Nakon odluke JAT-a da aerodrom u Nišu uvrsti u svoj red letenja, Nišlije su osnovale dve avio-kompanije, Aero Nais i Nais er; bivši premijer Zoran Živković i predsednik FSJ-a Dragan Stojković Piksi nisu suvlasnici u ovim firmama
SA OTVARANJA: Zoran Živković i ambasador Kraljevine Norveške Hans Ola Urstad na niškom aerodromu
Nišlije bi uskoro mogle da polete u Evropu sa lokalnog aerodroma i to sve birajući između dve avio-kompanije iz rodnog grada. Pošto je srpski avio-prevoznik JAT procenio da Niš ne bi trebalo da se nađe na njihovom letnjem redu letenja, Nišlije su odlučile da same kupe avione i organizuju letove, jer „ako JAT neće, ima ko ‘oće“. Zvanični početak rada prve niške avio-kompanije „Aero Nais“označiće let aviona tipa „foker“ – iz Amsterdama, gde je kupljen, ka Nišu. Let druge avio-kompanije „Nais er“ još nije najavljen, ali i njeni vlasnici planiraju da Nišlije povedu u Evropu. Inače, obe niške avio-kompanije plod su ortakluka niških i švajcarskih biznismena poreklom iz Niša. Nekoliko takvih biznismena okupljenih u kompaniji „Aero Nais“ kupilo je na lizing za 7,5 miliona dolara avion tipa „foker“ koji će biti prvi u floti najmlađe avio-kompanije u Srbiji. „Foker“ sa 110 sedišta bi za početak trebalo da leti na čarter letovima između evropskih prestonica u kojima su na privremenom radu građani jugoistočne Srbije, ali i na letnjim čarterima između letovališta u Bugarskoj, Turskoj i Crnoj Gori. Projekat formiranja „Aero Naisa“ ubrzan je nakon odluke srpskog avio-prevoznika JAT da aerodrom u Nišu ne uvrsti u letnji red letenja. Tako bi niški aerodrom, posle velikog međunarodnog ulaganja u obnovu, mogao da postane samo alternativni beogradskom ili aerodromima u okruženju, a bez redovnih destinacija.
„Za 7,5 miliona evra nedavno smo kupili avion tipa ‘foker’ i planirali da poletimo u martu, ali pošto smo saznali da je JAT planirao da leti iz Niša, u aprilu nismo hteli da ulazimo u konkurenciju. Kad smo čuli da je JAT otkazao te letove, planiramo da poletimo u maju. Krenućemo sa čarter linijama, jer letnja turistička sezona već počinje“, objašnjava jedan od vlasnika „Aero Naisa“ Grada Nikolić, inače vlasnik privatnog preduzeća Ideal kompani. Prema njegovim rečima „investicija je velika“ i počeće da se isplaćuje, prema „biznis planovima“, tek za pet godina. Nikolić je demantovao da su suvlasnici kompanije nekadašnji premijer Zoran Živković i predsednik Fudbalskog saveza Srbije Dragan Stojković Piksi, koje je niška čaršija valjda kao poznatije Nišlije već videla u avio-biznisu. I Živković i Stojković su takve spekulacije demantovali uz opasku bivšeg premijera da „nije vlasnik ničega“. Iako je druga niška kompanija „Nais er“ u Trgovinskom sudu registrovana još 10. oktobra prošle godine, nakon odustajanja JAT-a od aerodroma u Nišu, mnogi su i ovu kompaniju videli kao južnjački inat „beogradskom JAT-u“. Vlasnik kompanije „Nais er kompani“ (Nais air company) Petar Pavićević, koji je niškoj javnosti poznat kao fudbaler i trener fudbalskih klubova Jastrebac i Radnički, a koji je poslovnu karijeru nastavio u Švajcarskoj, najavio je da će ta kompanija prve letove organizovati na relaciji Niš–Bern. „Najverovatnije ćemo se opredeliti za Bern koji ima novu pistu, a u planu su i letovi za Minhen, Frankfurt i Beč“, rekao je Pavićević i objasnio da bi destinacije nove niške kompanije bile „vezane za zemlje sa velikim brojem građana SCG na privremenom radu“ . Pavićević kaže da su u planu i letovi za Atinu i Istanbul ali i za Bejrut. „Dvadeset pet miliona Libanaca je van Libana i oni trenutno koriste aerodrom u Sofiji, namera nam je da ih preusmerimo na Niš“ , rekao je Pavićević. Čitava priča oko niških avio-prevoznika i ne bi bila toliko interesantna da je JAT odlučio da Niš uvrsti u svoj red letenja. Ovako, osim novih šansi za niške biznismene, priča dobija i političku boju. „Činjenica da veliki proces decentralizacije i debeogradizacije, koji je Niš pokrenuo, nailazi na veliki otpor“, ocenjuje predsednik Upravnog odbora aerodroma „Konstantin Veliki“ Nebojša Rančić. On još uvek od novog rukovodstva JAT-a očekuje pozitivne odgovore mada bi se Niš kao destinacija u redu letenja srpskog avio-prevoznika mogao naći tek na zimu. „Za pojedine destinacije je čak za osamdeset odsto putnika koji koriste beogradski aerodrom niški aerodrom bliža destinacija. Da li nas JAT izbegava zato što je jedan od osnivača beogradskog aerodroma ili je posredi neki drugi razlog, može samo da se špekuliše jer do sada nismo uspeli da ostvarimo kontakt. Za status niške vazdušne luke je veoma bitno da ima redovne avionske linije nacionalnog prevoznika, ali ako je to nemoguće, ponudićemo drugim prevoznicima svoje usluge“, kaže Rančić. Niški gradonačelnik Goran Ćirić odnos nacionalne avio-komanije prema Nišu ocenio je kao neozbiljan, ali je dodao da to pitanje ne sme da se politizuje jer nikako ne sme da se izgubi iz vida činjenica da je Niš regionalni centar sa velikim ambicijama. „Ovakvi problemi proističu iz fenomena da se sve stranke zalažu za decentralizaciju a njihovi poslanici u parlamentu glasaju za rešenja koja idu u suprotnom pravcu“, kaže Ćirić. Niški aerodrom je tokom bombardovanja 1999. godine potpuno uništen, ali je obnovljen sredstvima norveške vlade koja je obezbedila oko 4,5 miliona evra za rekonstrukciju. Otvoren je 12. oktobra prošle godine kada je na pistu „Konstantina Velikog“ sleteo avion sa tadašnjim premijerom Zoranom Živkovićem.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Vlast pokazuje da ne poštuje ni sopstvene odluke, niti sama zna šta hoće i šta radi. Kada kažu da će se baviti isključivo Generalštabom iz druge polovine 20. veka, a ne i kasarnom Petog puka ili starim Generalštabom, jasno je da im se ne može verovati. Niko ne može da garantuje da će ijedan objekat u tom obuhvatu ostati zaštićen i sačuvati svoj spomenički integritet. Spremni smo da se borimo na civilizovan način. Postoji i potreba, koju je deo javnosti jasno iskazao – tražeći i podršku od nas kao struke, na šta su neki od nas i pristali – da, ukoliko počne rušenje, objekte branimo i fizički... U svakom slučaju, naši naredni koraci zavisiće od poteza vlasti. Mi poznajemo zakonske okvire, ali znamo i da se vlast ne drži zakona”
U zemlji u kojoj se politički problemi često rešavaju tako što se proglašavaju nepostojećim, studenti su uradili nešto radikalno jednostavno: imenovali su problem i pokušali da ga izmere. A kad smo kod imenovanja, nemojmo zanemariti ni šta je tih 400.000 građana uradilo. Stali su iza zahteva za izborima imenom i prezimenom, adresom i brojem telefona
Na Kosovu su, nakon gotovo jednogodišnje blokade institucija, 28. decembra održani vanredni parlamentarni izbori. Kakvi su izborni rezultati i šta je na njih uticalo? Šta za Srbe s Kosova može značiti još jedna vlada Aljbina Kurtija?
“Ključno je da se rešenje za NIS postigne u prvom kvartalu 2026. godine, posebno imajući u vidu širi geopolitički kontekst. Početak 2026. već je obeležen geopolitičkim potresima u Iranu i Venecueli. Obe zemlje su naftne sile i članice OPEC-a, ali su ograničene u slobodnoj prodaji nafte usled OFAC-ovih sankcija. Geopolitičke tenzije sa ovakvim zemljama imaju značajan uticaj na cene nafte i sirovina, pa postoji realan rizik da treće zemlje snose posledice”
Razlika između zemalja sa razvijenim medicinskim sistemima i Srbije u kojoj se sistem održava još samo na entuzijazmu predanih lekara i predanog osoblja, ravna je razlici između neba i zemlje. U srećnijim zemljama nije lakše samo živeti, nego i mreti
Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?
Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!