Protokolarni propust naljutio je zvaničnu Crnu Goru toliko da je Građanska partija, članica tamošnje vladajuće koalicije, pozvala na bojkot parlamenta državne zajednice dok je na njegovom čelu Dragoljub Mićunović
NI KRIV NI DUŽAN U CENTRU SRPSKO-CRNOGORSKIH ODNOSA: Pat Koks
Da je poseta predsednika Evropskog parlamenta Pata Koksa Beogradu bila upriličena par nedelja ranije, moglo bi se zaključiti da se jedan od Koksovih domaćina, predsednik skupštine Srbije i Crne Gore Dragoljub Mićunović, kandidovao za predsedničke izbore u Srbiji prvenstveno sa ciljem da se evakuiše iz nezdrave atmosfere srpsko-crnogorskog parlamenta, koji nikako ne uspeva da se sastane bez problema.
Specijalnu sednicu održanu u ponedeljak nije, kao što se desilo krajem avgusta, propustio srpski borac za nezavisnost Vladan Batić, koji „nema vremena za besciljne seanse“, a nisu je propustili ni drugi neopisivo zauzeti poslanici srpske vladajuće koalicije. Za politički spektakl ovoga puta pobrinuli su se crnogorski borci za nezavisnost, koje je silno uvredio Mićunovićev poziv na susret sa predsednikom jedne od najvažnijih evropskih institucija.
Problem, koji je proizvela greška u protokolu, narastao je do te mere da je malena Građanska partija, članica crnogorske vladajuće koalicije, predložila korpulentnijoj braći – Demokratskoj partiji socijalista Mila Đukanovića i Socijaldemokratskoj partiji Ranka Krivokapića – da bojkotuju rad parlamenta državne zajednice sve dok je na njegovom čelu Mićunović (GP ima jednog poslanika u parlamentu koji je uoči izbora doprineo utisku da je oko Đukanovića i DPS-a okupljen čitav blok stranaka koje se nazivaju proevropskim).
Crnogorske zvaničnike uvredio je način na koji su poslanici tamošnje republičke skupštine pozvani u Beograd – direktno, a ne preko nadležnih organa u Podgorici. Prema objašnjenju Branislava Radulovića, šefa kabineta predsednika Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića, „Mićunović je u svojstvu predsednika unije poslao jedan vrlo formalan telegram poslanicima unije koji su iz Crne Gore, u kojemu se kratko saopštava da na osnovu člana 31, 23 i 37 poslovnika Skupštine SCG saziva sednicu za 29. septembar, na kojoj će se, i tu se pojavljuje jedna kardinalna greška, poslanicima Narodne Skupštine Srbije i poslanicima Republike Crne Gore obratiti gospodin Koks“.
U Podgorici se napravila čitava uzbuna. Čelnici vladajućih stranaka takmičili su se ko će živopisnijim jezikom da opiše svu dubinu i širinu nanete im uvrede. Pominjan je i Slobodan Milošević, ali se (bar u Beogradu) nije čula ocena da je tretman prema Podgorici „gori“, već samo „isti“ kao u vreme predsednika u čijoj izbornoj smeni vladajuća Crna Gora nije učestvovala. Najuvređenije, valjda po funkciji, delovao je Krivokapić – on je Mićunoviću uputio sitnu knjigu u kojoj veli da će „učiniti sve da crnogorski parlament nikada više, mimo svoje volje, ne zaseda mimo granica Crne Gore“.
Objašnjenje predsednika zajedničke skupštine da su crnogorski poslanici pozvani kao gosti i to na zahtev Koksa, samo je dolilo ulje na vatru i dalo priliku Miodragu Vukoviću, visokom funkiconeru DPS-a, da oceni kako nije reč o slučajnoj grešci, već je Mićunović imao zlu nameru. Iako bi se moglo pomisliti da je vladajuća Crna Gora, zapravo, jedva dočekala priliku da Evropu podseti na svoju težnju za nezavisnošću, Vuković je, u izjavi za Radio B92, govorio o „velikoj šteti koja je napravljena“, o čvrstoj rešenosti crnogorskih zvaničnika da drže do „digniteta, dostojanstva, procedura i uspostavljenih odnosa“, ali i nadi da će „ozbiljni ljudi u kontaktu sa gospodinom Koksom objasniti sve negativne posledice i pokušati sanirati ovo potpuno nedozvoljivo ponašanje kabineta predsednika skupštine državne zajednice“. Podgoričke „Vijesti“ najavile su epilog ogromnim naslovom na prvoj strani: „Na poziv Mićunovića za sjednicu tri skupštine, iz crnogorskog parlamenta odazvali se poslanici NS i SNS: Putuju oni kojima je Beograd bliži od Podgorice“.
I tačno tako – sednici su, od pozvanih gostiju iz crnogorskog parlamenta, prisustvovali samo poslanici Narodne stranke Dragana Šoća i Srpske narodne stranke Božidara Bojovića. Republičkih poslanika najveće, kako u Podgorici vole da kažu, „prosrpske“ stranke, Socijalističke narodne partije (SNP) Predraga Bulatovića nije bilo, s obrazloženjem da „nisu dobili pismeni poziv“, što su proverili i u crnogorskom parlamentu i u Skupštini SCG. Bulatovićeva stranka saopštila je da bi, u slučaju da je bilo pismenog poziva, u Beograd krenuli i njeni republički, a ne samo poslanici u parlamentu zajednice, koji su se, kao i poslanici vladajućeg DPS-a, ipak, uredno odazvali pozivu i došli da čuju poruku predsednika Evropskog parlamenta.
Uprkos tolikoj količini dobre volje, cilj preduzetog putovanja nije im se baš u potpunosti ostvario zbog novog problema koji je iskrsao, ali koji, srećom, nije bilo moguće tumačiti po istom „međurepubličkom“ principu.
Zbog tehničkih problema („pao sistem“) ni poslanici ni novinari u parlamentu nisu bili u prilici da na internoj televiziji parlamenta čuju Koksovo obećanje da će EU podržati pozitivne korake beogradskih vlasti u cilju priključenja EU-u, ali i njegove izraze zabrinutosti zbog funkcionisanja sudske vlasti, slobode medija i saradnje sa Haškim tribunalom. „Za priključenje EU-u neophodno je usvojiti Kopenhaški kriterijum, dokument koji se odnosi na političke vrednosti, funkcionalnu ekonomiju i mogućnost da bude ispunjeno ono što je obećano. To su svari o kojima se ne pregovara kada se ide ka priključenju EU-u“, jasno i precizno je rekao Koks, što su, za razliku od gledalaca interne skupštinske televizije, gledaoci RTS-a mogli da čuju. Ali, ne i da razumeju, ukoliko ne govore engleski: da bi ceo cirkus upriličen povodom dolaska važnog evropskog funkcionera bio potpun, državna televizija je, naime, direktno prenosila Koksov govor, ali, opet zbog nečije omaške, bez prevoda na srpski jezik.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uprkos dva susreta najviših srpskih zvaničnika sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom – ministra spoljnih poslova Marka Đurića početkom avgusta u Stejt departmentu, a potom i predsednika Vučića tokom godišnjeg zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku – i najave pokretanja strateškog dijaloga dveju zemalja do kraja godine, sve je nekako, što bi se narodski reklo “na dođem ti”, uz goruće požare koje treba gasiti kao što su ogromne carine na našu robu ili stupanje na snagu sankcija NIS-u
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka
Kancelar Fridrih Merc nije posebno zainteresovan za Balkan – samo da se ne puca. Vučić zato još neko vreme može da figurira kao “faktor stabilnosti”, mada su prošla medena vremena kad je bio najbolji đak Angele Merkel
Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska
Predsednik Srbije se našao u dvostrukoj klopci. Ako zaoštri odnos prema Erdoganu, rizikuje pad turskih investicija, gubitak radnih mesta, te dodatno i dublje približavanje Prištine Ankari. Ako prećuti i traži “razgovor među prijateljima”, šalje poruku nemoći biračkom telu za koje je Kosovo crvena linija, osetljiva tema i dokaz državne snage
Intervju: Vasko Kelić, Centar za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka
“Jedino rešenje za energetsku stabilnost Srbije – u kontekstu američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije – jeste nacionalizacija ove kompanije ili prinudno preuzimanje upravljanja nad njom. Vučićeva vlast to izbegava i na taj način podređuje interese građana Srbije – Rusiji. Inače, naša zemlja ima najskuplje naftne derivate u regionu zbog izrazito monopolskog položaja Nisa na tržištu, a posledice sankcija će najverovatnije biti dodatna poskupljenja “, akcenti su iz razgovora sa Vaskom Kelićem, istraživačem u Centru za ekonomska istraživanja Instituta društvenih nauka i odbornikom Zeleno-levog fronta u beogradskoj opštini Stari Grad
Režimu je potrebna Evropska unija. Kako joj objasniti zašto se studenti bune i zašto to traje toliko dugo, a izbeći pitanja o stvarnim zahtevima protesta? Tako što će spinovati da su protesti dirigovani spolja – a ima li korisnijeg dirigenta od Kremlja? U pokušaje delegitimizacije protesta tvrdnjama da su rezultat “ruskog malignog uticaja” uključio se i deo opozicije. Oni bi da ubede Brisel kako su oni jedina alternativna režimu u Srbiji
Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!