U dinamici protoka Kineza novac igra ključnu ulogu: oni sa više para odmah idu dalje; oni siromašniji ostaju dovoljno dugo da trgovinom zarade. Tokom 2000. godine na teritoriji SRJ boravak je prijavilo 7556 državljana NR Kine; u 1999. godini bilo ih je prijavljeno 5242. Samo jedan Kinez ima status stalno nastanjenog stranca u SRJ
ETAPA NA PUTU KA ZAPADU: Kinezi u Beogradu
Otkad je onomad Dragan Veselinov – valjda u žaru predizborne kampanje – bubnuo kako je „40.000 Kineza dobilo jugoslovensko državljanstvo“, implicirajući nekakvu julsku izbornu ujdurmu, ta se priča povlači po stranim medijima svako malo. To nije bez neke: ilegalno useljavanje državljana zemalja Trećeg sveta, pa i Kineza, u Evropsku uniju postaje sve veći problem u odnosima sa zemljama koje još nisu članice; stroža kontrola granica javlja se kao jedan od glavnih preduslova za poboljšanje odnosa sa takvim zemljama. Ilegalni useljenici redovna su tema međudržavnih razgovora, naročito kad je o policijskim stvarima reč.
„Vreme“ je došlo do delimičnih podataka o prometu i boravku državljana NR Kine u SR Jugoslaviji; podaci se odnose na 2000. godinu, ali se mogu smatrati reprezentativnima i za prethodne dve godine. Naime, na inicijativu jugoslovenske ambasade u Kini, 1998. godine liberalizovan je vizni režim i za nosioce običnih pasoša NR Kine; do tada, a po sporazumu iz 1979, vize su bile ukinute za diplomatske, službene i one obične pasoše sa klauzulom „poslovno“ (na 90 dana). Liberalizacija viznog režima omogućila je izdavanje viza bez prethodne saglasnosti saveznog MUP-a za Kineze koji putuju na osnovu unapred dogovorene saradnje dve zemlje i za one koji dolaze na osnovu pozivnih pisama jugoslovenskih preduzeća, ako su ta pisma overena u Privrednoj komori.
Od tada je Kinezima krenulo: od 1999. naglo se povećao broj državljana NR Kine koji zloupotrebljavaju tu mogućnost i teritoriju SR Jugoslavije koriste kao tranzitno područje za ilegalno useljavanje u bogatije evropske zemlje. U dinamici protoka Kineza novac igra ključnu ulogu: oni sa više para odmah idu dalje; oni siromašniji ostaju dovoljno dugo da trgovinom zarade sumu koja će im omogućiti da odu dalje. Po podacima za 2000. godinu, od nešto preko 10.000 Kineza koji su ušli u SRJ, oko 20 odsto odmah po ulasku ilegalno je prešlo u Mađarsku, Hrvatsku, Republiku Srpsku i iz Crne Gore u Italiju. Oko 60 odsto Kineza koji uđu u SRJ podnosi zahteve za odobrenje privremenog boravka, iako ne ispunjavaju uslove; na taj način nastoje da dobiju na vremenu dok ne nađu načina ili – češće – novaca da ilegalno odu dalje. Samo oko 20 odsto Kineza na regularan način izlazi iz SRJ, to jest vraća se u Kinu.
Po podacima izvora „Vremena“, u toku 2000. godine 438 Kineza uhvaćeno je u pokušaju da ilegalno pređu u Mađarsku, a 23 u pokušaju da uđu u BiH. Podneto je 16 krivičnih prijava protiv naših državljana za organizovano prebacivanje Kineza, ali i nepoznat broj prijava protiv državljana NR Kine. Tokom 2000. godine na teritoriji SRJ boravak je prijavilo 7556 državljana NR Kine; u 1999. godini bilo ih je prijavljenih 5242. Samo jedan Kinez ima status stalno nastanjenog stranca u SRJ. Odobreni privremeni boravak ima 2324 državljana NR Kine; po osnovu zaposlenja njih 1400, po osnovu školovanja njih 518, po osnovu srodstva sa strancem na privremenom boravku njih 254, na specijalizaciji ih je 14, u privatnoj poseti 26, u braku sa državljanima SRJ ih je 18, u privatnoj poseti 26, a iz ostalih razloga njih 93.
Protiv državljana NR Kine tokom 2000. godine podneta je 61 krivična prijava (uglavnom teške krađe i falsifikovanje pasoša; svega dve zbog droge) i 1217 prekršajnih prijava; privođeno je 313 Kineza, a proterano ih je sa zabranom ponovnog ulaska 632. Kinezi su najčešće kršili odredbe Zakona o kretanju i boravku stranaca.
Daleko smo, dakle, od četrdeset hiljada Kineza, čak i ako pretpostavimo da ih se toliko ukupno prometnulo preko teritorije SRJ od 1998. do danas. Cela ta priča, međutim, ima i neke druge uglove. U pojedinim sredinama (Beograd, Pančevo) ljudi tvrde da su Kinezi imali povlastice u dodeli dozvola za poslovni prostor (dućani i tezge na pijacama); da su te povlastice bile rezultat pritisaka JUL-a na lokalne organe vlasti; i da su te poslovne prostore kasnije iznajmljivali drugima u zakup, protivzakonito. Postoje takođe osnovi za sumnju da proces izdavanja viza SRJ u Kini po liberalizovanom režimu nije išao baš najčistije: izgleda da je politička konjunktura srpsko-kineskog „prijateljstva“ ohrabrila izvesna lica da potpomognu razvoj odnosa tako što će se „ugraditi“ u internacionalističko i anti-imperijalističko bratstvo putem korupcije. Postoje indicije da su se na istom mestu u Kini svršavale i vize i pozivna pisma i avionske karte, ali to je već stvar unutrašnje kontrole Ministarstva inostranih poslova.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Predsedniku Srbije uspelo je prošle nedelje da u formi izvinjenja niškom dopisništvu Radio-televizije Srbije pošalje još gore i veće uvrede od inicijalnih. Branša se ipak digla. Četrdesetak niških novinara odbija da izveštava o Vučićevim nastupima, a pridružilo im se novosadsko dopisništvo RTS
“Nema vraćanja na staro. Mnogi su osetili slobodu i shvatili njen značaj. Pravi način je da se podrže deca i podrži budućnost. To su prepoznali i oni stari koji jedva imaju za život, koji su teškom mukom izašli, ali su to učinili kako bi pružili toplu dobrodošlicu toj vojsci koja je umarširala u naša srca”, kaže, sumirajući utiske, dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović
Nisu ih omeli ni praznici, ni ledeni dani poput onog na Sretenje kada su napolju bili punih 15 sati, ali ni još hladnije noći, kada su spavali pod otvorenim nebom na putu do Novog Sada. Nisu ih omela ni krvava stopala od prepešačenih stotina kilometara, niti svakodnevno zastrašivanje iz krugova vlasti da će ostati bez stipendija i domova, a ni poslednje pretnje da će izgubiti godinu. Kako studenti uče sve ostale šta je istrajnost i prilagodljivost pred novim izazovima
Učenici direktorki nalepili sendvič na vrata, ona im zaključala školu. Njen izlazak praćen zvižducima đaka za Vučića predstavlja “jedno od najjezivijih svedočanstava srpske današnjice”
“Pričaće se o generaciji koja je pokrenula ne revoluciju, nego evoluciju. Ovo je civilizacijski, evolucioni korak. Mi, stariji, zaboravili smo da je to moguće”
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je studente i građane izazvao da mu 15. marta u Beogradu izađu na crtu - ako smeju. Odluka na Andrićevom vencu je pala: nema više foliranja da je režimska vrhuška tolerantna, počinje tvrda igra represije
Studenti „koji žele da uče“ zahtevom za smenom ministarke Slavice Đukić Dejanović zapravo ispunjavaju Vučićevu želu da malo kinji socijaliste. A Vlada je ionako cela pala
Ako je junaštvo učinak borbe sa strahom i prevazilaženja straha, ako se junaštvo događa kao svesni i promišljeni čin, onda su istinski junaci ove borbe protiv diktature nastavnici i srednjoškolski profesori
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!