Kada čujem da dojučerašnja predsednica Upravnog odbora Politike AD Sonja Liht tvrdi kako „o prodaji udela VAC u Politici zna koliko i drugi građani Srbije“, setim se i drugih njenih neistina o Politici.
Kada me 2008. godine smenjivala sa dužnosti urednice „Politike“, tvrdila je da to ne radi na zahtev Borisa Tadića već – Srđana Janićijevića.
(Čitalac će se setiti da je reč o zlosrećnom generalnom direktoru Politike, koji je odmah demantovao gospođu Liht, da bi zbog te neposlušnosti i sam uskoro bio smenjen.)
Kada joj je taj izgovor propao, navodila je druge: mali tiraž, nisku vrednost deonica, pritiske sindikata. Izricala je neiskrene komplimente mom profesionalizmu radije nego da prizna da se kralju ne sviđa gluma, odnosno moja uređivačka politika.
Naravno da u Srbiji nije vest da se po političkom vrhu mota neko neiskren i neistinoljubiv, dok su nekompetentni ljudi na važnim položajima pre pravilo nego izuzetak. Gospođa Liht se, međutim, razlikovala po tome što je u očima sveta tobož bila nezavisna intelektualka, i što je sa francuskom Legijom časti na reveru za vlast revnosno obavljala neprijatne političke zadatke kojim drugi (poput režisera Gorana Markovića) nisu hteli da prljaju ruke.
U srpskom političkom mulju je radila isto što i mnogi drugi operativci režima, ali je nju krasio „legitimitet“ za koji sada od nje čujem da meni, eto, nedostaje. Kažem da je dragulj u kruni srpskog štampanog novinarstva krišom i preko noći prodat nepoznatom kupcu jer je Sonja Liht kao zastupnik državnog kapitala propustila da iskoristi pravo preče kupovine, a ona na to odgovara da „nemaju legitimitet oni koji su Politiku doveli na ivicu ambisa“.
Stvarno? Kada me gospođa Liht pre četiri godine pod lažnim izgovorima smenjivala, prosečan dnevni tiraž „Politike“ bio je 75.000 primeraka. Kada je gospođa Liht proletos ostavljala „Politiku“, tiraž se već bio srozao na pedesetak hiljada. A ljudi koji prate vrednost deonica na tržištu vele da je vrednost kompanije Politika AD sada deset puta manja nego kada je gospođa Liht pre četiri godine započela svoju nestručnu akciju „spasavanja“ najstarijeg lista na Balkanu.
Sonja Liht priznaje da je za njenog mandata bilo „teških rezova i otpuštanja“, ali dodaje da su bar ljudi odlazili „uz određeni socijalni program“.
Stvarno? „Politika“ je posle mog odlaska brutalno očišćena od novinara koji su mogli smetati novom konceptu, novinara od kojih su neki napravili najbolji antikorupcijski sajt u ovom delu sveta, Pištaljku. Kada je „Politika“ prodata, u njoj nije bilo novinara koji su umeli da otkriju kome je prodata. Sumnjam da je socijalni program gospođe Liht uteha čitaocima koji su gladni nezavisnih informacija i izvora.
Sada bi da me kompromituje aluzijama o velikoj plati, ali ne iznosi konkretne sume. Moja je plata, kada sam postala glavni urednik Politike, bila 160.000 dinara, što je bila dinarska protivrednost 2000 evra. Kada je gospođa Liht stigla u „ambis“ „Politike“, plata glavnog urednika koji je došao posle mene je višestruko uvećana. Može li „kredibilna“ gospođa da objasni tu činjenicu? Ili da je demantuje, ako može?
Sonja Liht je za vlast radila sve ono što nezavisni intelektualac ni za koga, nigde i nikada ne bi smeo da radi. Sada joj se, na njenu i našu sramotu, povodom tajne prodaje „Politike“ mora postaviti ono klasično novinarsko pitanje: šta ste znali, i kada ste to znali?
Autorka je predsednica UNS-a i bivša glavna urednica „Politike“
Plata i bonusi
Sonja Liht (na slici), predsednica Fonda za političku izuzetnost i bivša predsednica Upravnog odbora Politika A.D. je na pitanje, kako reaguje na navode prvog potpredsednika vlade Aleksandra Vučića o prodaji lista kao „političkom kriminalu uz ekonomske zloupotrebe“, kazala da o tome zna koliko i svaki građanin iz medija.
Ona je reagujući na izjavu predsednice UNS-a Ljiljane Smajlović da su ona i bivši premijer Mirko Cvetković bili zaduženi za zaštitu državne imovine – „Politike“, rekla da su rukovodioci u Politici imali visoke plate i bonuse, a da je dug rastao „iz dana u dan“.
„Nemaju legitimitet oni koji su ‘Politiku’ doveli na ivicu ambisa. Mi smo se bavili time kako da spasimo kuću od propadanja. UO je imenovan jula 2008. godine i tada smo zatekli katastrofalnu situaciju u ‘Politici’ i Politici A.D. Zatekli smo milionske dugove“, rekla je Liht.
Ona je dodala da su rukovodstvo firme, „pa i Ljiljana Smajlović dobijali ogromne plate i bonuse, a dug je rastao iz dana u dan“.
„Cela ‘Politika’ je bila pred ambisom. Kada je došlo do promene došlo se do toga da danas ‘Politika’ posluje u pozitivi. To je značilo teške rezove i otpuštanja, ali su bar ljudi otišli uz određeni socijalni program“, istakla je Liht.
„S kim i kako su vođeni pregovori UO i ja nismo znali. Znali smo da je u jednom trenutku VAC ponudio Politici A.D. da otkupi njihov deo, ali je 4,7 miliona evra za nas bila previsoka cifra. Čak smo pokušali da prikupimo sredstva iz kredita Evropske banke namenjena za medije, ali smo saznali da taj kredit ne može da se koristi u te svrhe“, rekla je Liht.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po oceni poverenika za samostalnost Visokog saveta tužilaštva, pritisci na tužioce u Srbiji dolaze sa raznih strana, ali izgleda ne iz kabineta predsednika Aleksandra Vučića. “Izbegavanje poverenika Milana Tkalca da izričito iznese svoj stav kad su u pitanju izjave predsednika Republike profesionalno je neprihvatljivo”, kaže za “Vreme” predsednica Udruženja tužilaca Srbije Lidija Komlen Nikolić. Šta sve predsednik sme da kaže, a da to ne bude shvaćeno kao mešanje u nezavisnost pravosuđa
Naprednjačka vlast se bori i rukama i nogama da pobedi u dva različita mesta, jer ne bi smeli na oči Aleksandru Vučiću ako izgube. Na drugoj strani, ostatak Srbije navija da krene iz Zaječara i Kosjerića, pa da se “ide redom” po celoj zemlji i da tako vide leđa ovima što već 13 godina upravljaju u svakom mestu, svakoj ulici i svakom selu
Nikada dosad nisu menjani svi članovi ovog tela. Nikada se izbor članova Saveta nije dešavao u tako uzavreloj društveno-političkoj atmosferi. Nikada Brisel nije bio toliko zainteresovan za tok i ishod ovog procesa. Otuda toliko nervoze, strasti i utvrđenih nezakonitosti za koje još niko nije odgovarao
Danak nepoštovanju zakona i visokoj korupciji počinje ubrzano uzimati još veći danak. Nabrojmo neke slučajeve: pao je deo plafona na Klinici za kardiologiju u Nišu, zveknuo je i plafon na Železničkoj stanici u Ćupriji. Prethodno se urušio most za prelazak pešaka kod sela Vlahovo i strmeknuo se deo zida u školi u Pećincima (lakše povređene dve devojčice). Tu su još i urušavanja betonske konstrukcije nadvožnjaka na brzoj saobraćajnici Požarevac–Veliko Gradište, padovi plafona u školi u Užicu, u Saranovu kod Rače, na Institutu za javno zdravlje Kragujevac i kod vrtića “Maja” na Novom Beogradu. Dakle, sve to od 1. novembra prošle godine do danas. Malo li je
Dok studenti maratonci posle 18 dana štafetnog trčanja i 2000 pređenih kilometara razgovaraju sa EU parlamentarcima u Briselu, Vučić se sastaje sa predsednikom Evropskog saveta. U pozadini ova dva događaja, evidentan uticaj vlasti na pravosuđe ogleda se u dvema odlukama: produženje pritvora novosadskim aktivistima i prekvalifikovanje dela ženi koja je kolima oborila studentkinju
Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno
Ministarstvo za javna ulaganja podnelo je zahtev za građevinsku dozvolu za gradnju nove zgrade Beogradske filharmonije. S obzirom da se zna da je projekat preskup i da za njega nema para, deluje da je i ovo samo nova šarena laža
Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!