Protokolarni propust naljutio je zvaničnu Crnu Goru toliko da je Građanska partija, članica tamošnje vladajuće koalicije, pozvala na bojkot parlamenta državne zajednice dok je na njegovom čelu Dragoljub Mićunović
NI KRIV NI DUŽAN U CENTRU SRPSKO-CRNOGORSKIH ODNOSA: Pat Koks
Da je poseta predsednika Evropskog parlamenta Pata Koksa Beogradu bila upriličena par nedelja ranije, moglo bi se zaključiti da se jedan od Koksovih domaćina, predsednik skupštine Srbije i Crne Gore Dragoljub Mićunović, kandidovao za predsedničke izbore u Srbiji prvenstveno sa ciljem da se evakuiše iz nezdrave atmosfere srpsko-crnogorskog parlamenta, koji nikako ne uspeva da se sastane bez problema.
Specijalnu sednicu održanu u ponedeljak nije, kao što se desilo krajem avgusta, propustio srpski borac za nezavisnost Vladan Batić, koji „nema vremena za besciljne seanse“, a nisu je propustili ni drugi neopisivo zauzeti poslanici srpske vladajuće koalicije. Za politički spektakl ovoga puta pobrinuli su se crnogorski borci za nezavisnost, koje je silno uvredio Mićunovićev poziv na susret sa predsednikom jedne od najvažnijih evropskih institucija.
Problem, koji je proizvela greška u protokolu, narastao je do te mere da je malena Građanska partija, članica crnogorske vladajuće koalicije, predložila korpulentnijoj braći – Demokratskoj partiji socijalista Mila Đukanovića i Socijaldemokratskoj partiji Ranka Krivokapića – da bojkotuju rad parlamenta državne zajednice sve dok je na njegovom čelu Mićunović (GP ima jednog poslanika u parlamentu koji je uoči izbora doprineo utisku da je oko Đukanovića i DPS-a okupljen čitav blok stranaka koje se nazivaju proevropskim).
Crnogorske zvaničnike uvredio je način na koji su poslanici tamošnje republičke skupštine pozvani u Beograd – direktno, a ne preko nadležnih organa u Podgorici. Prema objašnjenju Branislava Radulovića, šefa kabineta predsednika Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića, „Mićunović je u svojstvu predsednika unije poslao jedan vrlo formalan telegram poslanicima unije koji su iz Crne Gore, u kojemu se kratko saopštava da na osnovu člana 31, 23 i 37 poslovnika Skupštine SCG saziva sednicu za 29. septembar, na kojoj će se, i tu se pojavljuje jedna kardinalna greška, poslanicima Narodne Skupštine Srbije i poslanicima Republike Crne Gore obratiti gospodin Koks“.
U Podgorici se napravila čitava uzbuna. Čelnici vladajućih stranaka takmičili su se ko će živopisnijim jezikom da opiše svu dubinu i širinu nanete im uvrede. Pominjan je i Slobodan Milošević, ali se (bar u Beogradu) nije čula ocena da je tretman prema Podgorici „gori“, već samo „isti“ kao u vreme predsednika u čijoj izbornoj smeni vladajuća Crna Gora nije učestvovala. Najuvređenije, valjda po funkciji, delovao je Krivokapić – on je Mićunoviću uputio sitnu knjigu u kojoj veli da će „učiniti sve da crnogorski parlament nikada više, mimo svoje volje, ne zaseda mimo granica Crne Gore“.
Objašnjenje predsednika zajedničke skupštine da su crnogorski poslanici pozvani kao gosti i to na zahtev Koksa, samo je dolilo ulje na vatru i dalo priliku Miodragu Vukoviću, visokom funkiconeru DPS-a, da oceni kako nije reč o slučajnoj grešci, već je Mićunović imao zlu nameru. Iako bi se moglo pomisliti da je vladajuća Crna Gora, zapravo, jedva dočekala priliku da Evropu podseti na svoju težnju za nezavisnošću, Vuković je, u izjavi za Radio B92, govorio o „velikoj šteti koja je napravljena“, o čvrstoj rešenosti crnogorskih zvaničnika da drže do „digniteta, dostojanstva, procedura i uspostavljenih odnosa“, ali i nadi da će „ozbiljni ljudi u kontaktu sa gospodinom Koksom objasniti sve negativne posledice i pokušati sanirati ovo potpuno nedozvoljivo ponašanje kabineta predsednika skupštine državne zajednice“. Podgoričke „Vijesti“ najavile su epilog ogromnim naslovom na prvoj strani: „Na poziv Mićunovića za sjednicu tri skupštine, iz crnogorskog parlamenta odazvali se poslanici NS i SNS: Putuju oni kojima je Beograd bliži od Podgorice“.
I tačno tako – sednici su, od pozvanih gostiju iz crnogorskog parlamenta, prisustvovali samo poslanici Narodne stranke Dragana Šoća i Srpske narodne stranke Božidara Bojovića. Republičkih poslanika najveće, kako u Podgorici vole da kažu, „prosrpske“ stranke, Socijalističke narodne partije (SNP) Predraga Bulatovića nije bilo, s obrazloženjem da „nisu dobili pismeni poziv“, što su proverili i u crnogorskom parlamentu i u Skupštini SCG. Bulatovićeva stranka saopštila je da bi, u slučaju da je bilo pismenog poziva, u Beograd krenuli i njeni republički, a ne samo poslanici u parlamentu zajednice, koji su se, kao i poslanici vladajućeg DPS-a, ipak, uredno odazvali pozivu i došli da čuju poruku predsednika Evropskog parlamenta.
Uprkos tolikoj količini dobre volje, cilj preduzetog putovanja nije im se baš u potpunosti ostvario zbog novog problema koji je iskrsao, ali koji, srećom, nije bilo moguće tumačiti po istom „međurepubličkom“ principu.
Zbog tehničkih problema („pao sistem“) ni poslanici ni novinari u parlamentu nisu bili u prilici da na internoj televiziji parlamenta čuju Koksovo obećanje da će EU podržati pozitivne korake beogradskih vlasti u cilju priključenja EU-u, ali i njegove izraze zabrinutosti zbog funkcionisanja sudske vlasti, slobode medija i saradnje sa Haškim tribunalom. „Za priključenje EU-u neophodno je usvojiti Kopenhaški kriterijum, dokument koji se odnosi na političke vrednosti, funkcionalnu ekonomiju i mogućnost da bude ispunjeno ono što je obećano. To su svari o kojima se ne pregovara kada se ide ka priključenju EU-u“, jasno i precizno je rekao Koks, što su, za razliku od gledalaca interne skupštinske televizije, gledaoci RTS-a mogli da čuju. Ali, ne i da razumeju, ukoliko ne govore engleski: da bi ceo cirkus upriličen povodom dolaska važnog evropskog funkcionera bio potpun, državna televizija je, naime, direktno prenosila Koksov govor, ali, opet zbog nečije omaške, bez prevoda na srpski jezik.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Odluka studenata da režimu upute zahtev za raspuštanje državnog parlamenta i raspisivanje vanrednih republičkih izbora nije pala s Marsa. O ovoj opciji se na plenumima već dugo žustro diskutovalo, a stvar je presečena onda kada je svima, ali baš svima, postalo jasno da vlast ne samo da ne želi da ispuni studentske zahteve nego na političku krizu odgovara sve jačom represijom i sve prljavijom propagandom. I kada više niko nije mogao da ospori činjenicu da je upravo režim generator svih društvenih i političkih anomalija, te da zahvaljujući njemu novosadska nadstrešnica svakom građaninu ove zemlje visi nad glavom
Kakvo je interesovanje među najvišim univerzitetskim radnicima za direktno učešće u politici, na “studentskoj listi”, ukoliko bi u Srbiji bili raspisani vanredni parlamentarni izbori
Poziv na raspisivanje izbora je poziv režimu, a trebalo bi da se vidi da li će postojati i studentski poziv svim ostalima na društveni dogovor o tome kako se suprotstaviti režimu na budućim izborima. Oni mogu biti raspisani neočekivano brzo, a možda ih i ne bude pre nekog “redovnog termina” ako ne bude izuzetno jakog pritiska na ulici
Možda je tačna verzija da je Aleksandru Vučiću pozlilo pa se zato vratio u zemlju. Ali i dalje cela stvar ostavlja mnogo otvorenih pitanja. Za početak, zašto je predsednik naše zemlje išao na donatorsko veče namenjeno unutarpolitičkim ciljevima druge zemlje? Zašto je išao na događaj na koji se ne može ući ako se ne donira novac? I ko ga je zvao? Ako se ova sapunska opera posmatra kao izolovan događaj, van domaćeg konteksta, zaista je reč o nečemu što izmiče zdravom razumu
Bez razumevanja zla koje je činjeno u našoj neposrednoj istoriji u poslednje tri, četiri decenije, to bi bilo parcijalno i licemerno. Zakasnilo se i za ono što se dogodilo pre šest meseci, sve sada je nadoknada. Ako ne dođemo do ozbiljnog suočavanja sa prošlošću, sa snažnim programom stvaranja nenasilnog društva, promene će imati kratak rok trajanja. A u toj promeni roditelji ubijene dece mogli bi da budu ambasadori procesa normalizacije ovog društva. Oni su spremni na tu ulogu i bilo bi dobro da ih i studenti uključe u svoje debate, da razumeju šta se dogodilo i koji su putevi suočavanja
Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno
Ministarstvo za javna ulaganja podnelo je zahtev za građevinsku dozvolu za gradnju nove zgrade Beogradske filharmonije. S obzirom da se zna da je projekat preskup i da za njega nema para, deluje da je i ovo samo nova šarena laža
Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!