

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Teško je i nabrojati koliko se plafona obrušilo i šta se još sve srušilo u Srbiji samo od pada nadstrešnice do danas… Razlozi su, kažu sagovornici „Vremena“ u sistemu koji nameće politika, u koktelu javašluka, hitnje i korupcije
Srbija je sedmi mesec u pobuni otkako je nadstrešnica novosadske železničke stanice odnela šesnaest života.
Pobuna nije rezultat „tragedije“ ili „incidenta“ – nego indicija i dokaza da je nadstrešnica pala zbog javašluka, neznanja i korupcije.
Od tada se naređao niz sličnih građevinskih „incidenata“ – pao je deo plafona na Klinici za kardiologiju u Nišu, kao i plafon na Železničkoj stanici u Ćupriji. Prethodno se urušio most za prelazak pešaka kod sela Vlahovo i deo zida u školi u Pećincima kada su lakše povređene dve devojčice.
Urušila se betonska konstrukcija nadvožnjaka na brzoj saobraćajnici Požarevac–Veliko Gradište, padali su plafoni u školama u Užicu i Saranovu kod Rače, na Institutu za javno zdravlje Kragujevac i kod vrtića „Maja“ na Novom Beogradu.
Ludom srećom pod tim plafonima nije bilo nikog ili su oni koji su se zatekli samo lakše povređeni.
A tek ispod površine…
„Sve ovo što nam se dešava i što se desilo – rezultat je preskakanja procedura“, kaže Ana Ferik Ivanovič, predsednica Društva arhitekata Novog Sada, za novi broj „Vremena“ koji na kioske stiže u četvrtak (15. maj).
Gradnja podređena profitu, nestručna lica, često i radnici iz inostranstva koji ne umeju da pročitaju plansku dokumentaciju… ali i odsustvo kontrole – to su glavni razlozi, nabraja naša sagovornica.
I tvrdi – problem je još veći ispod površine. „Iako to često nije tako vidljivo kao kada padne nadstrešnica, infrastrukturni sistemi gradova su kolabirali, i kada je reč o vodovodu, o kanalizaciji, o zagađenju vazduha… Nameće se volja investitora i to se predstavlja kao veliki urbanistički napredak.“
Šta još treba da padne?
Deluje da vlasti u tome nemaju namere da išta promene. Štaviše, u nastupima funkcionera se „incidenti“ poput obrušavanja plafona umanjuju ili čak zataškavaju.
„Putevi su još najsigurniji, jer tu nema šta da padne, ali se otvaraju rupe u koje upadaju kamioni, kao na rekonstruisanom delu auto-puta Beograd-Niš pre neki dan“, kaže nam Danijel Dašić, građevinski inženjer i aktivista iz Niša.
„Isaku Njutnu je pala jabuka, pa je shvatio i opisao gravitaciju. Šta treba nama još da padne da bismo shvatili ovaj sistem i otpisali ga?“
Ceo članak „Život pod nadstrešnicom“ pročitajte u novom broju „Vremena“ od četvrtka (15. maj). Ili se pretplatite na digitalno izdanje.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve