

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


DECEMBAR 1993. Skupštinsku većinu od 128 poslanika čine SPS i Nova demokratija. Dragan Tomić postaje predsednik parlamenta, a Mirko Marjanović premijer.


Upisano 7.010.389 glasača
Izašlo na birališta 4.300.440 glasača, odnosno 61,34%
| Lista/partija | Glasova | Mandata | % od glasalih | % od upisanih
| SPS
| 1.576.287
| 123
| 36,65
| 22,49
| DEPOS
| 715.564
| 45
| 16,64
| 10,21
| SRS
| 595.467
| 39
| 13,85
| 8,49
| DS
| 497.582
| 29
| 11,57
| 7,10
| DSS
| 218.056
| 7
| 5,07
| 3,11
| DZVM
| 112.342
| 5
| 2,61
| 1,60
| KPDDD/DPA
| 29.342
| 2
| 0,68
| 0,42 | |
DEPOS: Demokratski pokret Srbije (SPO, ND, GSS)
KPDDD/DPA:Koalicija Partije za dem. Delovanje i Demokratska partija Albanaca
„Pošteno“ (DS)
„Zrelo je“ (DSS)
„I ovo je Srbija“, „DEPOS daje reč“, „Glas nade“, „Da živimo kao sav normalan svet“, „Ima šanse, ima, ima“ (DEPOS)
„Tako treba“ (SPS),
„Kad bolje razmislimo, svi smo mi pomalo socijalisti“ (SPS Beograda)
Nijedan poslanički mandat nije dobilo 77 podnosilaca izbornih lista, odnosno 176 njihovih izbornih lista. Pri tome nijedna od 37 grupa građana nije osvojila dovoljan broj glasova za dobijanje poslaničkog mandata. Pet podnosilaca izbornih lista koji su imali liste u svih devet izbornih jedinica nisu dobili nijedan mandat (Stranka srpskog jedinstva, Srpska narodna odbrana, Udružena levica, Napredna stranka-naprednjaci i Novi komunistički pokret Jugoslavije).
Od stranaka i drugih podnosilaca izbornih lista koji nisu osvojili mandate više od 1 500 glasova dobili su:
| 1. | Seljačka stranka Srbije | 65 623 |
| 2. | Narodna stranka | 48 331 |
| 3. | Stranka spskog jedinstva | 41 362 |
| 4. | Demokratska koalicija za Vojvodinu | 41 097 |
| 5. | Udružena levica | 34 366 |
| 6. | Stranka deviznih štediša | 17 452 |
| 7. | Srpska demokratska stranka Srbije | 15 447 |
| 8. | Srpska narodna obnova | 15 187 |
| 9. | Novi komunistički pokret Jugoslavije | 9 854 |
| 10. | Narodna stranka i Narodna radikalna strana | 8 590 |
| 11. | Narodna radikalna stranka | 8 347 |
| 12. | Komunistička partija Jugoslavije u Srbiji | 8 101 |
| 13. | Socijaldemokratska partija | 5 959 |
| 14. | Reformska demokratska stranka Sandžaka | 5 530 |
| 15. | Udruženje deviznih štediša | 4 877 |
| 16. | Demokratski savez Hrvata u Vojvodini | 3 916 |
| 17. | Srpski rojalističi pokret | 3 627 |
| 18. | Radnička partija Srbije | 3 019 |
| 19. | Pokret za zaštitu ljudskih prava | 2 950 |
| 20. | Zemljoradnička stranka | 2 790 |
| 21. | Demokratska reformska stranka muslimana | 2 697 |
| 22. | Srpski rojalistički blok | 2 402 |
| 23. | Napredna stranka – naprednjaci | 2 216 |
| 24. | Ujedinjena socijaldemokratija | 2 011 |
| 25. | Grupa građana „Slobodan Milošević“, iz Despotovca | 1 778 |
| 26. | Bunjevačko-šokačka stranka | 1 745 |
Izvor: Pregled 1994


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve