Svaki proizvod ima svoja kolica sa policama, zaštićena folijom, koja se specijalnim vozilima ove firme dopremaju do prodavnica. Takvu tehnologiju, koja je zamenila isporuku tipa "gajbe s hlebom", u Srbiji ima jedino Klas
ISPORUKA SVETSKOG TIPA: Generalni direktor Klasa Momir Lazić
Okrugli, tamni „bakin“ od 1,5 kilograma i „beogradski“, hleb istog sastava ali standardnog oblika i težine jednog kilograma, postali su zaštitni znak pekarske industrije Klas. Tako glavne brendove ove beogradske firme predstavlja njen generalni direktor Momir Lazić. „Beograd je konačno dobio svoj hleb, ne samo kroz naziv, već zbog kvaliteta koji zaslužuje da nosi to ime“, kaže za „Vreme“ Momir Lazić. U brendove još ubraja najprodavaniji Klasov hleb, beli, „panonski“, koji druge firme prave pod nazivom „Sava“. Zatim tamni „šumadijski“, pa „zlatiborski“, razne vrste bageta i naročito malu okruglu „Avalu“ od kukuruznog brašna koja na tržištu poprima obeležja hita. Lazić najavljuje četiri nove vrste hleba, kakvog, kako kaže, beogradsko tržište još nije videlo. Klas će dopuniti i program zamrznutog peciva, koji je sada poznat po mini picama, rolnicama sa sirom, viršlom itd., kao i po slatkom danskom pecivu sa punjenjem od višnje, borovnice, vanile… Ipak, ono što Klas izdvaja od drugih proizvođača, osim asortimanom jeste način isporuke i plasmana proizvoda.
NOVI MODEL PRODAVNICE: Klasov objekat u Beogradu
EKOLOŠKAKOLICA: Svaki proizvod Klasa ima svoja kolica sa policama, zaštićena folijom, koja se specijalnim vozilima ove firme dopremaju do prodavnica. „To je tehnologija u koju smo smelo ušli i, koliko znam, niko je u Srbiji osim nas ne primenjuje“, navodi Lazić. Otvorene gajbe sa hlebom koji usput skuplja prašinu i miris izduvnih gasova iz vozila su, dakle, prošlost. Lazić ističe da je podizanje kulture prodaje podstakao tržni centar Merkator. „Tražio je da uvedemo evropske standarde kvaliteta proizvoda i načina isporuke, mi smo ih ispunili i to nam je pomoglo u razvoju firme.“ Još kaže da ti zahtevi nisu došli „na prazno“, jer Klas je imao razvojni plan. Petogodišnja faza stvaranja „novog Klasa“, kako ga naziva Lazić, završava se ove godine. Do sada je Klas u novu tehnologiju, opremu, vozila, adaptaciju proizvodnog prostora i prodavnica i u uvođenje novih proizvoda uložio oko tri miliona evra. O higijenskim, sanitarnim i tehničkim uslovima rada u pogonima i o kvalitetu proizvoda najbolje svedoči činjenica da je Klas spreman za uvođenje najvišeg evropskog standarda HCCP. Proizvodni prostor u Južnom bulevaru u Beogradu danas liči na apoteku, proizvodnja je gotovo potpuno automatizovana, pa se Klas priprema za drugu fazu razvoja: širenje maloprodajne mreže. „Prodavnice kontejnerskog i drugog zastarelog tipa smo renovirali i specijalizovali, prvenstveno za Klasove proizvode i za prateći asortiman koji traže naši potrošači. Ti objekti su slični onima u razvijenim zapadnim zemljama“, objašnjava Lazić. Klas sada u Beogradu ima 20 savremenih prodavnica, zastakljenih pokretnim vratima, sa istim rasporedom polica, vitrina i frižidera. Dakle, prepoznatljive trgovine. Do kraja godine završiće renoviranje još pet objekata.
BRENDOVI: Deo Klasove korpe
RADNJESAPEKAROM: Te prodavnice liče na prostor sa Klasovim proizvodima u Merkatoru, način isporuke kolicima je takođe isti, a poluproizvodi se peku na licu mesta. „Svaka naša renovirana prodavnica ima peć tako da potrošači nekoliko puta na dan mogu da računaju na tople proizvode. Inače, isporuka počinje u 5.30 ujutru i završava se oko pet po podne, a svaki objekat snabdevamo najmanje tri puta dnevno“, kaže direktor Klasa. Ova firma sa 290 zaposlenih (sa trgovinom) raspolaže proizvodnim kapacitetom od 40 tona na dan, ali sada proizvodi oko 28 tona robe, pa će verovatno odgovoriti na sve veće zahteve domaćeg tržišta, ali i na zahteve susednih zemalja za izvoz smrznutih proizvoda. Klas sada snabdeva Merkator (u Beogradu i Čačku), C market i druge velike trgovinske lance, svoje prodavnice i privatne zanatske radnje, a za partnera mu se nude i privatne pekare. Pre desetak dana Klas je kupio Žitoproduktovu pekaru u Bačkoj Palanci tako da sad snabdeva i ovo mesto, a sve je prisutniji i na novosadskom tržištu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kada pričamo o formalnim vezama opozicije, tu se govori o dogovorima lidera, pozicioniranju u javnosti, raspravi u medijima. Suština promene je u masovnom uključivanju građana. Ako je ovo cilj povezivanja, onda je to nešto što je suštinski važno kako bi se zajedno pokrilo 16.000 kontrolora na izborima i obavila uspešna terenska kampanja. Kada imate stranku-kartel koja je okupirala sistem i protiv koje se borite, jedini način da pobedite jeste stvaranje masovnog fronta i pokreta. Prosto medijsko povezivanje i pozicioniranje opozicionih lidera i javni sastanci nisu ključ za takvu promenu
“Ključni faktor za izbore na leto jeste to što će vlast proceniti da na jesen neće imati bolju situaciju po sebe kad je reč o izbornom rezultatu. Naime, posle leta, zbog ekonomske situacije, može da im se desi dodatno krunjenje glasača”, smatra analitičar Aleksandar Ivković
Izbori za Studentski parlament Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu (II deo)
“Zahvaljujući našim profesorima, zadržan je optimizam i elan i dogovoren je sastanak sa predstavnicima obe organizacije (“Medicinski krug” i SINAPSA), prodekanom Živaljevićem, v. d. dekanom Trajkovićem i nezavisnim profesorima”, kažu za “Vreme” predstavnici Studentskog protesta. “Čekajući petak i potvrdu svih pozvanih članova, organizacija SINAPSA uz pomoć profesora i advokata sastavlja krivične prijave i tužbe”
Kao dete rođeno i odraslo u komunizmu-socijalizmu, rano sam naučio značaj Prvog maja. To je bio dan kada mama nije radila, za razliku od tate koji je imao takav posao da se radilo uvek ako ste radnik i ako su se delile Prvomajske nagrade. Ukratko, mama je tog dana bila kod kuće, a tata – zavisno od slučaja do slučaja
Dečji program RTS-a nekad i sad, uz upitnu budućnost
Vladimir Manojlović je ceo radni vek proveo u Redakciji programa za decu. Kad je novom sistematizacijom programa RTS-a pripojena drugoj redakciji, napisao je pismo piscima i ostalim autorima za decu da to spreče. Ovo je njegova priča
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!