Svaki proizvod ima svoja kolica sa policama, zaštićena folijom, koja se specijalnim vozilima ove firme dopremaju do prodavnica. Takvu tehnologiju, koja je zamenila isporuku tipa "gajbe s hlebom", u Srbiji ima jedino Klas
ISPORUKA SVETSKOG TIPA: Generalni direktor Klasa Momir Lazić
Okrugli, tamni „bakin“ od 1,5 kilograma i „beogradski“, hleb istog sastava ali standardnog oblika i težine jednog kilograma, postali su zaštitni znak pekarske industrije Klas. Tako glavne brendove ove beogradske firme predstavlja njen generalni direktor Momir Lazić. „Beograd je konačno dobio svoj hleb, ne samo kroz naziv, već zbog kvaliteta koji zaslužuje da nosi to ime“, kaže za „Vreme“ Momir Lazić. U brendove još ubraja najprodavaniji Klasov hleb, beli, „panonski“, koji druge firme prave pod nazivom „Sava“. Zatim tamni „šumadijski“, pa „zlatiborski“, razne vrste bageta i naročito malu okruglu „Avalu“ od kukuruznog brašna koja na tržištu poprima obeležja hita. Lazić najavljuje četiri nove vrste hleba, kakvog, kako kaže, beogradsko tržište još nije videlo. Klas će dopuniti i program zamrznutog peciva, koji je sada poznat po mini picama, rolnicama sa sirom, viršlom itd., kao i po slatkom danskom pecivu sa punjenjem od višnje, borovnice, vanile… Ipak, ono što Klas izdvaja od drugih proizvođača, osim asortimanom jeste način isporuke i plasmana proizvoda.
NOVI MODEL PRODAVNICE: Klasov objekat u Beogradu
EKOLOŠKAKOLICA: Svaki proizvod Klasa ima svoja kolica sa policama, zaštićena folijom, koja se specijalnim vozilima ove firme dopremaju do prodavnica. „To je tehnologija u koju smo smelo ušli i, koliko znam, niko je u Srbiji osim nas ne primenjuje“, navodi Lazić. Otvorene gajbe sa hlebom koji usput skuplja prašinu i miris izduvnih gasova iz vozila su, dakle, prošlost. Lazić ističe da je podizanje kulture prodaje podstakao tržni centar Merkator. „Tražio je da uvedemo evropske standarde kvaliteta proizvoda i načina isporuke, mi smo ih ispunili i to nam je pomoglo u razvoju firme.“ Još kaže da ti zahtevi nisu došli „na prazno“, jer Klas je imao razvojni plan. Petogodišnja faza stvaranja „novog Klasa“, kako ga naziva Lazić, završava se ove godine. Do sada je Klas u novu tehnologiju, opremu, vozila, adaptaciju proizvodnog prostora i prodavnica i u uvođenje novih proizvoda uložio oko tri miliona evra. O higijenskim, sanitarnim i tehničkim uslovima rada u pogonima i o kvalitetu proizvoda najbolje svedoči činjenica da je Klas spreman za uvođenje najvišeg evropskog standarda HCCP. Proizvodni prostor u Južnom bulevaru u Beogradu danas liči na apoteku, proizvodnja je gotovo potpuno automatizovana, pa se Klas priprema za drugu fazu razvoja: širenje maloprodajne mreže. „Prodavnice kontejnerskog i drugog zastarelog tipa smo renovirali i specijalizovali, prvenstveno za Klasove proizvode i za prateći asortiman koji traže naši potrošači. Ti objekti su slični onima u razvijenim zapadnim zemljama“, objašnjava Lazić. Klas sada u Beogradu ima 20 savremenih prodavnica, zastakljenih pokretnim vratima, sa istim rasporedom polica, vitrina i frižidera. Dakle, prepoznatljive trgovine. Do kraja godine završiće renoviranje još pet objekata.
BRENDOVI: Deo Klasove korpe
RADNJESAPEKAROM: Te prodavnice liče na prostor sa Klasovim proizvodima u Merkatoru, način isporuke kolicima je takođe isti, a poluproizvodi se peku na licu mesta. „Svaka naša renovirana prodavnica ima peć tako da potrošači nekoliko puta na dan mogu da računaju na tople proizvode. Inače, isporuka počinje u 5.30 ujutru i završava se oko pet po podne, a svaki objekat snabdevamo najmanje tri puta dnevno“, kaže direktor Klasa. Ova firma sa 290 zaposlenih (sa trgovinom) raspolaže proizvodnim kapacitetom od 40 tona na dan, ali sada proizvodi oko 28 tona robe, pa će verovatno odgovoriti na sve veće zahteve domaćeg tržišta, ali i na zahteve susednih zemalja za izvoz smrznutih proizvoda. Klas sada snabdeva Merkator (u Beogradu i Čačku), C market i druge velike trgovinske lance, svoje prodavnice i privatne zanatske radnje, a za partnera mu se nude i privatne pekare. Pre desetak dana Klas je kupio Žitoproduktovu pekaru u Bačkoj Palanci tako da sad snabdeva i ovo mesto, a sve je prisutniji i na novosadskom tržištu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Studenti su pobedili u 22 grada, a SNS u svega dva. Bivša vladajuća partija zadržala je pak ogromnu većinu na Kosovu i u zatvorima. Štaviše, u zatvorima (gde su osvojili 66 odsto) broj glasova im je porastao u odnosu na 2023. godinu. Pojedini cene da do sledećih izbora taj procenat može skočiti i do 90 odsto. Zatim, u Novom Pazaru, SL je osvojio 38,7 odsto glasova, čime je ostvario bolji rezultat od stranke Rasima Ljajića za 18 odsto, a od Aleksandra Vučića za 20 odsto, što je značajan pokazatelj toga da je, između mnogih drugih, prevazišla i etničke i lokalne podele, koje su mnogi političari namerno gajili
Istraživanja pokazuju da je prava noćna mora promeniti sistem vlasti koji se zasniva na kontroli celog društva, od pravosuđa, preko regulatornih tela i državnih preduzeća, sve do mreža subjekata koji upravljaju javnom imovinom, a nalaze se izvan neposredne kontrole vlade. Ne zaboravimo da je vučićizam prodro do kontrole javnih toaleta
Intervju: Spasoje Vulević, bivši komandant Specijalne antiterorističke jedinice
“Instrukcije komandanata bile su da se spreme za odbranu institucija po svaku cenu”, kaže za “Vreme” Spasoje Vulević, koji navodi da je u izbornoj noći bilo angažovano oko 4000 policajaca. Govori o tome kako je izbegnut sukob sa građanima, šta je preko policijske radio-veze čuo 15. marta i zašto je odbio da SAJ izvede na blokade. Upozorava da se ne sme ponoviti greška posle 5. oktobra i da bez ozbiljne lustracije nema reforme policije
Dok izborni pobednici ne preuzmu dizgine, odlazeći režim drži razne poluge moći i ima vremena da još krade i zametne tragove. Naprednjaci u deluziji čak tvrde da će biti obična opozicija. Ali, ništa od toga neće im proći glatko
Po Vučićevom dolasku na vlast otprilike pola Demokratske stranke prešlo je na mračnu stranu i mora im se priznati da su se, kao pravi konvertiti spremni da iskažu tvrdu lojalnost, naročito istakli. Evo Gorana Vesića, na primer. Ili onog ambasadora u Americi Dragana Šutanovca. O Nebojši doktoru Krstiću da i ne govorimo. Sada se, kao što vidimo, prvi preporučio – ni manje ni više – Milorad Dodik lično
Moja čast zove se odanost, stajalo je na metalnim kopčama na opasačima esesovaca, čime su naglašavali vernost Adolfu Hitleru. Batinaški odredi esenesovaca umesto partijskih oznaka nosili su fantomke na glavi. Njihova odanost bila je izražena u evrima.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.