img
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Trgovina decom

Zašto baš Brčko?

02. mart 2025, 15:11 Dragan Maksimović/DW
Foto: Dragan Maksimović/DW
Za kuću u kojoj su boravila deca zna se od 2018. ali niko od nadležnih ni građana Brčko distrikta nije reagovao
Copied

Godinama se pred očima javnosti odvija trgovina decom u Brčko distriktu, bez reakcije nadležnih. Geografska lokacija, administrativna specifičnost i blizina međunarodne granice čine Brčko oazom za ove aktivnosti

U jednoj kući u Brčkom pronađeno je 31 dete starosti od nekoliko meseci do 12 godina. Javnost je šokirala informacija koja se pojavila u medijima da je navodni vrtić, koji je prema prvim informacijama funkcionisao kao paravan za organizovanu trgovinu decom, radio od 2018. a da niko od nadležnih ni građana Brčko distrikta nije reagovao, piše Dojče vele.

U Tužilaštvu distrikta su rekli da je dvanaestogodišnja devojčica, zajedno sa dve mlađe devojčice, zatražila pomoć na ulici, nakon čega je policija pronašla kuću u kojoj je zatekla maloletnu decu u nehigijenskim uslovima.

„Deca nisu identifikovana, nemamo pouzdane podatke o deci niti o tome ko su im roditelji. Tri lica za koja je predložen pritvor su iz BiH“, kaže Radmilo Ivanović, vršilac dužnosti glavnog tužioca Brčko distrikta.

Deca privremeno smeštena u jednom brčanskom hotelu, jer na teritoriji distrikta ne postoji centar za socijalni rad niti slična ustanova tog tipa koja bi mogla da pruži adekvatnu pomoć.

Iako još nema potvrde, nezvanične informacije govore da se radi o romskoj deciiz Srbije, Hrvatske, ali i nekih drugih zemalja okruženja, zbog čega su se u ceo slučaj uključile i međunarodne policijske agencije.

Za dve uhapšene osobe odmah je određen pritvor – vlasnicu kuće Zahidu Đongo (72) i njenog sina Aliju, za koga mediji navode da je brat sudskog policajca u Brčkom.

U međuvremenu je privedeno osam lica, a osumnjičeni se terete za krivična dela „trgovina ljudima“, „trgovina decom“ i „zanemarivanje ili zlostavljanje deteta“.

Hasnija ima 108 unučadi

O bizarnosti celog slučaja govori priča privedene, a nakon ispitivanja puštene na slobodu, Hasnije Hasanović, čiji su unuci, kako tvrdi, među pronađenom decom. Rekla je da je od šestoro unučadi, sa kojima trenutno živi, dvoje dala „na čuvanje“ vlasnici kuće, što je za 15 dana platila 300 evra.

„Živim u Brčkom, imam šestoro unučadi sa sobom. Živim normalno tu, imam novac, šalju mi deca, familija. Imam 108 unučadi, desetoro dece“, rekla je Hasanović u izjavi medijima, navodeći da ih je i ranije po potrebi ostavljala u ovoj kući.

Neverovatno je, kaže pravnica i aktivistkinja za ljudska prava iz Brčkog Ana Kotur Erkić, da nijedan centar za socijalni rad u Banjaluci ili Hrvatskoj, odakle su deca dovedena, nije imao evidenciju o nekoj od tih višečlanih porodica, a još je veća tragedija ako su te informacije imali, a ništa nisu preduzeli.

„Priča se svodi na to: daj im dečji dodatak i nemoj da ih diraš“, kaže ona, navodeći to kao primer raspalog sistema, slučajeve kada pravo na dečji dodatak postane uslovljeno slanjem dece u školu.

„Znači, ako šalješ romsko dete u školu i doneseš potvrdu, dobićeš novac. Ali niko ne izađe na teren da vidi da li taj roditelj tuče to dete, da li brine o tom detetu, da li je ošišano i okupano“, kaže Kotur Erkić, podsećajući da je još 2018. u ovom slučaju podneta prijava za jedanaestoro dece, ali se sve na tome završilo.

Brčko je zbog svog statusa raj za krijumčare

Distrikt Brčko je jedinica lokalne samouprave pod suverenitetom Bosne i Hercegovine, koja je formalno pod zajedničkom upravom Republike Srpske i Federacije BiH kao kondominijum, ali sa sopstvenim institucijama. Kao takav, ima relativno visok BDP po glavi stanovnika u poređenju sa ostalim delovima zemlje. Međutim,  suočava se i sa problemom siromaštva i marginalizacijom određenih zajednica, poput Roma, za koje se sumnja da čine većinu pronađene dece u ovom slučaju.

Specifičan status Brčkog u nekim slučajevima može dovesti do problema kada je reč o koordinaciji sa entitetima i ostaviti prostor za slabije nadzirana područja upravo zbog fragmentacije vlasti, što može biti iskorišćeno za delovanje kriminalnih grupa.

Šestoro dece imalo je hrvatske pasoše, ali je hrvatska policija saopštila da se ta deca ne vode kao nestala u Hrvatskoj, što otvara pitanje ili nemara vlasti ili autentičnosti dokumenata.

„Kriminalističko istraživanje je složeno jer su osumnjičeni deo takozvanih mobilnih grupa ljudi koji sele iz države u državu i koji imaju različita državljanstva“, komentarisao je ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Davor Božinović, uveravajući da sve policijske agencije u regionu i šire sada rade zajedno kako bi otkrile detalje.

„I u toj rupi u komunikaciji između entiteta i Brčkog, odnosno između entiteta, Brčkog i Hrvatske, organizovani kriminal je našao prostor“, kaže Kotur Erkić, upozoravajući na činjenicu da su većina pronađene dece devojčice.

Deca za Zapadnu Evropu

Položaj distrikta čini ga strateškom tačkom jer se nalazi u blizini međunarodne granice i na raskrsnici puteva koji povezuju Zapadni Balkan sa Evropskom unijom.

„Zato ja lično smatram da ova deca nisu bila namenjena, vrlo je ružno tako reći, ali, za tržište našeg regiona. Naprotiv, trebalo je da uđu u Hrvatsku, da bi kasnije stigla do Zapadne Evrope, jer na tom području deca mnogo više vrede. Ponavljam još jednom, vrlo ružne kvalifikacije, ali to je jednostavno tako“, kaže za DW Igor Jurić, direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu u Srbiji i inicijator uvođenja sistema „Pronađi me“.

Sada je ključno pronaći roditelje te dece, upozorava Jurić, iako se do sada niko nije pojavio, što otvara pitanje njihovog saučesništva u ovom slučaju.

„I veoma je važno da znamo, imamo primer da su, izgleda, u svemu ovome učestvovali i ljudi iz institucija, što govori da je u pitanju ozbiljan novac. Treba da otkrijemo ko su organizatori, iako je teško doći do vrha piramide u organizovanom kriminalu“, kaže Jurić, upozoravajući na činjenicu da su ova deca pronađena slučajno i da je reč samo o vrhu ledenog brega.

„Pitanje je koliko je dece prošlo kroz tu kuću, koja je ovo grupa po redu i gde su sva ta deca završila. Svako dete u ovakvim slučajevima ima svoju ‘svrhu’. Neka se daju na usvajanje, neka su raspoređena da budu radno eksploatisana, a veliki broj pronađenih devojčica pokazuje da su trebalo da budu žrtve seksualne eksploatacije“, upozorava Jurić.

Sistematsko zataškavanje

Istovremeno, sunovrat društvene stvarnosti u kojoj se u centru nekog grada nalazi objekat sa zlostavljanom decom uzrasta do 12 godina, pokazuje stravične obrise neljudskosti i trulog sistema u kojem ne postoji nijedan oblik zaštite, osim onog na papiru. Ili se na kraju radi o sistemskom zataškavanju.

Izjava gradonačelnika Brčkog Siniše Milića da je „zabrinjavajuće koliko je dugo to bilo u komšiluku, a da niko nije obratio pažnju“, pokazuje pravo stanje svesti društva.

„To je posledica niza problema koje živimo, susrećemo se sa tako strašnim stvarima da naša nebriga ide u drugom pravcu, da kažemo da su to pripadnici neke druge etničke zajednice, da nas nije briga za to. Empatiju više nemamo, bez obzira na to da li je reč o nečijoj sreći ili bolu“, kaže profesorka sociologije iz Tuzle Smiljana Vovna.

Sudski postupci traju godinama

Naši sagovornici saglasni su da iza ovog slučaja u Brčkom najverovatnije stoji organizovana trgovina decom, na šta ukazuju sve dostupne činjenice do sada – od pronađenih dokumenata, geografskog položaja i blizine međunarodne granice do specifičnog administrativnog statusa unutar BiH, a istraga će pokazati da li su saučesnici u ovom slučaju i neke strukture vlasti.

Za krivična dela trgovine ljudima u 2023. godini osuđeno je 26 osoba. Međutim, u izveštaju Evropske komisije za BiH iz prošle godine navodi se da su sudski postupci uglavnom trajali godinama, ali da je pozitivno to što pravosuđe počinje da izriče sve strože kazne za ova krivična dela.

Ipak, poražavajuće je da država nije preduzela nikakve korake u pravcu izrade novog akcionog plana o zaštiti dece, s obzirom na to da je prethodni istekao 2018. godine. Zbog toga nema zvaničnih podataka o prosjačenju ili nasilju nad decom.

Tagovi:

Trgovina decom Brčko
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vesti

19.novembar 2026. M.T.

Sedam dugih godina: Krivična prijava protiv Šapića, predmet je tajan

Agencija za sprečavanje korupcije je posle sedam godina završila proveru imovine gradonačelnika Beograda i podnela krivičnu prijavu. Ni Agencija ni tužilaštvo ne otkrivaju sadržaj prijave

Vesti

19.novembar 2026. J.G.

Nema tela, ima skandala: Počinje suđenje u slučaju Danke Ilić

Počinje glavni pretres u postupku protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženih za teško ubistvo dvogodišnje Danke Ilić kod Bora

Vesti

19.novembar 2026. M. L. J.

Lete, lete manjinske stranke: Pouzdano uz vlast

SVM je bio dugogodišnji partner SNS-a, dok su bošnjačke stranke menjale političke saveze. I opet isto pokušavaju

Vesti

19.novembar 2026. M.T.

„Izjasnite se do 13h“: Kako je ministar Beriša zvao na miting SNS

Ministar Demo Beriša koji vodi resor ljudskih i manjinskih prava zahtevao je od zaposlenih da prisustvuju mitingu SNS. Da li će sada odgovarati?

„Ova situacija

Podkast

19.novembar 2026. R. V.

„Ova situacija“: Skupštinska radikalijada

U novoj epizodi podkasta „Ova situacija“, predsednik Bodrožić, lider Georgijev i glavni urednik Švarm analiziraju i komentarišu burne događaje između dve srede

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićevo konstituisanje iluzije

Aleksandar Vučić svojim jezikom ne konstituiše stvarnost, već iluziju, jedino što sada više neće biti u stanju da iluziju nameće policijskim pendrecima i plaćenim batinašima. To je pokazao na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine

Ivan Milenković
Skupština Srbije

Komentar

Konstituisanje Skupštine: Istorijski dan za Srbiju

U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?

Andrej Ivanji
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure