img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Žrtve ćute, političari se gađaju brojkama: Otkud priča o 20.000 silovanja u ratu na Kosovu?

15. април 2024, 14:22 Nemanja Rujević
Spomenik Foto: Betina Marks / DW
Spomenik "heroinama" u Prištini sastavljen je od 20.000 ovakvih pločica
Copied

Niko ne zna koliko su tačno pripadnici srpskih snaga i paravojski žena silovali tokom rata na Kosovu. Ali, to ne smeta političarima iz Prištine da se drže jedne pogrešne procene i političarima u Beogradu da im kontriraju. A žrtve i dalje mahom ćute u strahu od porodice i društva

„Privila ga je na grudi, pogledala je u dečakove oči, izobličila lice i uhvatila ga za vrat. Kažu da je išlo očas posla. Mirveta je to učinila golim rukama. Kažu da je, u suzama, predala bebu babicama, držeći je za slomljeni mlitavi vrat.“

Tako se u članku Gardijana iz aprila 2000. godine opisuje agonija mlade Albanke čije je peto dete stiglo kao posledica silovanja. Navodno je završila kao psihijatrijski slučaj.

„Ko zna? Možda je pogledala u bebino lice i videla oči Srbina koji je silovao“, rekla je tada novinarki Sevdije Ahmeti, pokojna aktivistkinja i jedna od retkih koja se još od devedesetih borila za prava žena na Kosovu.

„I ona je žrtva. Ima svega dvadeset godina, ne ume da čita i piše. Muž je napustio. Psihološki je silovana po drugi put“, ispričala je tada Ahmeti, osnivačica Centra za zaštitu žena i dece.

Kako je još rekla, i drugde na svetu je žrtvama ratnog silovanja teško da progovore, a na Kosovu je to maltene nemoguće. „To su jednostavne žene koja su bile ponižene, osramoćene i nosiće u sebi tu traumu kao metak – do kraja svojih života.“

Igra sa brojkama

Ovih dana su žrtve silovanja opet upregnute u politički obračun. Prave žrtve silovanja vazda su među brojkom od 20.000 koju prištinski političari pominju.

„Kao da zločin koji je počinila Srbija nije bio dovoljan, usledila je stigmatizacija žrtava seksualnog nasilja. Više od 20.000 žena i devojaka silovano je tokom rata i to je deo genocida koji smo doživeli iz Srbije“, rekao je kosovski premijer Aljbin Kurti u nedelju pred spomenikom u Prištini, tokom obeležavanja Dana sećanja na žrtve seksualnog nasilja tokom rata.

Naime, usred Prištine nalazi se Trg Heroinat (Trg heroina), u znak sećanja na žene žrtve silovanja. Reljef ženskog lica širok četiri i visok pet metara napravljen je od 20.000 metalnih ploča, od kojih svaka simbolizuje ženu silovanu tokom rata.

Na to je odgovorio Petar Petković, direktor srpske Kancelarije za KiM, poručivši da su Kurtijeve reči „sramna manipulacija malog tiranina“ jer je, prema podacima UN iz 2020, „istiniti“ broj žrtava silovanja dvadeset puta manji.

Ali, ko bi tu uopšte mogao da utvrdi istinu? Jedino se zna da je broj ljudi osuđenih za ratno silovanje tačno – nula.

Kurti nije prvi koji se dosetio brojke od ravno dvadeset hiljada, naprotiv. Nju su zastupali i bivši predsednici Atifete Jahjaga i Hašim Tači, ona se pominje u izveštajima i napisima zapadnih medija.

Otkud priča o 20.000 silovanih Albanki?

Procena o 20.000 silovanih Albanki tokom 1998. i 1999. godine na Kosovu dolazi iz nejasnih izvora.

Prvi put se pominje u izveštaju Svetske zdravstvene organizacije objavljenom u januaru 2000. godine gde se navodi ovako:

„Lokalne organizacije procenjuju da je između 10.000 i 20.000 žena silovano između februara 1998. i juna 1999. Iako precizne statistike ne postoje, veruje se da je većina žena koje su zatrudnele nakon silovanja izvršile abortus. Jedan broj dece je pak rođen, a neka su data u hraniteljske porodice.“

U tom izveštaju se ne navodi koje su to lokalne organizacije. Ali tu brojku zastupao je i kosovski Centar za zaštitu žena i dece, kao i američki Centar za kontrolu bolesti. Amerikanci su radili sa procenom da je 4,5 odsto (ženske) populacije pretrpelo silovanje.

Ali, Sioban Hobs, koja je radila na izveštajima za Ujedinjene nacije o ratnim silovanjima na Kosovu, kaže da je brojka od 20.000 pogrešna.

„Procena od 20.000 je zasnovana na nepravilnoj primeni formule, ali to je urađeno u dobroj veri i uz ograničene podatke koji su bili dostupni“, rekla je Hobs ranije za BIRN. „Činjenica je da niko sa sigurnošću ne zna (koliko je bilo silovanja)“, dodala je.

Ćutljive i stigmatizovane do danas

To što pravi broj nije poznat, ne smeta političarima u Prištini da se drže pogrešne ogromne brojke. Niti političarima u Beogradu da se drže nižih procena. Kao i kod brojeva mrtvih, uostalom.

Na Kosovu priznate žrtve ratnog silovanja dobijaju jedan vid penzije od dvestotinak evra mesečno.

Za sada je taj status priznat za 1.629 osoba, od kojih su 1.540 žene i 89 muškarci.

„Jedan broj žrtava je smrtno stradao od posledica nasilja u porodici, koje je izvedeno u ime časti“, rekla je ranije Sioban Hobs, potvrđujući stigmu sa kojom se i danas žene na Kosovu nose.

Vasfije Krasnići Gudman, jedna od retkih žrtava silovanja koja javno govori o tome, rekla je prošle godine za BIRN da je razočarana malim brojem žrtava koje su se usudile da se prijave.

„Bolno je. Izgleda da nisu bile dovoljno ohrabrene da se prijave“, navela je ona.

Nedavno je za Dojče vele govorio i jedan muškarac koji tvrdi da su ga srpski policajci silovali kad mu je bilo 19 godina. Govorio je anonimno. „Najviše se bojim da će moji rođaci ili neko drugi otkriti moju tajnu. Tada bi ljudi pričali o tome šta mi se desilo, toga se najviše plašim.“

Tagovi:

Kosovo Rat Silovanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na protestu u Beogradu ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić iz Zaječara poručuje studentima: Ništa od izbora do Ekspa

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za Ekspo

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Napadnuti aktivista Aleksa Pavlović

Izbori u Kosjeriću

30.мај 2025. T. S.

Kosjerić: Bivši policajac i član SNS-a udario i snimatelja i opozicionara

Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a

Prosvetni radnici pod sve većim pritiskom

30.мај 2025. I.M.

Dok se u Beogradu polemiše o uvođenju onlajn nastave, u Srbobranu zbog podrške studentima profesorke dobile otkaze

Dok Beogradski univerzitet traži fleksibilnost i prelazak na onlajn nastavu, profesorke u Srbobranu bivaju kažnjene zbog solidarnosti sa studentima. Ovi događaji otvaraju pitanje – važe li ista pravila i mere za sve delove obrazovnog sistema u Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure