog sektora su ovog puta bile na nizbrdici. AIK Banka je pala preko tri odsto, Univerzal banka pet procenata, dok je beogradska Agrobanka smanjila tržišnu vrednost za 3,2 odsto. Agrobanka je obnarodovala predlog odluke o novoj emisiji akcija prema kojoj će, ukoliko je odobri Komisija za hartije od vrednosti, broj akcija biti povećan za 49 procenata. Trećinu emisije će moći da otkupe akcionari ove bankarske ustanove po ceni od 14.000 dinara, dok će ostatak biti ponuđen svim zainteresovanim investitorima po ceni od 15.000 dinara. Agrobanka je, nakon kratkog perioda stagniranja, kada se pojavila na Berzi (u decembru prošle godine), postala pravi investicioni hit sa stopom rasta od 95 procenata.
Nastavljen je rat živaca i kapitala u kikindskom „Tozi Markoviću“. Kompanija ITH, bliska beogradskoj Delti, kupila je 10 odsto akcija našeg vodećeg proizvođača crepa i opeke. Ova transakcija je izvršena u bloku po ceni od 2860 dinara po akciji a na strani prodaje našao se konzorcijum menadžmenta i zaposlenih – TM Invest. Hrvatska kompanija Našice cement, ali i brojni špekulanti, nastavili su kupovinu na Berzi podigavši ovu akciju do istorijskog maksimuma od 3200 dinara.


Šta spaja Vučićeve ministre unutrašnjih poslova? Kome građanin sme da prijavi kakvog mafijaša posle slučaja Milić? O tome piše Filip Švarm u novom broju „Vremena“


Zašto je Slavija u postala politički barometar koji režimu ne govori ništa dobro? To je naslovna tema novog „Vremena“


Ako je Slavija u međuvremenu postala neka vrsta političkog barometra, onda je ovog 23. maja kazaljka otišla duboko u crveno, ali ne onako kako bi vlast volela da prikaže. Nije to crveno od nasilja, nego od pritiska koji više ne može da se ignoriše, od društva koje je naučilo da se okuplja, prepoznaje i što je za svaku vlast najopasnije, pamti. Nije ovde više reč o jednom protestu niti o jednoj pobunjenoj generaciji, nego o novom obrascu ponašanja društva koje odbija da se vrati u političku apatiju


Hapšenje bivšeg načelnika PU Beograd nije dovelo do onoga što bi svi mogli da očekuju – opsežne istrage u policiji i MUP-u Srbije koja bi, poput nove “Sablje” odsekla glavu korumpiranom vođstvu institucije koja treba da seče glave korumpiranima i onima koji su u kriminalu. To govori držanje čitavog slučaja u okviru režima i izostanak prave istrage. Otprilike – kao na su to neka unutrašnja neslaganja u samoj vlasti


Za manje od 12 sati u glavnom gradu su uništena četiri poznata ugostiteljska objekta, a serija incidenata eskalirala je pucnjavom u restoranu “Jerry” na Novom Beogradu. Vlasnička struktura ovih lokala otvara pitanje ko su ljudi koji su se našli na meti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve