

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Udžbenici bi mogli da postanu besplatni u celoj Srbiji, najavio je odlazeći premijer Miloš Vučević. Kako su se vlasti baš sada konačno setile
U čitavoj halabuci jedva da je iko primetio, ali Miloš Vučević, odlazeći premijer, najavio je u ponedeljak (27. januar) da će od narednog dana pregovarati sa ministrom finansija Sinišom Malim o mogućnosti da udžbenici za učenike u Srbiji i gradski prevoz svuda budu besplatni. Postavljaju se brojna pitanja o tome zašto najava dolazi baš u ovom trenutku, kada je politička situacija u zemlji uzavrela, i odakle novca za najavljene besplatne udžbenike i javni prevoz.
Od Vučevićeve najave do njegove ostavke prošla su nepuna 24 sata. Zato je pitanje hoće li i ova najava biti zaboravljena.
Iz organizacije “Kreni-Promeni”, koja je ranije pokretala inicijativu za besplatne udžbenike, ovakvu najavu vide kao još jedan pokušaj dodvoravanja narodu u uzavreloj političkoj atmosferi.
“U jeku novonastalih dešavanja, gde studenti, ali i prosvetni radnici, već dva meseca uspešno pružaju otpor ovom režimu, u trenutku kada se njihova snaga jasno oseća na ulicama, pripadnici vlasti pokušavaju da se dodvore narodu”, kaže za “Vreme” Senka Kostić iz “Kreni-Promeni”. Ideju o besplatnim udžbenicima pozdravlja, ali dodaje da je “jasno da je sada plasirana kako bi se pridobili roditelji i šira javnost”.
Da udžbenici treba da budu besplatni svuda, pominje se u javnosti godinama. Pre više od godinu “Kreni-Promeni” je pokrenuo kampanju da svi osnovci u Srbiji imaju besplatne udžbenike. Peticiju su predali Ministarstvu prosvete i Ministarstvu finansija i, kako navode za “Vreme”, dobili su odgovor da besplatni udžbenici nisu predmet rasprave republičkog budžeta, već su nadležnost lokalnih samouprava.
Inicijativu za besplatne udžbenike širom Srbije pokrenula je i Fondacija “Alek Kavčić”. Zamisao je bila nastanak programa besplatnih udžbenika, koji bi bili dostupni i na internetu.
Aleksandar Kavčić, osnivač Fondacije, za “Vreme” navodi da obećanje premijera u ostavci Vučevića o besplatnim udžbenicima treba razmotriti, posebno u pogledu kvaliteta i cene udžbenika.
“Ako je plan Vlade da novcem poreskih obveznika plati udžbenike po ceni pet puta višoj od realne i da na taj način kroz korupcijske kanale napuni džepove pojedincima, a sve pod plaštom borbe za prava đaka, to se suštinski ne razlikuje od korupcijskih mahinacija vezanih za nadstrešnicu u Novom Sadu. Mi kolektivno ne smemo takve kombinacije dozvoljavati”, kaže Kavčić. Suštinsko je pitanje, dodaje, šta su čekali do sada? “Da li je moguće da je trebalo petnaest ljudi da pogine i da narod masovno izađe na ulice, pa da se oni tek onda sete đaka i prava na besplatno obrazovanje, sve u nadi da će sada time umiriti društvo? I kako to odjednom para ima?”
Besplatne udžbenike, odnosno novac za njihovu kupovinu, u posledjih nekoliko godina dobijaju roditelji učenika u Beogradu, glavnom gradu Srbije. Besplatne udžbenike ranije su dobijali i učenici u Surdulici, a pojedine lokalne samouprave daju ih učenicima prvog razreda osnovne škole.
Ukoliko se ostvari najava Miloša Vučevića, s Ministarstvom finansija će se pregovarati o tome da li u budžetima lokalnih samouprava ima sredstava za ovakav potez. Nikakvi dodatni detalji nisu poznati, ali ekonomisti kažu da bi sredstva mogla da budu uzimana iz lokalnih budžeta ili državne kase ukoliko u lokalnom budžetu za to novca nema.
U tom slučaju bi novac mogao da bude obezbeđen iz budžetskih rezervi ili namenskih sredstava, i da bude dotiran lokalnim samoupravama, objašnjava za “Vreme” ekonomista Ljubodrag Savić.
“Verovatno u budžetu ne postoje namenska sredstva za to, ali postoje budžetske rezerve iz kojih je moguće finansiranje”, kaže Savić. Moguća su, dodaje, prelivanja i iz drugih budžetskih sredstava, a ne očekuje da bi moglo da bude dodatnih zaduživanja. Evidenciju lokalnih budžeta vode u Stalnoj konferenciji gradova i opština, ali najavu ovih vidova finansiranja udžbenika i prevoza nisu želeli da komentarišu za “Vreme”.
Da bi ovakva inicijativa mogla da bude sprovedena, najpre treba sagledati koren problema – zašto su u Srbiji udžbenici skupi, smatra ekonomista Nikola Altiparmakov. “Mi u poslednjih četvrt veka imamo potpuno neracionalan sistem izdavanja udžbenika”, kaže Altiparmakov za “Vreme”. Ukoliko bi bio uveden ekonomski optimizovan sistem izdavanja udžbenika, njihova cena bila bi nekoliko puta niža. “Kada spustite cenu udžbenika, onda možete da pričate o besplatnim udžbenicima. O tome bi trebalo pričati na republičkom nivou, a ne na nivou lokalne samouprave”, dodaje Altiparmakov.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve