Veštačka inteligencija menja način na koji tražimo informacije na internetu. Umesto liste linkova, pretraživači postaju digitalni savetnici, a borba za pažnju korisnika prerasta u borbu za preporuku algoritma
Odlično se sećam kada sam prvi put čuo za Gugl. Bio sam na novinarskoj obuci za onlajn novinarstvo i gospođa Nora Pol (Paul), koja je i danas veliki ekspert za tu vrstu izveštavanja i korišćenje arhiva, pokazala nam je novi pretraživač koji daje neverovatne rezultate. Naročito nas je impresioniralo dugme I Feel Lucky koje je davalo samo jedan rezultat pretrage, ali koji bi mogao da bude baš ono što tražimo. To je bio i moj prvi susret sa ozbiljnim algoritmom za pretraživanje mada toga tada nisam bio svestan. Narednih meseci promovisao sam Gugl gde god sam stigao, što nije bilo jednostavno među korisnicima Jahua i Altaviste. Bila je 1999. godina, jesen, a Gugl je postojao jedva godinu dana.
Par godina je prošlo, a to moje “otkriće” postalo je globalni glagol. Potom i megakompanija koja je suštinski upravljala našim životima na internetu. Ubrzo više niko ništa drugo nije ni koristio sem nekih sajber hipstera. A i njima se dešava da koriste pretraživače koji su samo maskirani Gugl.
Kompanija je zgrtala pare jer je imala fantastičan poslovni model. Ljudi su lepo plaćali da budu među prvih deset pretraga za određene ključne reči, a kako nije bilo ozbiljne konkurencije, tako su oni sa boljim digitalnim marketinškim budžetom prosperirali i rasli. Onda se pojavio i Fejsbuk, pa Instagram i korisnika su mogli da gađaju u dušu, koju im je sam otvarao.
Ipak, i dalje se komunikacija svodila na ključne reči, a algoritam bi prepoznavao naše potrebe i nudio nam odgovore. Vodeći računa da nam ne podmeće prevarante, jer bi to uništilo poslovni model. Onda se pojavila veštačka inteligencija i sve se okrenulo naglavačke.
Ne znam kako vi, ali ja od Gugla više ne tražim spisak sajtova gde bih mogao da nađem rešenje za neku svoju potrebu koristeći ključne reči. Umesto toga direktno mu se obraćam i to na srpskom jeziku. Umesto pretrage “Lisabon, hotel, downtown, budget” (gde se kao prvi odmah nacrta Booking sa naznakom da se radi o sponzorisanom rezultatu) ja sada Gugl pitam: “Preporuči mi hotel u centru Lisabona od tog do tog datuma, ali da košta oko 100 evra za noć maksimalno”. Odgovor koji dobijam je precizniji, sveden, uz objašnjenje zašto baš ta preporuka i ponudu za još neke sadržaje u okolini koji bi mogli da me zanimaju. Isto postupam i kada tražim vodoinstalatera.
Gugl više nije saobraćajac koji nas upućuje u kom smeru da idemo, već savetnik koji nam brzo pomaže da dođemo do prave informacije. On je lični asistent, a ne samo katalog interneta.
Ali to dramatično menja i poslovni model. Servisi su ranije zakupljivali poziciju na Guglu, što je garantovalo visoku posećenost i dobru konverziju. Sada Gugl prodaje poverenje, a ne najbolje mesto na tezgi. Oni koji tu cenu mogu da plate naći će se u tom prijateljskom odgovoru. I neće biti okruženi desetinama konkurenata. Uz malo sreće, biće jedini ili makar jedan od tri ponuđena izbora sa dobrim obrazloženjem.
Loše po korisnike je što gube uvid u mogućnosti koje postoje. Dobro je što ne gube vreme i što im se nude rezultati koji se mogu smatrati proverenim. Dosad je bilo važno biti prvi, vidljiv i dobro rangiran. U pretrazi VI postaje važno da brend bude pomenut, preporučen ili uključen u zaključak koji korisnik dobija.
Reklama više nije samo link iznad rezultata. Ona mora da postane deo razgovora, preporuka koja se pojavljuje u pravom trenutku. Ali to dramatično povećava uticaj pretraživača. Umesto “neutralnog” servisa on postaje najbliži savetnik koji se bori za naše poverenje. Pod uslovom da uopšte sumnjamo u njega.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Istraga ubistva u restoranu „27“ na Senjaku uz eventualnu umešanost Veselina Milića odavno je kontaminirana i teško da će biti pravde. To za novi broj „Vremena“ kaže tužilac Radovan Lazić
Iz saopštenja tužilaštva stiče se utisak da se uloga bivšeg šefa beogradske policije u čitavom događaju kontinuirano umanjuje. Da li je to zaista rezultat do sada sprovedenih dokaznih radnji i novih saznanja prikupljenih tokom istrage ili je reč o relativizaciji njegove uloge iz nekog drugog razloga, teško je utvrditi. Ipak, imajući u vidu sve čudne i neuobičajene poteze Visokog javnog tužilaštva u Beogradu, sasvim je opravdano sumnjati da se radi o relativizaciji odgovornosti i da neko sa veoma visokog položaja pokušava da zaštiti Milića
Nemanja Nenadić naglašava da su vršioci dužnosti spremni da, zarad očuvanja svog nezakonitog statusa, čine još veće kompromise nego što bi činili oni koji su postavljeni, pa makar to bilo i po principu partijske podobnosti, na pun mandat. Ili, kako je objasnila Ana Brnabić 2019. godine “v.d.” status zapravo motiviše ljude da rade još bolje
U razgovoru za “Vreme” predstavnici nekoliko opozicionih partija govore o studentskom pokretu. Jedni ga bezrezervno podržavaju i odustaju od isticanja svojih kandidata na izborima, drugi se spremaju da za učešće na izborima u nekom koalicionom formatu, treći su negde između i još važu. Za buduće analize, neka se zna ko je bio na kom stanovištu u junu 2026. godine, pošto će još promena sigurno biti
Šta, zapravo, u procesu pridruživanja EU hoće, a šta neće od Srbije i obratno? Gde je danas Srbija u onome što hoće i neće od EU, te šta je suština fingiranja ovdašnjeg režima – za nedeljnik “Vreme” govori dr Vladimir Međak, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji i bivši glavni pravnik u pregovaračkom timu Vlade za pregovore o pristupanju EU
Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.