

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Teško je i nabrojati koliko se plafona obrušilo i šta se još sve srušilo u Srbiji samo od pada nadstrešnice do danas… Razlozi su, kažu sagovornici „Vremena“ u sistemu koji nameće politika, u koktelu javašluka, hitnje i korupcije
Srbija je sedmi mesec u pobuni otkako je nadstrešnica novosadske železničke stanice odnela šesnaest života.
Pobuna nije rezultat „tragedije“ ili „incidenta“ – nego indicija i dokaza da je nadstrešnica pala zbog javašluka, neznanja i korupcije.
Od tada se naređao niz sličnih građevinskih „incidenata“ – pao je deo plafona na Klinici za kardiologiju u Nišu, kao i plafon na Železničkoj stanici u Ćupriji. Prethodno se urušio most za prelazak pešaka kod sela Vlahovo i deo zida u školi u Pećincima kada su lakše povređene dve devojčice.
Urušila se betonska konstrukcija nadvožnjaka na brzoj saobraćajnici Požarevac–Veliko Gradište, padali su plafoni u školama u Užicu i Saranovu kod Rače, na Institutu za javno zdravlje Kragujevac i kod vrtića „Maja“ na Novom Beogradu.
Ludom srećom pod tim plafonima nije bilo nikog ili su oni koji su se zatekli samo lakše povređeni.
A tek ispod površine…
„Sve ovo što nam se dešava i što se desilo – rezultat je preskakanja procedura“, kaže Ana Ferik Ivanovič, predsednica Društva arhitekata Novog Sada, za novi broj „Vremena“ koji na kioske stiže u četvrtak (15. maj).
Gradnja podređena profitu, nestručna lica, često i radnici iz inostranstva koji ne umeju da pročitaju plansku dokumentaciju… ali i odsustvo kontrole – to su glavni razlozi, nabraja naša sagovornica.
I tvrdi – problem je još veći ispod površine. „Iako to često nije tako vidljivo kao kada padne nadstrešnica, infrastrukturni sistemi gradova su kolabirali, i kada je reč o vodovodu, o kanalizaciji, o zagađenju vazduha… Nameće se volja investitora i to se predstavlja kao veliki urbanistički napredak.“
Šta još treba da padne?
Deluje da vlasti u tome nemaju namere da išta promene. Štaviše, u nastupima funkcionera se „incidenti“ poput obrušavanja plafona umanjuju ili čak zataškavaju.
„Putevi su još najsigurniji, jer tu nema šta da padne, ali se otvaraju rupe u koje upadaju kamioni, kao na rekonstruisanom delu auto-puta Beograd-Niš pre neki dan“, kaže nam Danijel Dašić, građevinski inženjer i aktivista iz Niša.
„Isaku Njutnu je pala jabuka, pa je shvatio i opisao gravitaciju. Šta treba nama još da padne da bismo shvatili ovaj sistem i otpisali ga?“
Ceo članak „Život pod nadstrešnicom“ pročitajte u novom broju „Vremena“ od četvrtka (15. maj). Ili se pretplatite na digitalno izdanje.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve