

Policija
Sukob Veska i Krička: Ko je udario na čuvara tajni?
Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


"Vreme" br. 965 od 2. jula 2009.
Prof. Vojin Dimitrijević je, uljudno, primetio da Lj. Smajlović očigledno nije pravnik iako u svom tekstu ulazi u pravne vode (procesuiranje novinara za ratnu propagandu). Umesto da prihvati pouke V. Dimitrijevića, Lj. S. u polemici pokušava da prebaci V. Dimitrijeviću nekorektnu interpretaciju, tobože on polemiše sa nagađanjima o njenom mišljenju, a ne sa onim što je napisala!
Kada se iz odgovora pročita šta je ona stvarno napisala i ponovila, nesumnjivo je da je njen stav da protiv novinara ratnih propagandista nema smisla ni započinjati postupak pošto bi to bila: selektivna pravda (smrdi na politiku), nedokaziva ili veoma teško dokaziva, da li pravda? To smo, uostalom, imali prilike da čujemo i u gostovanju Lj. S. kod Olje Bećković u „Utisku nedelje“.
Selektivna je zato što se ne vodi protiv polovine nacije koja je prema njenoj interpretaciji Bruna Vekarića bila za rat, a tužilaštvo se odlučuje za novinare a zaboravlja čak i političare i naravno polovinu nacije.
Doduše, Lj. S. dopušta da novinari mogu da izvrše krivična dela ali, koliko shvatam, jedino protiv časti i dostojanstva, a i o tome će konačnu reč reći sud u Strazburu za osudu novinarke koja je pred našim sudom nepravedno osuđena što je klevetala Natašu Kandić. Naravno, šta ćemo i sa Irakom i američkim i drugim propagandistima koji neće odgovarati.
Argumentacija Lj. S. je prozirna i neubedljiva. Ministarka pravde je u nedavnoj poseti Sarajevu obećala da će svi ratni zločinci biti procesuirani i da je to jedan od prioriteta srpskog pravosuđa. Zamislite da su se oni organizovali u sindikat i pojave se u javnosti sa protestom: Zašto baš samo mi? Zašto ne ratni profiteri? Mi smo, ipak, branili zemlju, čast nacije, bivšu SFRJ, za svoje zasluge smo dobijali odlikovanja, unapređenja, penzije. Profiteri su koristeći našu hrabrost i požrtvovanje o kojima su hvalospeve izricali svi ozbiljniji srpski mediji, pljačkali i punili svoje džepove. Na to sindikat ratnih profitera odgovara: Jesmo mi nešto zaradili ali, da nije nas, nacija ne bi imala šta da jede, ne bi bilo – benzina, kafe, grejanja, higijene itd. Zašto ne biste pročeprkali lanac uličnih prodavaca koji su vam derali kožu sa leđa naplaćujući duplo od onoga što su nama plaćali? Uostalom, tako se snabdevala čitava nacija znajući poreklo robe koju kupuje! I tako do beskraja.
Pitanje koje postavljam Ljiljani Smajlović glasi: Da li ona misli da je u medijskoj sceni Srbije bilo ratnih huškača, pozivanja na krvoprolića, razaranja, slavljenja takvih pobeda, svečanih ispraćaja i svečanih dočeka, manipulacija. DA ili NE?
Ako je odgovor: DA, sledeće pitanje, po pravilima novinarske profesije je: KO, GDE, KADA, ZAŠTO i NA KOJI NAČIN?
Ako je odgovor : NE, sledeće pitanje je: ČEMU OVA POLEMIKA?
Uopšte nije važno da li je Lj. S. pravnik, ali bi i kao novinar ili ličnost koja se obraća javnosti mogla da shvati da se krivično delo ratnog huškanja, ratne propagande može izvršiti samo tom radnjom bez nastupanja posledice i ako do rata i genocida ne dođe. A ako dođe, pa se lažno prikažu kese sa mrtvim srpskim bebama, pa nakon toga usledi žestoka reakcija u kojoj strada hiljade nedužnih pa pola nacije to odobrava kao revanš, pa se konačno sazna da je priča o bebama i kesama izmišljena, onda tužilac baš neće imati težak posao sa novinarom ili urednikom čije je to maslo.
Dakle, više se ne postavlja pitanje pravničke informisanosti Lj. S. Nameću se pitanja elementarnog morala i poštenja. Odgovore na ova pitanja Lj. S. izbegava. Teško je poverovati da je doskorašnja glavna urednica o ovim pitanjima neobaveštena. Ako to čini osećajući da se najavljena potraga odnosi na udruženje novinara kojem ona predsedava to još može da prođe. Zadatak joj nije lak ali, bože moj, ona je samo u ulozi advokata: brani zločinca sa čijim se zlodelom ne slaže. Ovi moji iz Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine, čiji sam član, a verujem i iz NUNS-a taj problem nemaju.
PS. Neskromno i nerado moram da podsetim da sam u „Vremenu“ br.946, kritikujući uređivačku politiku D. Žarkovića, najavio dolazak Ljiljane Smajlović na stranice „Vremena“ što se, eto, i te kako obistinilo, a da ću ja biti u bilo kakvom kontaktu sa Ljiljanom Smajlović nisam ni sanjao.


Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Veliki ružičasti slon u prostoriji o kojem se i dalje ćuti jeste pitanje statusa “Crvene zvezde” u srpskom fudbalu i kako se sve te unapred osvojene titule i kupovi odražavaju na mogućnost crveno-belih da naprave neki rezultat i na evropskom planu. Još veći problem je činjenica da se to nekako uzima nekritički, zdravo za gotovo. I da u tome saučestvuje veliki broj sportskih novinara koji ne vide ništa neobično u tome da jedan klub na svom terenu bude neporažen u 159 utakmica zaredom, a da nije reč o “Real Madridu” u vreme vladavine Fransiska Franka


Sukob Veselina Milića i Marka Krička (na slici), tog dvojca načelnika koji je iznikao iz iste političke postelje, na ogoljen način ilustruje dubinu institucionalne krize u najvažnijem sektoru u svakoj državi. Ako je Kričak lojalista, šta je onda tek Milić, koji je tu od prvih dana i koji je “čuvar svih tajni” ovog režima? I ako je tako, ko je uopšte smeo “da krene” na njega ako je on sposoban da na tacni isporuči kriminalne kombinacije vrha srpske vlasti


Da li postoji tajna nit koja povezuje nasilne incidente u centralnoj opštini prestonice? Da li postoji odgovornost naprednjaka koji već godinama drže opštinu Stari grad i dozvoljavaju cvetanje nasilja pod budnim okom sumnjivih lica koja učestvuju u izvršnoj vlasti


Zašto se krnje naprednjački saveznici i da li će se nakon izbora opet “prilepiti”
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekat Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve