img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mortalitet

Život u Srbiji: Kratak i težak

17. децембар 2024, 11:05 S.Z.
Foto: Tanjug
Copied

Srbija je među evropskim zemljama sa najkraćim životnim vekom, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. Oni koji dočekaju duboku starost često žive u siromaštvu, bez adekvatnih zdravstvenih usluga

Republički zavod za statistiku objavio je detaljne tablice mortaliteta za Srbiju, za period od 2021. do 2023. godine.

Pokazalo se da je Srbija među evropskim zemljama sa najkraćim životnim vekom.

Prosečni životni vek u zemljama EU u 2022. godini bio je 80,6 godina, a Srbija zaostaje – to jest žuri – za nešto više od 5 godina.

Očekivani životni vek u Srbiji iznosi 74,8 godina za ukupnu populaciju, što predstavlja porast od 0,3 godine u odnosu na period od 2010. do 2011. godine.

Posmatrano po polu očekivano trajanje života iznosi 72,3 godine za muškarce i 77,5 godina za žene. U odnosu na period od 2010. do 2012. godine, zabeležen je porast od 0,3 godine kod muškaraca i 0,4 godine kod žena, pri čemu je zadržana razlika u prosečnom životnom veku od 5,2 godine u korist žena.

Koliko će živeti današnji sveži penzioneri?

RZS objavljuje i očekivanja koliko će još prosečno živeti ljudi koji su danas u godinama za penziju, to jest imaju 65 godina.

Očekivano je da će ljudi starosti 65 godina u proseku živeti još 15,2 godine. Muškarci u Srbiji starosti 65 godina u proseku mogu očekivati još 13,8 godina života, a očekivani životni vek žena iste starosti iznosi 16,4 godine.

Na nivou oblasti, najniži očekivani životni vek sa 65 godina zabeležen je u Severnobanatskoj oblasti i iznosi 12,5 godina za muškarce i 15,4 godine za žene.

Muškarci u Zlatiborskoj oblasti imaju najduži očekivani životni vek sa 65 godina i on iznosi 15 godina, dok je kod žena najduži životni vek u Beogradskoj oblasti, gde iznosi 17,2 godine.

Periodika izrade detaljnih tablica je desetogodišnja i to nakon svakog popisa stanovništva.

Stari svedeni na „stvar“

Iako je prosečni životni vek nešto duži, sam život je teži. Analiza Poverenice za zaštitu ravnopravnosti o položaju starih pokazala je da, „nemali broj starijih živi u siromaštvu ili riziku da postanu siromašni, neki su izloženi zlostavljanju i zanemarivanju, samozanemarivanju, nepoštovanju, marginalizaciji, pa i svođenju na stvar“.

Diskriminisani su po materijalnom statusu, po pitanju invaliditeta, mesta življenja ili pola.

Iako čine trećinu biračkog tela čine penzioneri, prema podacima sindikata „Nezavisnost“, njihov uticaj na proces političkog odlučivanja je potpuno marginalizovan.

U društvu su dominantni stereotipi i predrasude o nesposobnosti starijih da donose racionalne odluke i nepoštovanje njihove autonomije, ali i drugi stereotipi kao što su oni da su stariji nesposobni, teret za društvo i opterećenje.

Teško do zdravstvene zaštite

Kao posledica depopulacije i migracija, pojedine zdravstvene ustanove posebno primarne zdravstvene zaštite (zdravstvene stanice i ambulante) u ruralnim područjima Srbije su zatvorene, što dovodi do otežane dostupnosti ovih usluga seoskom, uglavnom starijem stanovništvu. Službe kućne nege i pomoći na ovim područjima se takođe retko formiraju zbog malog broja stanovnika i razuđenosti područja.

Integrisane usluge na lokalnom nivou koje uključuju pomoć gerontodomaćica, palijativnu negu i zbrinjavanje obolelih u terminalnim fazama bolesti nisu dovoljno razvijene, nedovoljno je gerijatrijskih postelja i mogućnosti za institucionalno zbrinjavanje ovih osoba.

Predsednica Gerontološkog udruženja Srbije Nataša Todorović rekla je ranije za „Vreme“ da će zbog toga će biti potrebni i mobilni timovi lekara, socijalnih radnika i ostalog stručnog osoblja.

„Mi smo predlagali, da kad se završi medicina, postoji obavezno stažiranje od godinu dana, koje bi bilo van gradova“, rekla je Todorović.

Sagovornica „Vremena“ ukazala je i na problem migracije radne snage iz Srbije u Zapadnu Evropu.

„Odlaze nam medicinske sestre, negovateljice. Iako devedeset odsto usluga dolazi od članova porodice, pa se oslanjamo na to, ni oni nisu beskonačni resurs. Jer, imate promenu strukture porodice, ljudi dobijaju decu kasnije, odlučuju se za jedno dete“, rekla je Todorović.

Očekivan rast siromaštva

Prema podacima iz pomenute analize Centra za demokratiju, procenjena stopa siromaštva starijih u 2022. godini iznosila je preko 12 odsto, što je skoro dvostruko više u poređenju sa nivoom pre krize izazvane pandemijom koronavirusa i rastućom inflacijom zbog rata u Ukrajini, dok se, prema projekcijama istraživača očekuje dalji rast apsolutnog i relativnog siromaštva starih i u narednim godinama.

Prema podacima fonda PIO, prošle godine je prosečna penzija iznosila oko 37.800 dinara, dok penziju prima nešto više od milion i po ljudi.

Gotovo pola miliona penzionera ima primanja niža od garantovanih, odnosno, manje od 24.987 dinara.

Primanja do deset hiljada dinara ima čak 61 hiljada penzionera, navode iz Sindikata penzionera „Nezavisnost“.

Tagovi:

Mortalitet Starost u Srbiji Životni vek
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vojna parada

20.септембар 2025. M. L. J.

Specijalni uslovi za novinare na Vojnoj paradi: „Poslednji trenutak je bio u 15.59“

Akreditovani novinari, koji će pratiti Vojnu paradu, ne mogu „tek tako“ da se pojave u masi kod Palate Srbija

Vojna parada

20.септембар 2025. K. S.

Vojna parada: Kada, gde i promene u saobraćaju

Vojna parada u Beogradu održava se 20. septembra kod Palate Srbija na Novom Beogradu. Kad parada počinje, ko na njoj učestvuje, kakva su pravila za prisustvo

Bogdan Jovičić

19.септембар 2025. K. S.

Užice, Novi Sad, Beograd: Građani na ulicama zbog Bogdana

Odbijena je žalba branioca studenta Bogdana Jovičića. Produžen pritvor, odlukom Višeg suda u Novom Sadu. Zato su studenti pozvali napolje

Beogradski kolektiv

19.септембар 2025. M. L. J.

„Bolje biti Ćaci, ajd pomozi Bože“: Kako je SNS upregnuo veštačku inteligenciju u propagandu

„Zaustave život svaki novi dan, svome narodu nose samo jad i sram, umesto dela prazne reči nose, ništa dobro ljudima ne donose“, počinje pesma „Bolje biti Ćaci“ „Beogradskog kolektiva“ - SNS pandan „Beogradskog sindikata”

Totalna blokada

Više javno tužilaštvo

19.септембар 2025. M. L. J.

Predlog optužnice protiv devetoro studenata zbog Vidovdana

Beogradsko Više javno tužilaštvo (VJT) podnelo je optužni predlog protiv devetoro studenata osumnjičenih za pripremenje krivičnih dela protiv ustavnog uređenje Srbije

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure