Prvi korak ka vladi nacionalne koalicije; demokrate priželjkuju obrt koji bi doveo do proevropske vlade. Ko s kim može i ne može
IZBORI SU PROŠLI, A ŠTA SAD: Ostaci kampanje DS-a, SPS-a…
Radikali, narodnjaci i socijalisti su u četvrtak 15. maja postigli načelnu programsku saglasnost i nastavili su pregovore o formiranju, kako kažu, nacionalne vlade Srbije.
Radikali i DSS u ponedeljak 19. maja objavljuju da su postigli i načelnu saglasnost o uzajamnoj podršci u drugom krugu pokrajinskih izbora u Vojvodini. Prethodne nedelje objavljeno je da su SRS, DSS i SPS postigli takođe načelnu saglasnost i u Beogradu, što je 20. odobreno u partijskim centralama.
S jedne strane gledano, izgleda da politički proces brže nego što se očekivalo vodi ka stvaranju vlade nacionalne koalicije i do diskontinuiteta postoktobarske politike u Srbiji, s dalekosežnim posledicama. S druge strane, demokrate naslućuju da drugi čin usaglašavanja SRS-a, DSS-NS-a i SPS-PUPS-JS-a nije tako harmoničan kao prvi i priželjkuju obrt koji bi doveo do proevropske vlade.
…DSS-a i NS-a,…
PETPRINCIPA: Načelni dogovor, postignut u nacionalnoj koaliciji prošle nedelje, sadrži pet prinicipa za sklapanje koalicionog dogovora: dalja borba za očuvanje Kosova i Metohije, nastavak evropskih integracija Srbije sa Kosovom i Metohijom, dalji ekonomski razvoj zemlje, borba protiv kriminala i korupcije i socijalna pravda koji je predložila Koalicija okupljena oko SPS-a.
D. M. Palma (JS) izjavljivao je da je na početku pregovora neko rekao kako predlog o poništenju SSP-a neće doći u Skupštinu. Portparol DSS-a tvrdi da u međustranačkim razgovorima taj sporazum nije pominjan, a da je jedan od ugovorenih principa – nastavak evropskih integracija sa Kosovom i Metohijom i nastavak usklađivanja naših zakona sa zakonima EU. Dačić naglašava da se poništavanje Sporazuma o pridruživanju ne nalazi u dogovoru u načelu koji su socijalisti postigli sa koalicijom DSS-NS.
…SRS-a,…
Radikali, posle pauze u pregovorima zbog posete Šešelju u haškom zatvoru, tvrde da su se dogovorili sa DSS-om da završe sporazum, kažu da je ostalo da se dogovori koalicija oko SPS-a, ponovo pozivaju socijaliste da se opredele s kim će u koaliciju i tvrde da su ih pridobili, a D.M. Palma iz Jedinstvene Srbije izjavljuje da o tome nije obavešten i da je dogovor bez JS-a samo slovo na papiru. Pominje da treba pregovarati i sa DS-om.
Demokrate i dalje računaju s tim da će se neko iz socijalističke koalicije zbog evropskog pitanja okrenuti njima: D.M. Palma, sa tri mandata, ili Krkobabić sa pet mandata. Međutim, jedinstvo saveza SPS-PUPS-JS formalno je obezbeđeno uoči izbora koalicionim sporazumom po kome JS i PUPS ne mogu biti deo neke druge parlamentarne većine, ako u njoj nije SPS – u suprotnom, mogu biti aktivirane blanko ostavke kojima raspolaže Dačić.
Demokrate pridaju značaj i proevropskim izjavama koje su davali pojedini funkcioneri SPS-a, kao što su Mrkonjić, ili predsednik izvršnog odbora SPS-a Ružić (rekao da SPS nije za poništavanje Sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji sa Evropskom unijom, a i to da su na tom dokumentu radili i neki koji su u predizbornoj kampanji stavljali taj sporazum na stub srama).
JEDNAOBAVEZA: Pošto je taj SSP pod suspenzijom do ispunjenja haške obaveze (hapšenja generala Mladića), po jednoj školi nagađanja moguće je očekivati da će se u nacionalnoj koaliciji kompromis tražiti u odlaganju, u stavljanju tog sporazuma na led za izvesno vreme, uz neki pokušaj razjašnjavanja sa Evropljanima. Dačić, na primer izjavljuje da je sa EU potrebno razgovarati o svim spornim pitanjima, štiteći državne i nacionalne interese.
Ako bi Koštunica i pristao na ratifikaciju SSP-a sa Evropom, ili na odlaganje tog pitanja, postavilo bi se odmah pitanje saradnje s Haškim sudom. D.M. Palma je izjavljivao da ne priznaje Haški tribunal i da nema nameru da hapsi ni Mladića, ni Karadžića. Dačić ne pominje haški sud, a iz DSS-a su ranije dolazile izjave da saradnja s Hagom nije princip, već obaveza.
Među ugovorenim načelnim principima nacionalne koalicije ne pominje se saradnja sa Haškim tribunalom.
Špekuliše se da bi sličan ustupak koaliciji oko SPS-a bila spremna da ponudi i proevropska koalicija – da se umesto ispunjenja obaveza prema Haškom tribunalu upotrebi formulacija „međunarodne obaveze“.
SVIPOMALOSOCIJALISTI: Socijalistička partija Srbije je ostala u centru interesovanja, uživajući u tome što odjednom o njoj svi lepo govore, prebacujući onima koji su ih progonili i hapsili i objavljujući da pregovara prvo s Koštunicom, ali da ne isključuje ni razgovor s demokratama ako ti pregovori propadnu.
U Beogradu se vidi da s Jovanovićevim liberalima socijalisti nikako neće, a liberali posle susreta s zapadnim ambasadorima saopštavaju da ne bi ušli u vladu demokrata u kojoj bi bili socijalisti, ali da su spremni da takvu vladu podrže, mada takvoj vladi ne bi bila neophodna spoljna podrška jer bi bila većinska (ZES 102, SPS-PUPS-JS 20 MK 4 itd).
Iz inostranstva, od strane Jorgosa Papandreua iz grčkog PASOK-a, nagoveštava se i ulazak SPS-a u socijalističku internacionalu (gde sada ima status posmatrača), naravno, ako podrži proevropsku koaliciju.
S demokratske strane se sada govori o dve partije iz socijalističke internacionale. Tadić izjavljuje da je Srbiji potrebna socijalno odgovorna vlada, formirana na bazi nacionalnog pomirenja. On govori o svom zadatku da se političke snage devedesetih i političke snage koje su vodile Srbiju nakon 2000. godine objedine oko zajedničkih ciljeva, da se umire stanovništvo, tenzije i nesporazumi, da teške reči padnu u zaborav i da se pokuša da u sledeću deceniju Srbija uđe kao stabilna i prosperitetna zemlja.
S druge strane, čuli su se nagoveštaji o mogućem povećanju tenzija u Srbiji. Demokrate ponavljaju da Koštuničina kombinatorika ne može poništiti volju građana. Liberali su najavili demonstracije ako se nastave pregovori narodnjaka, socijalista i radikala, a i demokrate (profesor Mićunović) pominju da bi mogli i da mobilišu mase da se novoj vladi suprotstave vanparlamentarnim sredstvima. B. Đelić u međuvremenu demantuje da je izjavio Rojtersu da demokrate ne bi imale problema da predvode velike ulične proteste, ukoliko bi investicije stale, ako bi kurs dinara oslabio.
Kada je radikal Vučić na konferenciji za novinare obznanio već objavljenu vest o načelnom sporazumu u Beogradu, grupa omladinaca DS-a je demonstrirala noseći transparent „Ne damo ti Beograd“, a nasuprot njih je stajala grupa radikala…
ŠTAMOŽE, ŠTANEMOŽE: Demokrata Tadić, videvši da se oko SSP-a u nacionalnoj koaliciji traži kompromis, poručuje narodnjacima: „Biću fer i daću im 24 sata da se javno izjasne da li i dalje stoje iza toga da u Skupštini odmah treba poništiti SSP.“ Naglašava da je DSS sa nezapamćenom brutalnošću govorilo da su svi oni koji su potpisali SSP izdajnici, a sada govori da neće poništavati taj sporazum, da je dobro što ta stranka to kaže, ali da je loše da obmanjuje građane.
Logičnim u tom kontekstu izgleda i pitanje koje u „Politici“ postavlja analitičar Obrad Kesić: Ako je moguć kompromis oko SSP-a da bi se formirala vlada sa socijalistima, zašto nije bio moguć sa DS-om da se sačuva prethodna vlada? U odgovoru na to pitanje dolazi se do – moći. Socijalisti i radikali kažu da pitanje ko će biti premijer još nije došlo na dnevni red, a demokrate kažu da Koštunica više nikad neće biti premijer, (nisu još istakli svog kandidata za premijera, a list „Danas pominje Gorana Pitića). Poneko od demokrata prognozira da može doći i do raskola u Koštuničinoj stranci, ali tamo tvrde da kod njih nema nikakvih sporova, a verovatno ne bi ništa ni demantovali da je baš sve u redu.
HOĆU–NEĆU: Odnos prema SSP-u je bilo glavno pitanje na proteklim izborima. Ono je obeležilo novu liniju političke podele u Srbiji, a određivaće i granice do kojih se s jedne ili druge strane može popuštati, ali već sada se govori o previše „nedogmatskih detalja“ koji tu podelu zamagljuju i relativizuju.
Kad se pogleda ko sve s kim ne može (DSS neće s G17 plus, LDV-om i LDP-om, a ni sa DS, LDP neće sa DSS-om i SRS-om, SPS neće sa LDP-om), da se zaključiti da mora doći do novih izbora. Suprotno tome, nije nemoguće ni da se zamisli i neka koncentraciona vlada – kad se poređaju sve nagoveštene i priželjkivane koncesije i ustupci na raznim stranama, i kad se pogleda ko s kim sada odjednom može i koliko je doskorašnjih nepremostivih razlika preko noći smanjeno: DSS može sa SPS-om i SRS-om, DS (a i LDP indirektno) može sa JS-om, i SPS-om) itd. Takoreći, kakofonija velikog pomirenja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Litijum se pretvara u najskuplju valutu u globalnom privrednom i političkom nadmetanju. Sa stanovišta Berlina, Srbija maltene nema pravo da Evropi uskrati svoja značajna nalazišta, a i zašto bi se odrekla sopstvenog napretka? U tom svetlu ne čudi što je kancelar Nemačke Olaf Šolc ad hok došao u Beograd da se zajedno sa Vučićem smeška dok se potpisuju litijumski sporazumi i svojim prisustvom pomogne naprednjačkoj propagandnoj mašineriji da građanima Srbije omili projekat “Jadar”
Nosioci vlasti sad ponavaljaju da je potreban široki javni dijalog stručnjaka koji bi o rudniku litijuma, njegovim prednostima i rizicima govorili iz raznih uglova. Dakle, poziva se na ozbiljan pristup temi kako bi se izbegle moguće iracionalnosti, netačne informacije i interpretacije. Retko ko se ne bi složio sa dijalogom, čak ni najuporniji ekološki aktivisti. Ali, postoji ovde jedan veliki problem. Upravo je vlast temeljno ukinula javni dijalog u društvu želeći da tako ukine drugačije mišljenje
Ako smo nešto naučili za sedam godina političke karijere Ane Brnabić, jeste da ona ima veliku moć da se menja i prilagođava, te da to čini predano i bez ostatka. Zato je vrlo moguće da još nismo videli sve likove i oblike koje aktuelna predsednica Skupštine može da iznese
Od svih slučajeva iživljavanja policijskih službenika nad građanima, samo je jedan dobio pravni epilog. Pravda, ipak, čak ni u tom jednom slučaju, izuzetku u moru ostalih (koji će verovatno biti zataškani), nije zadovoljena. Presudu u korist žrtve doneo je Apelacioni sud u Novom Sadu, a iznos novčane naknade koju je žrtva dobila na nivou je naknade za napad i ujed psa
Od osnivanja Fiskalnog saveta 2011. godine njegov predsednik bio je profesor i akademik Pavle Petrović. Po isteku mandata nije mu ponuđeno da nastavi da obavlja tu funkciju, a za novog predsednika Fiskalnog saveta predsednik države Aleksandar Vučić predložio je profesora Blagoja Paunovića. Šta se do sada zbivalo sa radom Fiskalnog saveta i zašto je ova nezavisna institucija važna? Konačno, koji deo struke bi morao da vodi ovu instituciju
Vulinove laži o Zdravku Ponošu imaju samo jedan cilj. A to je pokušaj režima da se kontrolom nad vlastitom ružnom prošlošću uspostavi kontrola nad budućnošću. Otud i svo to sluđivanje naroda i nasilje nad zdravim razumom
U zajedničkoj akciji BIA, VBA i MUP su uhapsili trojicu „špijuna“ u Valjevu – inženjere zaposlene u „Krušiku“. Za režimsku pljačku u fabrici oružja niko nikada nije priveden
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!