
Analiza
SNS u televizijskim debatama cilja lenje i kolebljive birače
Kako se ko snalazi u debatama? Zašto se tamo ide ili ne ide? O tome piše „Vreme“ u novom broju

Kako se ko snalazi u debatama? Zašto se tamo ide ili ne ide? O tome piše „Vreme“ u novom broju


U novom broju „Vreme“ donosi niz analiza i intervjua u susret izborima 25. oktobra


Ovo je borba između onih koji se bore za opšte dobro i onih koji su zarobili državu, koji siluju društvo i rasturaju ga. U toj borbi ova prva strana mora da pobedi. U protivnom postaćemo, kao one zemlje Latinske Amerike u kojima narko karteli državu drže zarobljenom: povezani su s političarima, krajnjom desnicom, najčešće i sa Crkvom, sa vojskom i policijom i, naravno, vrhovnim sudom


Vlast Peti oktobar najradije pamti po zapaljenoj Skupštini. Ali taj dan je počeo jedanaest dana ranije, na izborima koje je izgubio Slobodan Milošević. Uoči glasanja 25. oktobra, Žarko Korać i Ivan Marović za “Vreme” govore o dve različite opozicije, kontroli glasova i mogućnosti da neizvestan rezultat otvori novi spor oko izborne volje


Studenti širom Srbije zvone na vrata tokom kampanje – svaki tim na stotine dnevno. Otprilike polovina vrata se otvori i iza njih su nekad nasmejana, nekad mrka lica. Ali cilj su – apstinenti. Jedan hod stepeništima novobeogradskog bloka


Mislim da je Vučić do poslednjeg časa računao da će uspeti da podeli i pocepa Studentsku listu, bilo po personalnom bilo po ideološkom principu


Opravdana je sumnja da se priprema organizovanje “glasačkih falangi”, koje političke strukture organizovano prikupljaju, evidentiraju, usmjeravaju i, prema potrebi, dovode na određena biračka mjesta radi ostvarivanja unaprijed planiranog izbornog rezultata
Šta se događa u južnoj srpskoj pokrajini dok je u Srbiji kampanja za vanredne parlamentarne izbore u jeku? Da li je Srbima s Kosova i Metohije već sve dovoljno jasno? Ima li uopšte predizborne kampanje i, ako ima, u kakvom obliku? Gde glasaju Srbi sa KiM? Konačno, ko je deo koje izborne liste


“I Mađarov pokret i studenti odoleli su stalnim pokušajima vlasti da unese razdor u njihove redove. To je veoma važno u kampanji u kojoj ste neprestano izloženi pritiscima i provokacijama. Izdvojio bih i ton njihovih poruka i kampanje. One su pozitivne i energične, ulivaju ljudima nadu i vraćaju veru da je promena moguća. Mislim da upravo jasnoća takvog govora, uz poruku nade, objašnjava zašto njihova kampanja dopire do toliko ljudi”


Jedni se vajkaju što sučeljavanja pred izbore nisu “uljudna”, drugi procenjuju ko je koga “razbucao” pred kamerama. Treći, i oni su najbliži istini, misle da te debate ničemu ne doprinose. Ali postoji ipak jedna grupa kolebljivih birača


Gotovo 2,7 miliona ljudi u Srbiji ima povišen krvni pritisak (na slici). To je samo početak kompleksne priče o ovoj bolesti, njenom lečenju i posledicama ukoliko se ne leči, njenim globalnim razmerama, ali i slabim tačkama zdravstvenog sistema u Srbiji. Šta kažu brojevi, a šta stanje na terenu? Šta nam valja činiti da situacija bude bolja i da se sačuvaju ljudski životi? Za “Vreme” govori profesor Aleksandar N. Nešković


Prva u seriji tribina koje nedeljnik “Vreme” organizuje pod nazivom “Srbija pred izborom” održana je 21. septembra u Gornjem Milanovcu, u prostorijama udruženja građana “Uzinat”. Zajedno sa našim sagovornicima pokušali smo da odgovorimo na pitanja kako izgleda raspoloženje javnosti na početku izborne kampanje i šta možemo očekivati u narednim mesecima. Razgovarali smo o političkom pozicioniranju pred izbore, pritiscima, manipulacijama i uslovima u kojima se odvija politička utakmica, raspoloženju građana i promenama u javnom mnjenju, kao i o lokalnom aktivizmu i njegovoj ulozi u podršci studentskom pokretu. Pred vama je transkript dela tribine. Govornici: Boban Stojanović, politikolog; Nedim Sejdinović, novinar nedeljnika “Vreme”; Damir Agović, grupa građana “Uzinat”; Moderator: Filip Švarm, urednik "Vremena"


“Rodio sam se, živim i radim u ovoj zemlji, naravno da me zanima šta se u njoj dešava, pa to je dužnost i obaveza svakog građanina. Ne da pijan na slavi lupetaš o podvizima dedova i pradedova dok paralelno sklanjaš pogled i ćutiš na nepravdu koja se sada dešava oko tebe. Nikada nisam pomislio da će moja zemlja doći u situaciju da naoružani kriminalci sa fantomkama preteći stoje rame uz rame sa policijom, okrenuti ka ljudima koji ne žele da ćute”


Kako bismo dobili odgovor na pitanje kakav bi predsednik vlade bio Aleksandar Vučić, nije potrebno da zamišljamo budućnost, već samo da se podsetimo nešto davnije prošlosti i proteklih 14 godina provedenih u znaku inicijala A. V. i interesne grupe poznate po skraćenici SNS


Branimir Nestorović (na slici) je tvrdio da je u Moskvi primljen “na najvišem nivou” i da je dobio zadatak da okupi proruske snage. Izvor “Vremena” kaže da do vrha Kremlja nije stigao, već da su mu kontakte otvorili lobisti Aleksandra Vulina. Sada sa Narodnom strankom predvodi prorusku koaliciju


Kada se rak proširi, ne možete ga jednostavno hirurški odstraniti, već pokušavate da ga smanjite, lokalizujete drugim metodama, poput zračenja, da biste ga eventualno na kraju operisali i izvadili. Korupcija i kriminal koje je vlast SNS-a uvela u sve pore društva i kojima je država predata na tanjiru, duboko su metastazirali. Na nama je da probamo da ih umanjimo i lokalizujemo raznim merama koje su predložene u programu Studentske liste, poput formiranja specijalne tužilačke policije ili lustracije javnih funkcionera, pa da ih, nadamo se, jednog dana i operišemo, ili bar svedemo na minimum


Zoran Kesić je sada samo na Jutjubu, među stotinama podkasta i drugih uradaka. Mogu li televizijske emisije i novinarstvo da prežive na ovoj platformi i od nje


Crna Gora ponovo je postala jedno od pomoćnih bojnih polja izbora u Srbiji. Ovoga puta u središtu nije ni zvanična Podgorica niti neka od crnogorskih partija, već kardiolog i univerzitetski profesor Ilija Srdanović (na slici), prvi na listi “Studentska lista – Studenti pobeđuju”


Kada, recimo, ima dovoljno ili previše grožđa, cena mu pada. Isto je i s vrednošću novca. Kada se novac štampa, a nema pokrića za njegovu vrednost – kreće inflacija. Eto se isto događa i s esenesovskim gadostima. U ovih 14 godina koliko, s nepromenjenim entuzijazmom, razvaljuju zemlju Srbiju, jedini stabilan rast, s kreativnim iskoracima, uočen je u esenesovskom proizvođenju odvratnosti. U tom zaista bogatom brevijaru bestidnosti nije izostavljena nijedna uvreda kojima bogati srpski jezik obiluje. No, i tome ima granica, a granica uvrede je u njenoj nedelotvornosti


Rodno mesto Slobodana Miloševića bije glas da je pouzdano uz vlast. Osim, eto, te 2000. godine. Šta onda znači kad tamo skoro tri hiljade ljudi potpiše podršku studentima? Portret jedne varoši u kojoj se dugo ćuti i trpi, ali se sada i komeša


U velikim zemljama građani Srbije imaju problem jer su mesta za glasanje dosta udaljena. Kako da se organizuju u skladu sa zakonom


Rumunska partija pozvala je sve pripadnike nacionalne manjine, kao i celokupnu javnost, da prepoznaju važnost ovog trenutka i da na predstojećim parlamentarnim izborima svoj glas daju listi „Studentska lista - Studenti pobeduju"


Kolona koja je krenula od Rektorata stigla je do sedišta Republičke izborne komisije. Ispred ulaza, studenti su uz trubače zaigrali kolo. Neuobičajena atmosfera za predavanje izborne liste: bez usiljenosti, klasičnih političkih govora i naučenih stranačkih koreografija. Više je ličilo na spontano slavlje nego na početak zvanične izborne procedure. Kutije su zatim podigli predstavnici studenata sa svih univerziteta u Srbiji. Pored njih se nalazila maketa beogradskog Pobednika, koji je takođe držao kutiju sa potpisima. Potpisi više nisu izgledali kao mrtvo slovo na papiru. Ljudi koji su ih nosili govorili su da pred sobom nose nadu čitave Srbije


Odluka studentskog pokreta da svoju ogromnu društvenu energiju prevede u izbornu politiku trenutno je najvažniji politički eksperiment u Srbiji, ako ne i šire


Naši političari nisu profesionalni, već hronični političari. Hajde da im u Skupštini ponudimo obrazovni program. Možda zvuči detinjasto, ali ako ljudi sa ove liste pokažu zbog čega su tu i budu vodili računa o tome šta govore, nisam siguran da rijaliti može da pobedi


Treba da budemo budni i spremni da branimo izbornu volju, ali masovna izlaznost i ubedljiva pobeda Studentske liste to će uraditi na najbolji način. Studenti imaju rešenja, čak i kada javnost o njima nije obaveštena – priroda izborne kampanje zahteva da se sve ne otkriva. Imaju scenario A, B I C za izborni dan i vreme posle njega; planiraju i – pošto su pametniji, oni ne popuštaju, već se organizuju. Nemam nikakvih sumnji u pobedu Studentske liste na ovim izborima


Predsednici SAD i Srbije pokazali su kreativan pristup stvaranju paralelne stvarnosti. Kao i kod Trampa, ne postoji kod Vučića nijedan drugi motiv osim očuvanja lične vlasti, ništa što bi koristilo zajednici, te svako obećanje koje daje nije tu da bi bilo ispunjeno već da bi umirio i mobilisao svoje (slabije obrazovane ili starije) glasače. U toj inflaciji obećanja gubi se i vrednost obećanja. U odgovornim zajednicama obećanje je performativni čin: obećati znači ispuniti obećanje, ne obećavaš ako ne možeš ispuniti. U tome leži razlika između istine i laži. Šta ostaje? Ništa, zapravo, osim sluđenih i dezoijentisanih građana koji sve više postaju podanici


Navijač Partizana Nikola Jovanović teško je povređen kada ga je grupa ljudi u crnom umlatila ispred beogradske Arene posle utakmice Evrolige. Kako „Vreme“ saznaje, u pitanju je bila sačekuša, verovatno zbog nečega što je Jovanović po Tviteru pisao o Ratku Mladiću


Zbog pretnji hrvatskih ultradesničara zagrebački glumci neće doći na otvaranje Festa povodom premijere filma „Zlatni rez 42 - Djeca Kozare” Lordana Zafranovića, a zbog solidarnosti sa njima, ni neki beogradski glumci


Prema podacima Nemačke federalne uprave za motorni saobraćaj skoro milion vozila Folksvagen i Audi u Nemačkoj moglo bi da imaju problem s volanom


Čak 45.000 učenika u okviru incijative „Školski štrajk protiv vojne obaveze“ demonstriralo je protiv mogućeg uvođenja vojne obaveze u Nemačkoj


Za dostojanstven život u Srbiji potrebno je oko 154.000 dinara mesečno, a prosečna plata je gotovo 30 hiljada dinara niža. Za one koji rade za minimalac, razlika je još veća