img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Jugonostalgija

Zašto Srbi žale za Jugoslavijom

08. novembar 2024, 13:22 Bojan Bednar
Foto: Tanjug/Zoran Žestić
U „Kući cveća" svakog 25. maja je praznik
Copied

Čak 81 odsto ispitanika u Srbiji smatra da je raspad Jugoslavije bio greška. Istoričari objašnjavaju za „Vreme“ da li je u pitanju famozna jugonostalgija ili nešto drugo

Organizacija za istraživanje javnog mnjenja Galup objavila je nedavno rezultate svog istraživanja čiji je cilj bio da pokaže šta građani u postjugoslovenskom prostoru misle o raspadu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Na iznenađenje mnogih čak 81 odsto ispitanika u Srbiji smatra da je raspad SFRJ bio greška, što je protumačeno kao famozna jugonostalgija. Po tome je Srbija ubedljivo prva među zemljama bivše Jugoslavije. Da li je u pitanju zaista jugonostalgija ili nešto drugo, za „Vreme“ objašnjavaju istoričari iz Srbije.

FoNet-TITO-GODIŠNJICA
Kuća cveća / Foto: FoNet

Istoričar Bojan Dimitrijević ocenio je da takav rezultat ankete pokazuje da je jugoslovenstvo i dalje živo u srpskom narodu, „bez obzira na negativan kontekst jugoslovenstva po srpsku državu i srpsku istoriju u 20. veku“.

„To pokazuje i da mnogi Srbi ne razlikuju Jugoslaviju i Srbiju kao posebne države i da su Jugoslaviju smatrali za svoju državu“, rekao je Dimitrijević za „Vreme“.

Istakao je da rezultat ankete ne predstavlja jugonostalgiju, već izneverena očekivanje da će samostalne države koje su izašle iz Jugoslavije živeti bolje i biti prosperitetnije.

„Nije došlo ni do integracija u evropske tokove“

Dodao je da se nije desilo nikakvo poboljšanje, već da je naprotiv došlo do ratova i opšteg ekonomskog, privrednog i društvenog zaostajanja.

„Nije došlo ni do integracija u evropske tokove što je kod mnogih ljudi koji su živeli u jugoslovensko vreme, ali i kod onih koji danas slušaju priče o Jugoslaviji, stvorilo mišljenje da je ta država bila bolje rešenje za srpski narod i ostale narode koji su živeli u Jugoslaviji, s obzirom na kontekst koji je ona imala u Hladnom ratu“.

Dimitrijević je ukazao da postoji nostalgija, ali i ta izneverena očekivanja u vezi sa tranzicijom, i da se onda ljudi prema fenomenu Jugoslavije odnose pozitivno s obzirom na današnjicu u kojoj žive.

Drug Tito u Jajcu, Novembar 1943.
Josip Broz Tito u Jajcu u novembru 1943. godine

Isoričar Srđan Milošević je ocenio da takav razultat ima više slojeva.

„Presudna je, mislim, činjenica da je Jugoslavija okupljala u jednoj državi najveći deo srpskog naroda. Identifikovanje Srbije sa Jugoslavijom, odnosno razumevanje da je Srbija imala ključnu ulogu u toj državi, ma kako da se to manifestovalo, takođe igra ulogu u takvom rezultatu“, rekao je Milošević za „Vreme“.

„Srbija nije iskusila agresiju iz neke druge republike“

On je istakao da nije od malog značaja ni činjenica da posle Jugoslavije Srbija „uglavnom niže neuspehe i da njena priča nije priča o uspehu“.

Virus Outbreak Serbia Tito’s Anniversary
Foto: AP Photo/Darko Vojinovic

„U Srbiji ima i autentičnih Jugoslovena u popriličnom broju. Osim toga, u procesu raspada Jugoslavije Srbija nije iskusila rat niti agresiju iz neke druge jugoslovenske republike. Pritom, ovo su samo neki od razloga“, rekao je Milošević.

On je ocenio da bi se, kada bi istraživanje zalazilo u motive konkretnih odgovora, naišlo na razne i verovatno međusobno oprečne razloge zašto ljudi misle da je Jugoslavija bila dobar državni okvir.

„Priča o neuspehu države u kojoj žive“

Upitan kako tumači što među onima koji smatraju da je raspad Jugoslavije bio greška očigledno ima i građana Srbije koji su rođeni nakon ili neposredno pre njenog nestanka, s obzirom na to da istraživanja uključuju ispitanike raznih starosnih grupa, Milošević je ocenio da je uzrok tome verovatno „priča o neuspehu države u kojoj žive“.

„Kao i u opštoj populaciji, verujem da ulogu igra i argument o tome da su Srbi u toj državi bili objedinjeni. Etničko državno nejedinstvo na Balkanu stvara velike frustracije. Naravno, nikada ne treba isključiti ni činjenicu da je u Srbiji projugoslovensko opredeljenje uvek bilo i nekog prvog nivoa kosmopolitizma, kao takvo nikada nije kompromitovano, kao što je skučaj u drugim sredinama“, rekao je Milošević.

Istoričar Milivoj Bešlin kaže da rezultat Galupovog istraživanje može da se komentariše i kroz prizmu prošlosti i kroz prizmu sadašnjosti.

„Kada je reč o sadašnjosti, očito je da su građani Srbije najmanje zadovoljni od svih u regionu sadašnjom situacijom u zemlji. Srbija je nepomirena i sa svojim sadašnjim granicama i sa sadašnjim statusom, a očito i sa modelom upravljanja aktuelne vlasti“, rekao je Bešlin.

„Uvek ‘bolja’ prošlost“

On tu veliku jugonostalgiju, odnosno žal za prošlošću koja je uvek „bolja“, vidi kao odraz nezadovoljstva građana sadašnjicom i nepomirenosti sa situacijom u zemlji.

Foto: Tanjug/Žika Vučić
Maršal Jugoslavije Josip Broz Tito na proslavi 30 godina pobede nad fašizmom 1975. godine

„Drugi argument je da se Jugoslavija u Srbiji percipira – naročito u proteklih 30 i više godina, koliko vlada nacionalistička ideologija – kao vrsta srpske države, ili, kako je to rekao jedan istoričar, kao ‘srpska država u kojoj su živeli i drugi’. Jugoslavija se u Srbiji, uglavnom shvata kao srpska država, odnosno država u kojoj se ipak znalo ko je najdominantniji narod“, smatra Bešlin.

A pored toga postoji i ideja o dominaciji i međunarodnom ugledu i uticaju koju je Jugoslavija imala, a tu je i nezadovoljstvo trenutnim stanjem i pozicijom koju Srbija ima.

„Ne zna se tačno za čim građani žale“

Govoreći o tome da jugonostalgiju osećaju i oni koji su rođeni nakon njenog raspada, Bešlin je rekao da pretpostavlja da je to zbog toga što se u Srbiji razvija kultura sećanja na Jugoslaviju u kojoj se ona u velikoj meri idealizuje.

Koca_Popovic_01
Koča Popović i Tito / Foto: Stevan Kragujević (po odobrenju kćerke Tanje Kragujević)

„Ipak, iz dostupnih informacija o tom istraživanju ne može se videti da li ispitanici žale za socijlanom pravdom, uređenom i pravnom državom – jer je Jugoslavija u odnosu na sadašnju Srbiju ipak bila uređena država, ili žale za tim što u Jugoslaviji nije bilo korupcije u ovolikom stepenu koji je prisutan u Srbiji, ili možda žale za autoritarnim metodama, jer postoji ono čuveno da se u Jugoslaviji ‘znao red'“, rekao je Bešlin.

„Najskuplji srpski projekat“

Istoričar Predrag Marković istakao je da istraživanje pokazuje koliko je „lažno kafansko lamentiranje o Jugoslaviji kao srpskom promašaju“.

„Obični ljudi to ne misle. Delimično iz nostalgije za socijalizmom, ali i iz dubljih razloga. Jugoslavija je najveći i najskuplje plaćeni srpski istorijski projekat. Jedina država u kojoj su svi Srbi mogli da budu na okupu. Kao i u Sovjetskom Savetu, postoji i nostalgija za velikom državom, regionalnom silom“, zaključio je Marković.

Istraživanje Galupa pokazalo je da 77 odsto građana Bosne i Hercegovine misli da je raspad Jugoslavije bio greška. U Crnoj Gori taj procenat je 65 odsto, a u Severnoj Makedoniji 61 odsto. Za Jugoslavijom manje žale Slovenci, njih 45 odsto, Hrvati 23 odsto, dok ih je na Kosovu tek 10 odsto.

Tagovi:

Josip Broz Tito Jugonostalgija Jugoslavija Jugosloveni SFRJ
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Ugradnja klima uređaja tokom leta: Mukotrpan proces

Kaznena politika

22.jun 2025. M. L. J.

Država dala rok za uklanjanje klima – kolike su kazne

Rok za uklanjanje spoljnih jedinica klima uređaja sa uličnih strana fasada je 4. avgust ove godine, izjavio je pomoćnik ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Dušan Radonjić

Dva protesta u Beogradu

21.jun 2025. S.Ć.

Poruke sa protesta: Na Vidovdan će se desiti stvari koje se ne očekuju

Studenti akcijom „Buna park“ prikupljaju sredstva za vanredne izbore, a građani su na protestu ispred zgrade RIK-a. Za to vreme iz Pionirskog parka se ore četničke pesme

Akcija

21.jun 2025. S.Ć.

Studenti ETF-a: Novine za sve koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju

Studenti u blokadi ETF-a deliće pamflet po zborovima građana u Srbiji za sve „koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju", ujedno pozivajući na protest 28. juna

Protesti u Srbiji

21.jun 2025. S.Ć.

Beograd i Sremski Karlovci: Studenti i građani zajedno pred Vidovdan

U Beogradu je prvi protest počeo ispred Pravnog fakulteta, a drugi je najavljen za 18.30 ispred zgrade RIK-a zato što „Cirkus mora da stane“, istovremeno kad i „Priprema za Vidovdan“ u Sremskim Karlovcima

Najveći protest u istoriji Srbije

Protest u Beogradu

21.jun 2025. K. S.

Pred protest 28. juna: Širenje panike u režimskim medijima

Po receptu pred svaki veliki protest koji su organizovali studenti, režimski mediji i njihovi gosti pred Vidovdan pokrenuli su novu akciju zastrašivanja građana

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure