
Mortalitet
Život u Srbiji: Kratak i težak
Srbija je među evropskim zemljama sa najkraćim životnim vekom, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. Oni koji dočekaju duboku starost često žive u siromaštvu, bez adekvatnih zdravstvenih usluga
Srbija je među evropskim zemljama sa najkraćim životnim vekom, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku. Oni koji dočekaju duboku starost često žive u siromaštvu, bez adekvatnih zdravstvenih usluga
U poslednjih dvadeset godina u Evropi je smrtnost usled toplotnih talasa porasla za 94 odsto, a broj umrlih tokom najtoplijih leta broji se u desetinama hiljada. Toplotni talasi imaju veliki uticaj i na stopu nataliteta, a i sportisti su zabrinuti za svoje živote
Energetsko siromaštvo predstavlja veliku prepreku pri postizanju adekvatnog životnog standarda koji omogućava očuvanje i unapređenje zdravlja. Direktan uticaj na zdravlje pre svega se vezuje za nemogućnost postizanja i održavanja optimalne temperature domaćinstva i korišćenja savremenih oblika energije pri kućnim poslovima, kao i posledičnog zagađenja vazduha unutar i van domaćinstva
Prema nedavno objavljenim rezultatima Popisa stanovništva u Vojvodini po naseljenim mestima, prvi put u proteklih 20 godina Jugoslovena ima znatno više nego Vojvođana, što se može objasniti razočarenjem građana Pokrajine u regionalne stranke poput LSV koja na proteklim izborima nije prošla ni cenzus
Eksperimentalni motor u službi hitne pomoći je pre trinaest godina spasio život Dušku Antelju koji je doživeo tešku saobraćajnu nezgodu. U ovakvim situacijama sekunde i minuti nekada odlučuju. Zašto Srbija još uvek nema ovakve motocikle
Izbori 17. decembra 2023. godine daju opozicionim strankama nekoliko smernica kako da to urade: (1) Važnost podizanja partijske infrastrukture i organizacije na mnogo viši nivo, jer je u politici, kao i u životu, dobra organizacija 80 odsto uspeha; (2) Politička persuazija ne znači da građane nužno treba više ubeđivati, već da je nekada mnogo produktivnije uklanjati prepreke koje stoje između vas i poverenja građana; (3) Glasači imaju priče u koje veruju i partije treba da osluškuju te priče i kreiraju kampanjski narativ koji je u skladu sa uverenjima glasača, jer ukoliko se te dve priče ne poklope, nema srećnog kraja u noći saopštavanja izbornih rezultata
Na žalost opozicije, opozicionih medija i građana koji su tokom protesta tražili ukidanje rijaliti programa i oduzimanje nacionalne frekvencije Pinku, to se sada sigurno neće desiti. Pink je danas osigurao svoju budućnost i rešio se ne samo mogućih sankcija u Americi ili na Zapadu, već i u Srbiji gde je postao zvanični kanal za promociju srpsko-američkog prijateljstva
Već tridesetih godina prošlog veka pojavila su se upozorenja da se priraštaj stanovništva mora pomagati jer je Jugoslavija “u susedstvu velikih naroda”, dok je štampa uveliko pisala o “krizi materinstva” i “beloj kugi”
Kako će izgledati svet 2100. godine? Koja će biti najmnogoljudnija zemlja, a koje će državi biti opustele? Šta to znači za ekonomiju i promene u ekonomskoj moći? Koliko će stanovnika imati Srbija? I zašto je migracija ključna reč za budućnost
“Prvu Jugoslaviju su iznutra rušile iste one snage, čiji su povampireni sledbenici, uključujuči tu i ‘crvene četnike’ i njihovu ekskomunističku sabraću ‘crvene ustaše’, ‘crvene belogardejce’, ‘crvene baliste’ itd – dali lavovski doprinos kontrarevoluciji koja je razorila avnojevsku Jugoslaviju”
Govoreći na TV Pinku, Aleksandar Vučić je izjavio da u Srbiji prema nezvaničnim rezultatima još nezavršenog popisa živi oko 6.550.000 osoba. Dodao je otprilike i da je to ludilo od uspeha, jer se očekivalo da će brojnost biti tek oko 6,1 miliona. Prava istina je da su skoro svi demografi predviđali da Srbija ima oko 6,5 miliona stanovnika. Inače, na popisu 2011. ubeleženo je nešto više od 7.180.000 žitelja ove države
Vrela suša ovog leta pretvara u oblak prašine ranije već dobrano potkopana dva stuba evropske države blagostanja – jeftinu energiju i jeftinu hranu. Vodeća lica evropske upravljačke elite, zagubljena u magli rata na istoku Evrope, nisu u stanju da reše taj fundamentalni problem, čijem nastanku su doprinela. A politička klima je možda ćudljiva: vrelo leto, tmurna jesen, zima nezadovoljstva
„Koje smo mi budale. Onoliko ljudi izginulo i unesrećeno, onoliko porušeno i uništeno, onoliko smo ratovali za zemlje u kojima niko neće da živi. I na kraju svi dođosmo u Njemačku, da radimo za Njemce, a pošto Njemci neće da se druže sa nama, onda se družimo među sobom ovde, u Njemačkoj, kao da ništa nije bilo“
Više Amerikanaca je umrlo od kovida nego za dve decenije u saobraćajnim nesrećama ili na ratištima u svim američkim ratovima zajedno. Kako su tolike žrtve postale “nevidljive”
Politika iznad struke, (ne)reagovanje da bi se dodvorilo glasačima, “ratni bogataši”, kao i nedovoljna stručnost odgovornih kumovali su katastrofalnom saldu obolelih i preminulih od kovida u Makedoniji. Da li je makedonski zdravstveni sistem naučio lekciju, teško je reći, ali logikom zdravog balkanskog razuma – verovatno nije
“Kada se stvara dug, a časte se strani investitori obilatim subvencijama, zidaju spomenici i raspevane fontane kojima ne znamo cenu, deli se novac i šakom i kapom bez utvrđenih kriterijuma, onda to ostavlja utisak ‘domaćina’ koji podigne kredit, ode u kafanu, napije se, čašćava i sve potroši. Problem nastaje kada dug dođe na naplatu. Nije mi jasno kako je zamišljeno da pesma sa fontane vrati dug? Znamo da posle takvih provoda slede mamurluk i glavobolja”
Pošto sebe vidi kao izumitelja, Željko Mitrović staje rame uz rame milijarderima poput Džefa Bezosa, Ilona Maska ili Ričarda Brensona, koji razvijaju svoje svemirske programe. Fazon je da se leti u kosmos, pa onda Mitrović može da parira lebdenjem iznad Šimanovaca
"Misija demografa je da širi istinu o procesima u stanovništvu, da se ne lamentira nad stanjem, pronalaze krivci za nedovoljno obnavljanje i da se razume da Srbija deli sudbinu većine zemalja evropskog kontinenta"
Brojke kažu sledeće – u ovom trenutku, obolelih u Crnoj Gori je ukupno 2.740, a broj svakodnevno raste; broj vakcinisanih prvom dozom iznosi nešto više od 19.0000, revakcinisanih je 160.000. Distanca je postala – samo reč. Poštovaoci mera izgledaju dosta usamljeni, tek se poneko nađe da navuče masku preko nosa i skoro da je uvek reč o meštaninu. Turisti se ponašaju kao da su se vratili u, recimo, 2018. godinu. Situacija je još uvek u podnošljivim granicama, ali se usložnjava
Mada su mesta u banatskoj ravnici oduvek uspavana i mirna i u vreme odmora zbog svojih širokih ulica izgledaju pusto, pustoš koja preovlađuje poslednjih godina je zabrinjavajuća. Široki Gradski trg sve je prazniji i surovo podseća da je projektovan za grad, a ne za varoš
Previše optimistična projekcija rasta BDP-a od šest odsto i na njoj zasnovane projekcije prihoda su rizične. Razvoj pandemije je isuviše neizvestan, baš kao i pitanje kada će u Srbiji biti moguća masovna vakcinacija protiv kovida 19
"Moje realno iskustvo Jugoslavije je kratko i gotovo da ga se ne sećam", izjavila je nedavno književnica Ana Vučković u intervjuu "Danasu", što skreće pažnju na narod koji nestaje
"U šta verujemo: u laž ili u istinu?" Ovako je predsednik počeo svoje izlaganje u Skupštini u ponedeljak 27. maja, koja je sutradan po podne usvojila izveštaj Kancelarije za Kosovo i Metohiju – izveštaj o kome je bilo najmanje reči tokom skupštinske rasprave
Kakve efekte po zdravlje stanovnika imaju termoelektrane na ugalj i zbog čega je potreban prestanak upotrebe uglja
Prvih nekoliko godina života najvažnije su za rast i razvoj svakog deteta, jer se u najranijem detinjstvu postavljaju temelji za sve životne uspehe, a propusti u brizi i stimulaciji razvoja deteta u ovom periodu ostavljaju dugoročne posledice
Kod nas žene zvanično imaju pravo na godinu dana porodiljskog odsustva, ali niko se ne pita koliko žena nije u mogućnosti da ga iskoristi. Preduzetnike najviše zanima profit, i u tome imaju veliku podršku vlasti. Ne može se računati da će stanovništvo rađati zbog srpstva i Srbije, nego zbog sebe