img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Žrtve ćute, političari se gađaju brojkama: Otkud priča o 20.000 silovanja u ratu na Kosovu?

15. април 2024, 14:22 Nemanja Rujević
Spomenik Foto: Betina Marks / DW
Spomenik "heroinama" u Prištini sastavljen je od 20.000 ovakvih pločica
Copied

Niko ne zna koliko su tačno pripadnici srpskih snaga i paravojski žena silovali tokom rata na Kosovu. Ali, to ne smeta političarima iz Prištine da se drže jedne pogrešne procene i političarima u Beogradu da im kontriraju. A žrtve i dalje mahom ćute u strahu od porodice i društva

„Privila ga je na grudi, pogledala je u dečakove oči, izobličila lice i uhvatila ga za vrat. Kažu da je išlo očas posla. Mirveta je to učinila golim rukama. Kažu da je, u suzama, predala bebu babicama, držeći je za slomljeni mlitavi vrat.“

Tako se u članku Gardijana iz aprila 2000. godine opisuje agonija mlade Albanke čije je peto dete stiglo kao posledica silovanja. Navodno je završila kao psihijatrijski slučaj.

„Ko zna? Možda je pogledala u bebino lice i videla oči Srbina koji je silovao“, rekla je tada novinarki Sevdije Ahmeti, pokojna aktivistkinja i jedna od retkih koja se još od devedesetih borila za prava žena na Kosovu.

„I ona je žrtva. Ima svega dvadeset godina, ne ume da čita i piše. Muž je napustio. Psihološki je silovana po drugi put“, ispričala je tada Ahmeti, osnivačica Centra za zaštitu žena i dece.

Kako je još rekla, i drugde na svetu je žrtvama ratnog silovanja teško da progovore, a na Kosovu je to maltene nemoguće. „To su jednostavne žene koja su bile ponižene, osramoćene i nosiće u sebi tu traumu kao metak – do kraja svojih života.“

Igra sa brojkama

Ovih dana su žrtve silovanja opet upregnute u politički obračun. Prave žrtve silovanja vazda su među brojkom od 20.000 koju prištinski političari pominju.

„Kao da zločin koji je počinila Srbija nije bio dovoljan, usledila je stigmatizacija žrtava seksualnog nasilja. Više od 20.000 žena i devojaka silovano je tokom rata i to je deo genocida koji smo doživeli iz Srbije“, rekao je kosovski premijer Aljbin Kurti u nedelju pred spomenikom u Prištini, tokom obeležavanja Dana sećanja na žrtve seksualnog nasilja tokom rata.

Naime, usred Prištine nalazi se Trg Heroinat (Trg heroina), u znak sećanja na žene žrtve silovanja. Reljef ženskog lica širok četiri i visok pet metara napravljen je od 20.000 metalnih ploča, od kojih svaka simbolizuje ženu silovanu tokom rata.

Na to je odgovorio Petar Petković, direktor srpske Kancelarije za KiM, poručivši da su Kurtijeve reči „sramna manipulacija malog tiranina“ jer je, prema podacima UN iz 2020, „istiniti“ broj žrtava silovanja dvadeset puta manji.

Ali, ko bi tu uopšte mogao da utvrdi istinu? Jedino se zna da je broj ljudi osuđenih za ratno silovanje tačno – nula.

Kurti nije prvi koji se dosetio brojke od ravno dvadeset hiljada, naprotiv. Nju su zastupali i bivši predsednici Atifete Jahjaga i Hašim Tači, ona se pominje u izveštajima i napisima zapadnih medija.

Otkud priča o 20.000 silovanih Albanki?

Procena o 20.000 silovanih Albanki tokom 1998. i 1999. godine na Kosovu dolazi iz nejasnih izvora.

Prvi put se pominje u izveštaju Svetske zdravstvene organizacije objavljenom u januaru 2000. godine gde se navodi ovako:

„Lokalne organizacije procenjuju da je između 10.000 i 20.000 žena silovano između februara 1998. i juna 1999. Iako precizne statistike ne postoje, veruje se da je većina žena koje su zatrudnele nakon silovanja izvršile abortus. Jedan broj dece je pak rođen, a neka su data u hraniteljske porodice.“

U tom izveštaju se ne navodi koje su to lokalne organizacije. Ali tu brojku zastupao je i kosovski Centar za zaštitu žena i dece, kao i američki Centar za kontrolu bolesti. Amerikanci su radili sa procenom da je 4,5 odsto (ženske) populacije pretrpelo silovanje.

Ali, Sioban Hobs, koja je radila na izveštajima za Ujedinjene nacije o ratnim silovanjima na Kosovu, kaže da je brojka od 20.000 pogrešna.

„Procena od 20.000 je zasnovana na nepravilnoj primeni formule, ali to je urađeno u dobroj veri i uz ograničene podatke koji su bili dostupni“, rekla je Hobs ranije za BIRN. „Činjenica je da niko sa sigurnošću ne zna (koliko je bilo silovanja)“, dodala je.

Ćutljive i stigmatizovane do danas

To što pravi broj nije poznat, ne smeta političarima u Prištini da se drže pogrešne ogromne brojke. Niti političarima u Beogradu da se drže nižih procena. Kao i kod brojeva mrtvih, uostalom.

Na Kosovu priznate žrtve ratnog silovanja dobijaju jedan vid penzije od dvestotinak evra mesečno.

Za sada je taj status priznat za 1.629 osoba, od kojih su 1.540 žene i 89 muškarci.

„Jedan broj žrtava je smrtno stradao od posledica nasilja u porodici, koje je izvedeno u ime časti“, rekla je ranije Sioban Hobs, potvrđujući stigmu sa kojom se i danas žene na Kosovu nose.

Vasfije Krasnići Gudman, jedna od retkih žrtava silovanja koja javno govori o tome, rekla je prošle godine za BIRN da je razočarana malim brojem žrtava koje su se usudile da se prijave.

„Bolno je. Izgleda da nisu bile dovoljno ohrabrene da se prijave“, navela je ona.

Nedavno je za Dojče vele govorio i jedan muškarac koji tvrdi da su ga srpski policajci silovali kad mu je bilo 19 godina. Govorio je anonimno. „Najviše se bojim da će moji rođaci ili neko drugi otkriti moju tajnu. Tada bi ljudi pričali o tome šta mi se desilo, toga se najviše plašim.“

Tagovi:

Kosovo Rat Silovanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Predizborna konvencija Srpske liste u Kosovskoj Mitrovici

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

07.октобар 2025. Milica Srejić

Izborna kampanja na severu Kosova: Za Srpsku listu uz Breskvicu

Predizborna kampanja na Kosovu prošla je relativno mirno. U srpskim sredinama dominira Srpska lista. Šta Srbi koji žive na KiM mogu da očekuju od lokalnih izbora

SNS

07.октобар 2025. M. L. J.

„Spaljivanje“ Novog Sada 1. novembra: Alibi za vlast ili zastrašivanje?

„Najveće moguće nasilje“ očekuje se 1. novembra na skupu studenata, rekao je ministar i funkcioner SNS-a Darko Glišić. Da li režim najavljuje sopstveni napad ili samo zastrašuje ljude

Blokadama protiv blokada

07.октобар 2025. I.M.

Protiv blokada, za Srbe na KiM: Vučić za subotu najavljuje rekordna okupljanja

Tokom obilaska Ložionice, predsednik Vučić najavio je da će 11. oktobra u Srbiji biti održani brojni skupovi koje organizuje Centar za društvenu stabilnost, „sa porukama jedinstva i mira"

Ruska posla u Srbiji

07.октобар 2025. I.M.

Podrivanje Moldavije u Srbiji: Digitalni tragovi ruskog instruktora blizu Loznice

Ruski državljanin Sergej Andreenkov, osumnjičen da je učestvovao u borbeno-taktičkoj obuci državljana Moldavije i Rumunije, verovatno je boravio u Srbiji u septembru. Digitalni tragovi i istraga otkrivaju detalje njegovog kretanja i aktivnosti

Narodna skupština

07.октобар 2025. I.M.

Skupština Srbije počela jesenje zasedanje, deo opozicije ne učestvuje u radu

Narodni poslanici danas počinju redovno jesenje zasedanje Skupštine Srbije. Na dnevnom redu je 47 tačaka. Jedan deo opozicije bojkotovaće sednicu, dok drugi najavljuje borbu protiv „štetnih zakona" unutar institucija

Komentar
Beograd, 7. oktobra 2025.- Poslanici Skupštine Srbije počeli su danas prvu sednicu redovnog jesenjeg zasedanja

Komentar

Skupština Srbije: Učešće opozicije u prividu normalnosti

Učešće opozicionih poslanika u radu zakonodavne vlasti u suprotnosti je sa uličnom pobunom protiv bezakonja, daje legitimitet autokratiji Aleksandra Vučića i doprinosi prividu normalnosti. Korist je, sa druge strane, ograničena

Andrej Ivanji

Komentar

Srbija-Albanija: Ko se plaši pumpanja još?

Već se nedeljama zna da režim neće dozvoliti još jedno „pumpanje“ sa tribina. Zato se nedeljama zna i da na utakmicu između Srbije i Albanije neće moći da uđe niko ko nije detaljno proveren. Kriterijum jeste bezbednost - ali politička

Marija L. Janković

Komentar

Za koga radi vreme?

Građani će nastaviti da svojim telima pritiskaju režim. Studenti možda obrnu još jedan krug po Srbiji. A opozicija ima samo jedan zadatak: da se ujedini

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure